Školska godina 2020./2021. počet će u ponedjeljak, 7. rujna i trajati do 18. lipnja 2021., odnosno do 25. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole, a uz zimski i proljetni odmor učenici će imati i jesenski odmor u studenome, dok će zimski koristiti u dva dijela.
Prvo polugodište trajat će od 7. rujna do 23. prosinca, a drugo od 11. siječnja do 18. lipnja, stoji u Odluci o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola.
Tijekom prvoga polugodišta učenici će 2. i 3. studenoga imati jesenski odmor, a na nastavu se vraćaju 4. studenoga.
Zimski odmor koristit će se u dva dijela. Prvi dio počinje 24. prosinca i završava 8. siječnja, dok drugi dio zimskoga odmora traje od 23. do 26. veljače.
Proljetni odmor učenici će imati od 2. do 9. travnja, s tim da se na nastavu vraćaju 12. travnja.
Ljetni odmor počinje 21. lipnja, osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu, što se utvrđuje godišnjim planom i programom rada škole.
Prema odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja koju možete u cijelosti pročitati OVDJE, učenici u strukovnim programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi i/ili koji imaju stručnu praksu iznimno mogu imati i drukčiji raspored odmora, s tim da im ukupni odmor tijekom školske godine ne može biti kraći od 45 radnih dana.
Nastava se organizira i izvodi najmanje u 175 nastavnih dana, a za učenike završnih razreda srednje škole najmanje u 160 nastavnih dana.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak kazala je da kalendar iduće školske godine odgovara izazovima nastave na daljinu.
– Više manjih raspoređenih odmora omogućava i bolju koordinaciju i bolje održavanje nastave na daljinu – rekla je.
Divjak: razmatra se povećanje broja učenika u učionici u novoj fazi
Ministrica obrazovanja rekla je da se razmatra povećanje broja učenika nižih razreda osnovnih škola u učionicama i da među prioritetima nije povratak ostalih učenika i studenata u škole i na fakultete.
– Razgovaramo s HZJZ-om da se možda ipak omogući i više učenika u razredu – rekla je ministrica Divjak po završetku videokonferencije s europskim kolegama.
S obzirom na povoljnu epidemiološku situaciju, škole su te koje trebaju preuzeti brigu o obrazovanju učenika u nižim razredima osnovne škole, rekla je.
U većini zemalja EU-a u razredu je do 15 učenika. Najviše ih je u Austriji, gdje ih može biti 18, a u Hrvatskoj ih može biti do devet.
Otvaranje viših razreda osnovne škole, srednjih škola i svih fakulteta zasad nisu prioriteti, ističe ministrica.
Kaže da su u Hrvatskoj prioriteti otvaranje vrtića, otvaranje razredne nastave, provođenje državne mature i odrađivanje praktične nastave u srednjim školama i na visokim učilištima.
Europski ministri složili su se da je potrebno osigurati mješovit model nastave u budućnosti, onaj u školama i na fakultetima te onaj na daljinu.
Njemačka koja početkom srpnja preuzima predsjedanje Vijećem EU-a stavit će naglasak na digitalizaciju obrazovanja, istaknula je Divjak.
U Narodnim novinama u ponedjeljak je objavljen kalendar za novu školsku godinu, a ministrica kaže da on “odgovara izazovima nastave na daljinu”.
U novom kalendaru više je manjih odmora, prvi je oko 1. studenog, a drugi oko Uskrsa.
– Više manjih raspoređenih odmora omogućava i bolju koordinaciju i bolje održavanje nastave na daljinu.
