“Raščišćavanje bi moglo trajati mjesecima, a što se tiče raščišćavanje građevinskog materijala i puteva, to bi moglo potrajati do godinu dana. Bavim se projektiranjem konstrukcija, a ove potresne slike su iznenadile cijelu stručnu zajednicu. Potres takvog intenziteta se ne može dogoditi kod nas. Područje Turske je specifično zbog količine rasjeda na kojima se zemlja nalazi”, rekao je stručnjak za N1.
On navodi kako je turska gradnja većinom ona na stupovima, a taj način gradnje je izuzetno osjetljiv na potrese jačih intenziteta i dolazi do trenutnog kolapsa, nema početnog naginjanaja i raspucavanja objekata. No, kako kaže, takvi su prostori zanimljivi investitorima i arhitektima jer u prizemlju pružaju priliku za ugostiteljske objekte što za sobom vuče seizmičku fragilnost.
“Mi u Hrvatskoj imamo naslijeđenu austrijsku i njemačku tradiciju gradnje, građevinarstvo je kod nas jaka grana. Otpornost zgrada ima urođene nedostatke i osjetljivost na potres. Recimo, zgrade hrvatske moderne građene za vrijeme Drugog Svjetskog rata pa nadalje su vitke, ali slabo armirane zgrade i one su manje otporne. Uži centar s Gornjim gradom je užasno rizično područje što se tiče potresa”, rekao je Pojatina.
Stručnjak smatra da je narasla svijest o kvaliteti gradnje narasla, ali isto tako navodi da moramo biti svjesni da postoji jedan cijeli period nelegalne gradnje za koji ne znamo kakva je kvaliteta tih zgrada.
“Nikako ne smijemo štedjeti na gradnji domova. Mi smo kao dio Europske unije dužni projektirati prema europskim normama. Tradicijska gradnja je jednako neotporna i na jugu i sjeveru Hrvatske. Što se tiče visoke gradnje u zadnjih sto godina, kvaliteta gradnje jednala je u svim gradovima Hrvatske. Ne treba štedjeti na dobrom projektu, na cijenu materijala i rada ne možemo utjecati, osuđeni smo pratiti globalne trendove. Štednja na materijalima je nažalost dovela do ove situacije”, zaključio je.
