Na veteranskim zgradama u ulici Antofagaste u Splitu pojavio se mural HOS-a s ustaškim pozdravom. Na ovaj čin ragirao je SDP Split Priopćenjem o 'za dom spremni' na obljetnicu potpisivanja Rimskih ugovora.
Prenosimo ga u cijelosti.
"Ispisivanje "za dom spremni" na dan kad su ustaše Italiji poklonile Dalmaciju bilo bi smiješno da nije tragično.
Obilježavanje" 79. obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora kojima je NDH poklonila Italiji veliki dio Dalmacije, većinu hrvatskih otoka, te dijelove Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara muralom, u Ulici Antofagaste u splitskom kvartu Lovret, na kojem stoji ustaški pozdrav "za dom spremni" na simboličan način pokazuje u kojem pravcu u Hrvatskoj ide odnos prema hrvatskom antifašizmu. U Ustavu piše jedno, a na zidovima drugo. Ispisivanje "za dom spremni" na dan kad su ustaše Italiji poklonile Dalmaciju bilo bi smiješno da nije tragično. Ne samo da je NDH Italiji poklonila teritorij koji predstavlja "kolijevku Hrvatske", već je potpisivanjem Rimskih ugovora i formalno postala ono što je već i prije bila - kvislinška tvorevina koje je samo na papiru i u imenu bila država.
Izrađivači murala s ustaškim pozdravom "ulaze" na vrata koja su ne samo otključana već i otvorena od strane premijera Andreja Plenkovića i njegovih suradnika iz vrha HDZ-a, koji prema ustaškom pozdravu pokazuju u najmanju ruku benevolentnost. Upravo zbog toga i imamo redovito izražene aspiracije prema hrvatskom teritoriju od strane dijela susjeda. Mađarski primjer Viktor Orban prikazuje karte Mađarske koje uključuju gotovo cijelu Hrvatsku, pa čak i Dalmaciju koja nije bila u mađarskom dijelu Austro-ugarske monarhije. Istru i Dalmaciju talijanskima smatra talijanski europarlamentarac Antonio Tajani, član Predsjedništva Europske pučke stranke. Pužuća delegitimizacija hrvatskog antifašističkog pokreta i afirmacija simbola ustaštva rezultira dovođenjem u pitanje hrvatskih državnih granica.
Ako hrvatska vlast zauzima stav da su oni koji su Hrvatskoj vratili Istru, Rijeku, Zadar i ostale teritorije zločinci, onda nije ni čudo da se tako postavljaju i u Italiji. Upravo prema delegitimizaciji hrvatskog antifašističkog pokreta vode izjave poput ove premijera Andreja Plenkovića: "Usto dok je konac Drugog svjetskog rata u zapadnoj Europi označio kraj neviđenim ratnim strahotama i fašističkim zločinima, u kojima posebno mjesto ima Holokaust, u Hrvatskoj je svibanj 1945. nažalost i sinonim za strašne poratne komunističke zločine." Premijer Andrej Plenković se pravi da ne zna za ratne i poratne zločine Amerikanaca, Britanaca, Francuza i ostalih u zapadnoj Europi. Ratne i poratne zločine počinili su pripadnici brojnih antifašističkih pokreta, bez obzira na ideološki predznak svog rukovodstva, i ti su zločini za svaku osudu. Ali ti zločini u bilo kojem slučaju ne mogu biti opravdanje za povijesni revizionizam.
Točno je da u srednjoj i istočnoj Europi kraj Drugog svjetskog rata nije donio demokraciju. Međutim, uvođenje višestranačke demokracije kod bi nas 1945. godine značilo, upravo prema željama zapadnih demokracija, obnovu Kraljevine Jugoslavije i stvaranje kvazidemokratske velike Srbije pod vodstvom kralja Petra II. i četničkog vođe Draže Mihailovića. Dovođenje u pitanje hrvatske antifašističke borbe je ne samo civilizacijski pogrešno već i izuzetno štetno za hrvatske nacionalne interese. Naslijeđe antifašističke borbe barem je jednako legitimno u Hrvatskoj kao i u zapadnoj Europi, s tim da je hrvatski antifašistički pokret u odnosu na broj stanovnika bio daleko najjači u Europi", poručio je Goran Kotur, predsjednik SDP-a Split.