Načelnica Općine Jelsa Marija Marjan često ističe da je razvoj otočnih mjesta moguć samo ondje gdje se podjednako poštuju potrebe stanovništva, okoliša i budućih generacija. Projekt aglomeracije Jelsa–Vrboska–Stari Grad upravo je takav primjer: obuhvaća Jelsu, Vrbosku i Basinu na području općine te donosi suvremenu infrastrukturu koja smanjuje ekološke rizike i otvara prostor za kvalitetniji razvoj.
Zašto biste ovaj projekt nazvali jednom od najvažnijih investicija za Jelsu i Vrbosku u novije vrijeme?
Zato što on zadire u samu osnovu kvalitete života. Komunalna infrastruktura nije uvijek vizualno atraktivna niti medijski “glasna”, ali ona određuje koliko je neko mjesto sigurno, funkcionalno i spremno za budućnost. Kada govorimo o Jelsi i Vrboskoj, govorimo o sredinama koje imaju snažan identitet, dugu tradiciju života uz more i sve izraženije razvojne izazove povezane s turizmom, klimatskim promjenama i rastućim pritiskom na resurse.
Ovaj projekt je važan jer omogućuje da rast ne ide na štetu prostora. Mještani dobivaju stabilniji i moderniji sustav, smanjuju se rizici povezani sa zastarjelim rješenjima, a općina dobiva čvršći temelj za daljnje planiranje. To je za mene ključna vrijednost: ne gradimo samo za sezonu ili za jednu administrativnu godinu, nego za desetljeća.
Koliko je pitanje septičkih jama i starih sustava odvodnje bilo ozbiljan okolišni problem?
Na otoku je to uvijek ozbiljno pitanje, bez obzira na to je li problem u nekom trenutku vidljiv golim okom. Krški teren i blizina mora znače da svaki zastarjeli ili neadekvatni sustav nosi potencijalni rizik za podzemne vode, obalni pojas i ukupnu kakvoću okoliša. Upravo zato u dostavljenim materijalima i naglašavamo koliko je važno smanjiti oslanjanje na septičke jame i prijeći na centraliziran, kontroliran i tehnički pouzdan sustav.
Ne govorimo samo o infrastrukturi, nego o prevenciji štete. Kada se otpadne vode sustavno prikupljaju i odvode na pročišćavanje, tada se bitno smanjuje mogućnost procjeđivanja, prelijevanja i nekontroliranog opterećenja okoliša. To je možda manje vidljiv rezultat od nekog novog javnog prostora, ali je za zdravlje prostora i zajednice daleko važniji.
Zašto je upravo na otoku važno govoriti o vodi kao o razvojnom, a ne samo komunalnom pitanju?
Zato što je voda na otoku strateški resurs. Ona nije nešto što se podrazumijeva. U otočnim sredinama sve je osjetljivije: sustavi su izloženiji sezonskim skokovima potrošnje, logistika održavanja je složenija, a posljedice kvarova ili preopterećenja često su izraženije nego na kopnu. Zato svako smanjenje gubitaka u mreži i svako unapređenje sustava znači mnogo više od tehničkog poboljšanja.
Za nas je to pitanje sigurnosti, otpornosti i odgovornog upravljanja resursima. Ako želimo očuvati Jelsu kao mjesto ugodnog života, a istodobno ostati otvoreni razvoju i kvalitetnom turizmu, onda moramo imati infrastrukturu koja to može pratiti. U suprotnom, svaki razvoj vrlo brzo počinje opterećivati upravo ono što želimo sačuvati.
Kako ovaj projekt utječe na identitet mjesta i budućnost lokalne zajednice?
Mislim da je to posebno važno pitanje. Ljudi često zamišljaju da razvoj znači odricanje od identiteta, ali ja vjerujem u suprotno: pravi razvoj identitet štiti. Ako želite sačuvati Jelsu i Vrbosku kao mjesta čistog mora, kvalitetnog života i autentičnog otočnog ambijenta, onda morate ulagati u sustave koji će taj prostor zaštititi od preopterećenja i improvizacije.
Ovaj projekt zato vidim kao izraz odgovorne lokalne politike. On pokazuje da općina ne misli samo na današnje potrebe, nego i na to kakav će prostor ostaviti djeci i unucima. Očuvanje identiteta nije samo čuvanje starih kamenih ulica i veduta. To je i čuvanje mora, tla, podzemnih voda i ukupnog komunalnog reda.
Koja je Vaša poruka građanima nakon završetka projekta?
Moja poruka je da je ovo ulaganje u dostojanstveniji, sigurniji i održiviji život. Možda se najveće koristi neće osjetiti u jednoj jedinoj gesti ili u jednom simboličnom trenutku, nego kroz svakodnevicu: kroz veću pouzdanost sustava, manji okolišni rizik, bolju otpornost tijekom sezone i veće povjerenje da naša mjesta imaju budućnost.
Za otočnu zajednicu to je velika stvar. Pokazuje da možemo biti razvojno ambiciozni, a istodobno duboko odgovorni prema prostoru u kojem živimo.
