Novo tjedno izvješće o koroni u Hrvatskoj: Najviše novooboljelih u dobnoj skupini od 19 do 30 godina

I dalje se bilježe oboljeli povezani s obiteljskim okupljanjima raznih sadržaja i okolnosti (najčešće krštenja, rođendani, vjenčanja), proslavama ili domjencima, zbornim pjevanjem, izlascima ili treninzima i takmičenjima raznih sportskih klubova


HZJZ je objavio izvješće za prethodnih sedam dana i dnevno izvješće za Hrvatsku o stanju s koronom na dan 19. listopada 2020. godine.

*u protekla 24 sata

Ukupno je 267 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77,1 godinu. 118 osoba preminulo je na respiratoru.

Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji 26 testnih mjesta koja provode RT-PCR metodom analizu prikupljenih uzoraka na covid-19. Svi obrađeni uzorci upisuju se u nacionalnu platformu pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koja je dostupna svim županijskim zavodima za javno zdravstvo. Županijski zavodi za javno zdravstvo o pozitivnim slučajevima, izvorima zaraze i žarištima dostavljaju podatke u sklopu svojih dnevnih izvješća Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Hrvatski zavod za javno zdravstvo prikuplja tako informacije o žarištima, o bolničkom liječenju covid-19 pozitivnih osoba, zatim o covid-19 pozitivnim pacijentima na respiratoru i o umrlim osobama. Više o testnim centrima možete pronaći ovdje.

Epidemiološki pokazatelji na dan 19. listopada 2020.

  • Kumulativna 7-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 130,9/100 000
  • Kumulativna 14-dnevna stopa za Republiku Hrvatsku: 200,0/100 000
  • Županije s kumulativnom 7-dnevnom stopom većom od 50/100 000 stanovnika: Grad Zagreb, BBŽ, BPŽ DNŽ, KŽ, KKŽ, KZŽ, LSŽ, MŽ, OBŽ, PSŽ, PGŽ, SMŽ, SDŽ, ŠKŽ, VŽ, VPŽ, VSŽ, Zagrebačka
  • Županije s kumulativnom 14-dnevnom stopom većom od 100/100 000 stanovnika: Grad Zagreb, BBŽ, DNŽ, KŽ, KZŽ, LSŽ, MŽ, OBŽ, PSŽ, SMŽ, SDŽ, VŽ, VPŽ, VSŽ, Zagrebačka
  • Ukupni broj testiranja u posljednjih tjedan dana: 39 660
  • Udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja u posljednjih tjedan dana: 13,5%
  • Ukupan broj testiranja i udio pozitivnih testova u ukupnom broju testiranja: 400 636; 6,5%
  • Broj novih slučajeva na intenzivnoj njezi na 100 000 stanovnika u posljednjih tjedan dana: 0,68/100 000
  • Broj smrtnih slučajeva u posljednjih tjedan dana: 47
  • Ukupna stopa smrtnih slučajeva na 1 000 000 stanovnika: 91,5/1 000 000

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

Geografska distribucija novih slučajeva covida-19 po županijama

U dvotjednom razdoblju od 13.10.-19.10. sve županije zabilježile su novooboljele slučajeve bolesti covid-19. Najviše novooboljelih bilježi Grad Zagreb, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija te Osječko-baranjska županija.

Najmanje novooboljelih zabilježeno je u Istarskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Najveću 14-dnevnu stopu ima Krapinsko-zagorska županija, a slijede je Ličko-senjska i Međimurska županija.

Epidemija po tjednima, od 28.-34. tjedna epidemije

U tablici 1. dan je prikaz epidemioloških pokazatelja po tjednima epidemije. Iz podataka je vidljivo da jedni od najvažnijih epidemioloških pokazatelja – stopa potvrđenih slučajeva te udio pozitivnih testova nakon pozitivnog trenda u razdoblju 28. do 31. tjedna, u 32.-34. tjednu ponovno rastu, uz vrlo velik skok u 33. i 34. tjednu u odnosu na tjedan prije. Stopa potvrđenih slučajeva padala je do 31. tjedna kada je iznosila 31,2 da bi u 32.-34. tjednu ponovno rasla. Broj novih slučajeva u odnosu na tjedan prije porastao je za 84,8 %. Ukupan broj testiranja, nakon blagoga pada u 32. i 33. tjednu, u 34. tjednu ponovno je porastao te je napravljeno ukupno 38.485 testova. Udio pozitivnih osoba u ukupnim testiranjima također je padao do 31. tjedna, te rastao u 32.-34. tjednu.

Tablica 1. Pregled broja potvrđenih slučajeva po tjednima, od 28.-34. tjedna epidemije.

U tablici 2. dan je prikaz seta pokazatelja vezanih uz težinu kliničke slike te karakteristike smrtnih slučajeva. Iz tablice je vidljivo da se od 28. do 31. tjedna bilježi povećanje, a u 32. i 33. tjednu blagi pad broja slučajeva na respiratoru. U 34. tjednu bilježi se značajni rast broja slučajeva na respiratoru, no udio slučajeva na respiratoru u ukupnom, tjednom broju slučajeva nije rastao. Udio hospitaliziranih slučajeva u tjednom broju slučajeva kreće se od najmanjih 35 % do najviše 77,1%. Prosječna dob preminulih značajno ne oscilira. Stopa smrtnih slučajeva u zadnja stagnirala je od 29. do 33. tjedna te porasla u 34. tjednu.

Tablica 2. Pregled oboljelih na respiratoru i umrlih po tjednima, od 28.-34. tjedna epidemije

U tablici 3. prikazano je kretanje 7-dnevne stope po danu tijekom posljednja tri tjedna s granicom od 50/100 000 stanovnika koja se u neki zemljama uzima kao jedan od kriterija u procjeni epidemiološke situacije. Nakon smirivanja epidemiološke situacije početkom listopada, zbog ponovnog priljeva novooboljelih osoba, stope su u gotovo svim županijama ponovno porasle.

Tablica 3. Prikaz 7-dnevnih stopa incidencije na 100 000 stanovnika po danu

Klinički aspekti – Hospitalizacije i težina kliničke slike za period 13.10.-19.10.2020.

Na slici 2. prikazan je odnos dnevnog broja potvrđenih slučajeva i dnevnog broja hospitaliziranih slučajeva. Broj hospitaliziranih slučajeva po danu kretao se između minimalnih 54 i maksimalnih 117, dok se udio hospitaliziranih slučajeva u ukupnom dnevnom broju potvrđenih slučajeva kretao se u rasponu od 7,7% do 18,1%.

Slika 2. Prikaz dnevnog broja potvrđenih i hospitaliziranih slučajeva (13.10.-19.10.)

Slika 3. prikazuje udio hospitaliziranih u ukupnom broju tjednih slučajeva. Od ukupnog broja potvrđenih slučajeva u zadanom tjednom periodu, njih 10,3% je hospitalizirano, što predstavlja smanjenje u odnosu na prošlotjednih 11,9%. Na respirator je u istom periodu stavljeno 28 osoba, što čini 0,5% od ukupnog broja potvrđenih slučajeva. Na dan 19. listopada na respiratoru je bilo 35 osoba, odnosno 0,7% od ukupnog broja aktivnih slučajeva.

Slika 3. Odnos ukupnog broja potvrđenih i hospitaliziranih slučajeva (13.10.-19.10.)

Iz grafičkog prikaza na slici 4. vidljivo je da nagib krivulje potvrđenih slučajeva prati krivulja ozdravljenih slučajeva, dok krivulja aktivnih slučajeva, uz pojedine uzlazne, pokazuje i stagnaciju u određenim periodima koji se odnose na nastavak prvog vala epidemije u Hrvatskoj. Nakon izmjene duljine trajanja izolacije oboljelih bilježi se nagli pad broja aktivnih slučajeva, nakon čega je broj aktivnih slučajeva dva tjedna stagnirao, da bi ponovno rastao u posljednja dva tjedna.

Slika 4. Kretanje ukupnog broja slučajeva, oporavljenih, preminulih i aktivnog broja slučajeva (18.6.- 19.10.)

Dobno-spolna raspodjela covid-19 smrtnih slučajeva

Ukupno je 267 preminulih osoba u ovom valu epidemije. Većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Prosječna dob umrlih u ovom valu epidemije iznosi 77,1 godina. 118 je osoba preminulo na respiratoru. Pregled situacije po dobi i spolu dan je u tablici 4. i na slici 5.

Smrtni slučajevi za period 13.10.-19.10.2020.

U posljednjih tjedan dana preminulo je 27 osoba, od toga je 15 (55,6%) osoba bilo na respiratoru. Raspodjela po dobi i spolu u posljednjih tjedana dana prikazana je u tablici 5, a po županijama u tablici 6.

Žarišta

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj

U posljednjih tjedan dana u svim su županijama kontinentalne i primorske Hrvatske zabilježeni novooboljeli slučajevi. Najviše 7-dnevne stope na dan 19. listopada zabilježene su u kontinentalnoj Hrvatskoj i to u Krapinsko-zagorskoj (324,7) i Međimurskoj županiji (216,5), zatim u Gradu Zagrebu (197,6) te Virovitičko-podravskoj (170,1) i Karlovačkoj županiji (160,1). U primorskim županijama najnižu stopu bilježi već dulji vremenski period Istarska županija (22,5) dok su veće stope zabilježene u ostalim primorskim županijama, međutim, i dalje su značajno niže u odnosu na kontinent. Unatoč velikom porastu broja oboljelih nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjem oboljelih, već se uglavnom radi o velikom broju mikrožarišta i manjih grupiranja koja svakako imaju svoj značajan utjecaj na opću epidemiološku situaciju u zemlji. I dalje se bilježe oboljeli povezani s obiteljskim okupljanjima raznih sadržaja i okolnosti (najčešće krštenja, rođendani, vjenčanja), proslavama ili domjencima, zbornim pjevanjem, izlascima ili treninzima i takmičenjima raznih sportskih klubova. Iz tih aktivnosti svakodnevnog života zaražavanje se prenosi u radne sredine te na taj način ni jedan radna sredina nije pošteđena mogućnosti da se u njoj pojavi više zaraženih. Tako se evidentiraju i prate proboji virusa u zdravstvene ustanove, najčešće bolnice, ali i povremeno u ustanove u socijalnoj skrbi. Isti princip vrijedi i za odgojno-obrazovne ustanove, među kojima najviše zaraženih ima u srednjim školama. Značajan udio u oboljelima kontakti su prethodno oboljelih slučajeva.

Dobno-spolna raspodjela oboljelih u posljednjih tjedan dana

U prethodnih tjedan dana oboljele su ukupno 5352 osobe – nešto je veći udio osoba ženskog spola (52,5%) nego osoba muškog spola (47,5%). Slična raspodjela po spolu zastupljena je i u većini dobnih skupina, osim u dobnim skupinama do 1 godine života te od 1-7 godine gdje je veći postotak oboljelih dječaka. Po dobnim skupinama – otprilike jednak postotak oboljelih zabilježen je u dobnim skupinama djece (11,3%) i starijih osoba (12,4%). Najviše je oboljele djece srednjoškolskog uzrasta, ukupno 310. Odrasli u rasponu dobi od 19-65 godina čine najveći udio u ukupnom broju prošlotjednih oboljelih osoba, odnosno 4082 (76,3 %). Distribucija oboljelih po dobi nije se značajno promijenila u odnosu na prošli tjedan, osim što se blago povećao udio oboljelih osoba starije životne dobi 66 i više godina, s 11,8 % na 12,4%. Cjelokupni prikaz nalazi se na slici 6. i u tablici 7.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime