Napad panike i srčani udar mogu imati zajedničke simptome poput boli u prsima, ubrzanog rada srca i kratkoće daha.
“I to može biti zatrašujuće jer ne možete biti sigurni što se događa”, kaže kardiolog Andrew Mathias iz Sveučilišnog medicinskog centra Rochester.
Zato je, dodaje, vrlo važno znati razlike između napadaja panike i srčanog udara kako biste znali potražiti odgovarajuću medicinsku pomoć, piše Telegram.
Napad panike ili srčani udar: razlike
Napadi panike su iznenadne, intenzivne epizode straha ili tjeskobe koje mogu dosegnuti vrhunac u roku od nekoliko minuta. Nastaju kao odgovor na stres, strah ili određeni okidač, ali mogu doći i neočekivano.
Simptomi napada panike mogu uključivati:
- bol ili nelagodu u prsima
- ubrzan rad srca
- kratko disanje
- znojenje
- drhtanje ili tremor
- osjećaj gušenja
- mučninu ili nelagodu u trbuhu
- vrtoglavicu ili omaglicu
Iako se mogu dogoditi bilo kome, panični napadaji češći su kod osoba s anksioznim poremećajima.
Srčani udar nastaje kada je protok krvi u dio srčanog mišića blokiran, obično krvnim ugruškom. Ova blokada sprječava dotok kisika do srca.
Simptomi mogu varirati, ali obično uključuju:
- bol ili pritisak u prsima
- bol u čeljusti ili bol u čeljusti
- bol ili nelagoda u ruci, leđima ili vratu
- bol ili nelagoda u želucu
- kratko disanje
- hladan znoj
- mučnina
- vrtoglavica
Ako sumnjate da vi ili netko u vašoj blizini ima srčani udar, bez odgađanja nazovite 194 ili 112.
Ključne razlike između napadaja panike i srčanog udara su u tome kako se manifestiraju u početku, ali i u trajanju njihovih simptoma:
- Napadi panike počinju iznenada i vrhunac dostižu unutar nekoliko minut te obično traju oko 20 do 30 minuta.
- Simptomi srčanog udara često počinju postupno i pojačavaju se, traju dulje nego simptomi napadaj panike i ne nestaju bez liječničke pomoći.
- Napadi panike mogu se povući nakon uzimanja lijekova protiv anksioznosti, dok srčani udari zahtijevaju hitno medicinsko zbrinjavanje.
- Napadaje panike mogu izazvati određene misli ili situacije, dok vanjski čimbenici ne dovode do srčanog udara.
“Ako ste anksiozni ili ste već imali napadaj panike, sjednite i duboko udahnite ili napravite vježbe za smanjenje stresa i tjeskobe. Ako se simptomi ublaže, vjerojatnije je da se radi o napadu panike”, kaže kardiolog Mathias.
