Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u Splitu je organiziralo Razvojni forum Jadranske Hrvatske na kojem su župane i ravnatelje razvojnih agencija upoznali s konceptom i dinamikom izrade Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine.

Već idućeg tjedna isti skup ministirica je najavila da će se održati u Vinkovcima te je otkrila što Hrvatska želi postići 2030. godine.

Ministrica Gabrijela Žalac prije početka Foruma odgovarala je na pitanja novinara…

Kojom brzinom ćemo do 2030. i što nas očekuje u Strategiji? Jadranska regija je vrlo potencijalno područje koje može itekako doprinijeti razvoju gospodarstva u Hrvatskoj, što se planira?

– Započinjemo javne konzultacije o izradi Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. u jadranskim županijama, a idući tjedan ćemo to napraviti za kontinentalni dio. S obzirom na naš zakon o strateškom planiranju i upravljanju razvojem koji je sad u saborskoj proceduri vjerujem da ćemo na vrijeme napraviti sve što je nužno da bi znali koji su prioriteti i mjere za, ne samo sljedeću financijsku perspektivu Europske unije, već i za Hrvatsku, odnosno što mi to želimo do 2030. shodno potrebama županija, gradova i općina.

Koliko će se slušati županije, gradove i općine?

– Jako puno. Osobno smatram da bez ovakvog pristupa nema kvalitetnog programiranja, niti strateških projekata niti svega onoga što bismo trebali jačati u svakoj našoj županiji, gradu ili općini, u smislu gospodarstva i u smislu svih razvojnih procesa koji se trebaju dogoditi.



Imate li predodžbu s obzirom na dosadašnje iskustvo povlačenja sredstava iz europskih fondova koliko bi otprilike novca trebalo i koliko bi se moglo povući?

– Kad bismo analizirali ovu sad financijsku perspektivu u njoj imamo na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Ako govorimo o programskoj perspektivi poslije 2020., mi u ovom trenutku još uvijek ne znamo hoće li se dogoditi Brexit ili ne, hoće li se proračun Europske unije smanjiti, koliko će trajati financijska perspektiva Europske unije, tako da ne mogu govoriti o iznosima.

Međutim upravo iz tog razloga mi moramo znati što Hrvatskoj treba, kako bi na vrijeme znali isprogramirati novu financijsku perspektivu što se tiče europskih fondova i svega ostalog.

Koja je jadranska županija do sada povukla značajniju količinu europskog novca?

– Ne mogu vam to generalno reći s obzirom na to da su jadranske županije zaista uspješne u povlačenju novca iz fondova, ne mogu izdvojiti nijednu. Sve su se angažirale na natječajima koji su na raspolaganju. Moram reći da sam iznimno zadovoljna kad govorimo o ugovorenosti sredstava, ali kad govorimo o onome što u konačnici plaćamo, kroz izjave o izdacima, tu na neki način kasnimo, jer smo zakasnili objaviti natječaje u proteklim godinama. Vjerujem da ćemo to popraviti.

U kojoj mjeri neeuropski strani kapital može otupiti našu motivaciju za fondove?

– Ne bih rekla da može, sva su strana ulaganja dobrodošla u Hrvatsku, naravno ako su opravdana i ako se na tome radi. Vjerujem da trebamo i jedno i drugo.

Pauk: “Mislim bez ljudi ne možemo ništa”

Župan Šibensko-kninski Goran Pauk otkrio je novinarima kako je Šibensko-kninska županija povukla ili će tek povući oko 100 milijuna eura sredstava i fondova EU. Očekuje da će će država više uključiti županije u kreiranju Nacionalne strategije.

Čime su jadranske županije nezadovoljne, što mislite da bi trebalo mijenjati?

– U Nacionalnoj strategiji očekujemo čuti u kakvu ulogu nas, županije, stavljaju Ministarstvo i Vlada, što se očekuje od nas da napravimo da bi Nacionalna strategija bila prava, odnosno odgovarala našim potrebama i prilikama. U tom smislu mogu samo pozdraviti način rada Ministarstva koji prepoznaje europsku praksu, koja je pokazala da su najrazvijenije zemlje one čiji su modeli upravljanja razvojem približeni građanima. To je u biti ono što mi iz županije i Hrvatska zajednica županija želimo.

Dodao je kako još uvijek postoji dosta otvorenih pitanja i dilema.

– Treba vidjeti hoće li biti Brexita, kakva će financijska sredstva biti, te u kojem smjeru će ići politika EU prema članicama, a o tim pitanjima ovisi gdje ćemo biti sutra, ali neovisno o tome moramo znati kojim putem želimo i ovaj put koji Ministarstvo provodi je pravi put – uključivanje nas koji dosad nismo bili zadovoljni načinom koji smo dosad to ispregovarali. Vjerujem da će ova nova financijska konstrukcija biti bolje iskoristiva i bolje pripremljena s naše strane i tu se želimo staviti kao podrška Vladi i Ministarstvu.

Tromi administrativni aparat je često zapreka, na razini države i županija. Kakvi su zapravo naši kapaciteti?

– Pa jedan od glavnih naših ciljeva je dići ljudske kapacitete u ovom dijelu priče. Mislim bez ljudi ne možemo ništa. U županijama smo napravili puno i Ministarstvo je to prepoznalo i uključilo nas u zakonske odredbe regionalnih koordinatora, odnosno naših razvojnih agencija. To su stvarno najspremnije institucije u ovoj državi za realizaciju europskih projekata i za njihovo osmišljavanje. Naravno da nikad dosta kvalitetnih ljudi i sredstava. Otvoreni smo za sva sredstva, ali da bi ih mogli iskoristiti moramo stvoriti ljude i naučiti ih da razmišljaju u tom smjeru.

Ispada da se čitav razvoj temelji na europskom novcu. Što je s našim novcem?

– To je više pitanje za ministricu, ali naravno da je pitanje svih nas da se sve ne temelji na europskom novcu. Evo ministrica je spomenula, mi imamo desetak milijardi mogućnosti za iskoristiti eura. Kad to prevedete u nekakve godišnje tranše koje smo u mogućnosti koristiti i uparite se u državni proračun vidjet ćete da je to desetak posto državnog proračuna u financijskim vrijednostima. To su strahovito bitna sredstva koja kao takva nedostaju u državnom proračunu i koji je velikim dijelom zadan i ne možemo zanemariti to. Pitam vas ja kako bi mi to funkcionirali da nije svih ovih europskih sredstava i projekata koje mi realiziramo. Šibensko-kninska županija je recimo od početka ove europske priče što realiziranih što onih koji su u tijeku povukla ili će povući oko 100 milijuna eura.

Blaženko Boban: “Zasigurno građanina u Senju, Vodicama i Dubrovniku slični problemi tište”

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban otkrio je kako županija ima spreman 61 projekt za kandidaturu te je kazao kako že RERA otvoriti svoja vrata svima koji žele participirati fondovima EU. Također je rekao kako smatra da bi se preko fondova trebala osigurati mogućnost i za izgradnju škola koje su temelj za povećanje demografske slike.

– Moram prije zahvaliti ministrici na ovakvom sastanku zato što ovih sedam jadranskih županija nemaju iste probleme kao druga područja. Zasigurno građanina u Senju, Vodicama i Dubrovniku slični problemi tište. Zbog toga je na lokalnim zajednicama i ovih sedam županija da neki način u sinergiji nastupaju prema europskim fondovima u nisu segmenata. Preko razvojnih agencija, ali i preko samih institucija lokalnih zajednica i županija. Zbog toga pohvaljujem ministricu da nas vodi na tom smjeru prikupljanja sredstava iz EU fondova. Što se tiče SDŽ, u zadnje vrijeme smo dosta toga napravili. Sad je aktualno oko 60 projekata koji se kandidiraju pri EU, a moram kazati da otvaramo RERU prema javnosti ove godine i to prema svima. Pri tome poglavito mislim na OPG-ove s ruralnih područja i otoka. Njima uistinu treba pomoć. To su ljudi koji žele ostati na svom ognjištu. To su ljudi koji bi željeli na svom kućnom pragu razvijati nešto uz svoju obitelj ili još nekoliko zaposlenika. Ovog trena nema potencijal da on kandidira projekt EU. Tome će služiti naša RERA u sljedećem periodu i takve smjernice jesu dobili i u tom smjeru već su krenuli. Zato se iskreno nadam da te agencije moraju biti široko otvorene lokalnim građanima koji također moraju koristiti ova sredstva. Bilo je pitanje mom kolegi Pauku ovdje sa strane nekih drugih sredstava. Ukoliko kvalitetno iskoristimo ova sredstva EU, stvorit ćemo pretpostavku za privlačenje privatnih investicija. Zato primarno idemo napraviti ovaj korak i kvalitetno ispregovarati. Moram kazati da u vrijeme pregovaranja s EU imam najveću zamjerku u tome da ne možete kandidirati izgradnju škole u EU. To nije bilo dobro iskoordinirano i zato molim da to nekako napravimo. To je jedan mali primjer koji moramo iskorigirati u sljedećem razdoblju.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0