Splitsko tužiteljstvo je nakon nekoliko godina kompletiralo spis protiv Nedjeljka O. (60), zapovjednika I. brigade HVO "Knez Domagoj" te je protiv njega otvorena istraga zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva te ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.
Nedjeljko O. je drzavljanin RH i RBiH, a nešto prije nego li će ga uhititi vlasti susjedne zemlje, pobjegao je u Zagreb. Tužiteljstvo BiH je predmet ustupilo hrvatskom pravosuđu no dokumentaciju nije sve do nedavno.
Zapovjedio provođenje raseljavanja?
Na Županijskom državno odvjetništvo u Splitu smatraju da postoji osnovana sumnja da bi "okrivljenik od početka travnja 1993. godine do travnja 1994. godine, tijekom oružanog sukoba u BiH između Armije Bosne i Hercegovine (ABIH) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kao zapovjednik I. brigade HVO-a "Knez Domagoj", u Jugoistočnoj Hercegovini, na području općine Stolac i Čapljina, postupao protivno odredbama Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata te protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949., te odredbama Dopunskog protokola (Protokol II) od 8. lipnja 1977.
Postoji osnovana sumnja da bi okrivljenik zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove Bosne i Hercegovine pod kontrolom ABIH i druge zemlje te odvođenje zarobljenih civila i ratnih zarobljenika u logore Dretelj i Gabela (općina Čapljina), kao i u druge objekte koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka, i to u Policijskoj stanici Stolac, školi u Crnjićima, tvornici TGA i VPD i Koštanoj bolnici u Stocu, Silosu u Čapljini, u vojarni Grabovina te Heliodromu.
Svakodnevno fizički i psihički zlostavljali civile
Pripadnici I. brigade HVO-a "Knez Domagoj" provodili su, osnovano se sumnja, masovno koordinirano protjerivanje, čišćenje i prisilno premještanje civila bošnjačke nacionalnosti pod paljbom iz vatrenog oružja pri čemu su usmrtili i tjelesno ozlijedili veliki broj žrtava. U logorima su pripadnici I. brigade HVO-a "Knez Domagoj" svakodnevno fizički i psihički zlostavljali civile i ratne zarobljenike uz ograničenu slobodu kretanja, prema njima okrutno postupali u uvjetima pretrpanosti, bez dovoljno hrane i vode te koristili za prisilni rad. Od posljedica fizičkog zlostavljanja mnogi su zatvorenici teško tjelesno ozlijeđeni, a mnogi su i preminuli.
Okrivljenik je, osnovano se sumnja, imajući zapovjedne ovlasti te znajući da civili i ratni zarobljenici koji su tamo neosnovano zatočeni borave u teškim uvjetima, da ih njemu podređeni čuvari i pripadnici brigade kojom je zapovijedao svakodnevno fizički i psihički zlostavljaju te koriste za prisilni rad, nije poduzeo ništa da se takva protuzakonita postupanja spriječe i kazne.
Okrivljenik je, osnovano se sumnja, pristao da njemu podređene osobe nastave s protupravnim radnjama, kao i na njihove posljedice te propustio da se prijave i istraže i drugi zločini protiv bošnjačkog stanovništva koji su počinjeni u inkriminiranom vremenu." - stoji između ostalog u istražnom zahtjevu tužiteljstva.