Otpad i odlaganje otpada u Splitu glavna je tema od početka sanacije Karepovca. Međutim, kultura odlaganja u Splitu problem je koji muči grad već duže vrijeme. Dovoljno je prošetati ulicama i pogledati kako se sami građani odnose prema svom otpadu ili pak nakon velikog odmora u školama prošetati oko škola. Primijetit ćete kako već od onih najmlađih padamo na testu iz ekologije i gospodarenju otpadom. Papiri, kese, kartoni i ostali otpad često nađe svoje mjesto na asfaltu ili travnjaku umjesto u kantama ili kontejnerima. S takvom nekulturom odlaganja otpada nije lako ni djelatnicima komunalnih tvrtki, ali ni onima odgovornima koji se te probleme trude riješiti.
Planom o gospodarenju otpadom predviđeni su zeleni otoci s kontejnerima za reciklažni otpad, a čelnici kotareva već sad muku muče gdje ih postaviti i koje lokacije predložiti Gradu. S problemom gospodarenja otpadom u svom kvartu susreo se i čelnik splitskog kotara Sućidar, koji nam kaže kako na svako rješenje naiđe još deset primjedbi, jer nitko ne želi smeće ispred svoje kuće, a svi ga stvaraju.
Tako je Damir Ćosić Roda, jedan od najpoznatijih kotarskih čelnika u Splitu, pokušao riješiti odlaganje otpada na nekim lokacijama na zadovoljstvo svih, ali je naišao na neodobravanja pojedinih stanara u Novakovoj i Katunarićevoj. U prvoj je pak prozivan kako je građanima odsjekao dio nogostupa da bi napravio ugibalište za kontejnere. Ta prozivka je činjenica, pa ni sam Roda od nje pribjegava, ali prilaže i svu dokumentaciju na račun koje je napravljeno sada uređen prostor na početku i vrhu ulice za kontejnere. S druge strane, logika stvari nalaže i gledanje šire slike, pa kada samo dođete u Novakovu primijetit ćete da su automobili parkirani duž ulice na nogostupu. Tko je god prolazio tom ulicom prije izgradnje novih prostora za odlaganje otpada u kontejnere sjetit će se da se ni onda nije od otpada moglo prolaziti tim odsječenim nogostupom upravo zbog neodgovornog odlaganja otpada.
Roda napominje kako je taj prostor bilo potrebno urediti s betonskom ogradom i nadstrešnicom iz više razloga, a kao glavni napominje galebove i mačke koji bi raznosili to smeće oko kontejnera i ljude koji su bacali smeće iz automobila samo pored kontejnera. Ovom izgradnjom, kaže nam, spriječio je razbacivanje otpada po cijeloj ulici.
- Vidite zid koji je već bio, vidi se smeće na sve strane kojeg sada nema. Taj dio "izrezan do bezumlja, kojeg treba preletjet", kako je pisala jedna dnevna novina, napadali su galebovi, koji bi svakodnevno kese rasute van kontejnera dizali i potom spuštali na "Juraj Bonaći". Obližnjim stanarima, koji su pisali peticiju i zahtjev prema kotaru Sućidar, najviše je smetalo kad bi vozači iz auta bacali škovace i promašivali kontejnere – govori nam Roda i dodaje kako su riješili veliki problem.
- Nogostup nije prekinut na sredini ulice nego na početku ulice. Zid koji je sprječavao navodnu šetnju građana kratkim dijelom nogostupa bio je i prije. Građani sad neometana mogu koristiti nogostup, ali ne zadugo. Pravljenjem od ove ulice slučaj, možete otvoriti "Pandorinu kutiju". Naime, duž cijelog nogostupa imamo parkirane automobile. Želi li tko da u nedostatku parkinga na Sućidru stavimo po pravilu tu stupiće? Kakva bi tek onda pobuna nastala. Ako je netko hrabar neka to zatraži javno, ako već i proziva za dva metra nogostupa na početku ulice – zaključuje Roda na temu Novakove.
U Martićevoj susjedi ne žele smeće "plave zgrade" iz Katunarićeve ispod svog prozora
2011. godine izgrađena je "plava zgrada" u Katunarićevoj ulici na Sućidru, koja je u sklopu građevinske i uporabne dozvole dobila ograđeni prostor za kontejner u Martićevoj ulici. 2013. na zahtjev stanara "plave zgrade" na postojećem ugibalištu napravljena je metalna konstrukcija te limeni krov i željezna vrata s katancem za stanare zgrade. No, stanari u okolnim privatnim kućama iz Martićeve prosvjedovali su protiv kontejnera u ugibalištu, smatrajući da se nalaze na njima neprihvatljivom mjestu te zatražili uklanjanje prostora za odlaganje smeća. Roda nam kaže kako je potom zatražio od izvođača svu dokumentaciju za sporno ugibalište, a ona je potvrdila izgrađeno.
- Vlasnici privatnih kuća nisu željeli rasprave, niti čekati službeno rješenje problema, već su preko noći srušili izgrađenu konstrukciju i sve vratili u prvobitno stanje. Takvo stanje nastavilo se i danas te su stanari plave kuće i privatnih kuća i dalje u sporu. Kao predsjednik kotara, a zajedno s predstavnicima "Čistoće", nekoliko puta smo održali sastanke sa "zaraćenim stranama", nudili rješenja i tražili njihove prijedloge. Međutim dogovor je izostao, te je uređeni i plaćeni objekt za odlaganje smeća ostao srušen i neupotrebljiv. O cijelom događaju obavijestili smo policiju, te pokušali riješiti spor između stanara kako bi odlaganje smeća bilo riješeno na najbolju mogući način. Unatoč našem trudu, mom osobnom zalaganju mene kao predsjednika kotara, te djelatnika Čistoće, stanari odbijaju riješiti spor, a mi smo, dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi, ograničeni u daljnjem djelovanju. Na kraju volio bih napomenuti da se navedeni problem može riješiti jedino dogovorom stanara navedene zgrade i vlasnika privatnih kuća što smo nebrojeno puta i pokušali – zaključio je čelnik kotara Sućidar, Damir Ćosić Roda, i priložio nam nekoliko fotografija postojećeg stanja i stanja s izgrađenim objektom za kontejner 2013. godine.
Na kraju Roda poziva sve stanovnike kotara Sućidar da se jave kotaru s prijedlozima za lokacije "zelenih otoka" na kojima će biti kontejneri za reciklažni otpad te da zajedno razviju ekološku svijest u kotaru za veću kvalitetu življenja na Sućidru.