Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u ponedjeljak Valdisa Dombrovskisa, izvršnog potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana.
Nakon bilateralnog sastanka na temu uvođenja eura u Hrvatskoj održana je konferencija za medije na kojoj su otkrili da su osim uvođenja eura razgovarali i o gospodarskom rastu hrvatskog gospodarstva, inflaciji i mjerama ublažavanja iste, kao i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, prenosi N1.
– Izvijestili smo ga o kretanju inflacije u prošloj godini, ona je oko 10,8 posto prema podacima DZS-a, što je niže nego u državama članica EU koje nisu u europodručju, a čak je niže i od dosta članica EU koje su u europodručju. Vjerujemo da smo s našim paketima pomoći uspjeli pomoći i hrvatskim građanima i gospodarstvu na primjeren način, ciljajući prije svega najranjivije skupine, poručio je Plenković.
– Ovo se postiglo u 10 godina članstva Hrvatske u EU, što je bio nevjerojatan put na kojem ste imali mnogo posla i preuzeli ste mnoge obaveze. Intenzivno smo surađivali godinama po pitanju ulaska u europodručje. Pripremne radnje su se provodile u čvrstoj suradnji sa svim institucijama tako da je promjena na euro došla u skladu s planom, rekao je Dombrovskis pa nastavio:
– Što se tiče cijena, svjesni smo zabrinutosti i znamo da Vlada na njih odgovara. Donesene su vjerodostojne mjere kako bi se ograničio rast cijena, kako bi se cijene dvojno iskazivale, kako bi se povećala transparentnost te je donesen Etički kodeks za tvrtke. Na kraju postoje i inspekcije koje kontroliraju promjenu. Ova promjena se događa u kontekstu visoke inflacije tako da treba naglasiti da su bitne te mjere podrške kućanstvima i tvrtkama.
Vezano uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Dombrovskis je podcrtao da sve ide po planu.
– Hrvatska je već primila 40 posto sredstava i trenutno radi na zahtjevu vezanom uz treću isplatu, rekao je.
O pitanju energenata rekao je da ove zime imamo pune spremnike energenata te da zima prolazi dobro, ali da se trebamo pripremati za iduću zimu kada nećemo imati na raspolaganju ruskog plina kojeg smo u prvoj polovici ove godine ipak imali.
– Ocjena mjera koje su poduzele brojne države članice je takav da 70 posto tih mjera nisu dobro ciljane. O tome smo razgovarali nekoliko puta. Jedan od prijedloga komisije je bio da se uvede dva stupa cijena, odnosno da do određene potrošnje imamo subvencije, a iznad su tržišne cijene, rekao je Dombrovskis pa dodao da su mjere Vlade RH vrlo blizu ovog modela dva stupa.
– Sve u svemu u Hrvatskoj je inflacija niža nego u srednjoeuropskim zemljama koje nisu uvele euro, istaknuo je Dombrovskis.
Rast kamata
Odgovarajući na novinarsko pitanje o podizanju kamatnih stopa, ministar financija Primorac je poručio da iako se situacija čini prilično kompleksnom, u naravi je vrlo jednostavna.
– Monetarno zaoštravanje je jedan od najučinkovitijih instrumenata u borbi protiv inflacije. Mjere fiskalne politike su takve da ne mogu suzbiti inflaciju, ali mogu učiniti to da ne djeluju proinflatorno. ECB je prepoznala problem i kontinuirano podiže kamatne stope. Takva politika doista djeluje protuinflatorno, kazao je ministar.
Napominje da se prati situacija.
– Ako se pokaže da se ovakvim monetarnim zaoštravanjem ne ostvaraju zacrtani ciljevi dovoljno brzom dinamikom, mogu očekivati da će i dalje dolaziti do porasta kamatnih stopa koje će se postupno prelijevati i na kamatne stope u gospodarstvu, rekao je Primorac.
Uputio je i apel građanima da budu oprezni prilikom novih zaduženja.
– Nakon što sam stupio na dužnost ministra, upozoravao sam već na ove probleme. Isticao sam da je jedino rješenje protiv inflacije postupno povećanje kamatnih stopa i apelirao već tada na građane i poduzetnike da fiksiraju svoje obaveze ako imaju kredite ugovoreno po varijabilnoj kamatnoj stopi. Još jednom možemo apelirati na sve dionike da budu oprezni prilikom novih zaduživanja i u što većoj mjeri koriste fiksnu kamatnu stopu. Vrijeme je nepredvidivo, kazao je Primorac.
Na ovu temu nadovezao se i Dombrovskis:
– Ne možemo reći koliko će se kamatne stope povećavati, taj proces ovisi o razvoju inflacije. Inflacija je bila na visokim razinama u prosincu i mi moramo pratiti razvoj. Spomenut ću dosljednu makroekonomsku politiku u kojoj fiskalna politika nije u proturječju s monetarnom. Zato ne preporučujemo fiskalnu politiku u smjeru stimuliranja jer bi došlo do dodatnog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a.
