Duboko udahnite jer je Nastavni zavod za javno zdravstvo objavio izvještaj o kvaliteti zraka od početka godine s mjerne postaje na Karepovcu. Ovo je samo jedan zanimljiv ulomak iz zaključka izvještaja:
"Izmjerene satne vrijednosti sumporovodika prelaze granične vrijednosti dvadeset dva puta (one su inače 7 jedinica po metru kubnom), dok dnevne ne prelaze ni jednom graničnu vrijednost (5/m3)" – navodi se u mjerenjima provedenim do 8. prosinca. Sumporvodik je itekako otrovan plin, bezbojan, a 'vonja' na dnu Marmontove, piše Slobonda Dalmacija.
Slobodna je htjela dobiti tumačenje rezultata od strane Higijenskog zavoda, zvali su Jasnu Ninčević, ravnateljicu NZJZ-a, ali ona nije bila za komentar, nego ih je uputila na Nenada Periša, voditelja Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke koji je rezultate i sastavio. On je pak telefonom čestitao blagdane iz dalekog Izraela.
Kumulativni otrovi
Slobodna je potom sama analizirala rezultate mjerenja onih lebdećih PM10 čestica i sastojaka u njima, jer prekoračenja su ionako u tablicama označili crvenom bojom. Bilježilo se olovo koje ne treba posebno objašnjavati, kadmij - sistemski otrov čija posljedica trovanja može biti smrtonosna, zatim arsen (spojevi su mu kumulativni otrovi) i nikal, teško taljiv metal.
Baš je on prelazio granicu dopuštenih vrijednosti više puta, pa kad je već dio nas, red je da ga upoznamo - od nikala se kuju i kovanice, otporan je na koroziju, zato se dodaje i drugim metalima. Nastaje tako nehrđajući i vatrootporni čelik. Wikipedija za njega kaže: "Sigurno je da je nikal toksičan za biljke i životinje izložene koncentracijama višima od prosječnih, a one za ljude mogu biti i kancerogene."
Nikal smo izvan granice od 20 jedinica udisali već 1. i 2. veljače. Postaja na Karepovcu zabilježila je brojke 85.34 i 125.18. Dva tjedna poslije, 14. veljače, vrijednost mu je iznosila 24.38 jedinica. No, nije to ništa - pluća su nam ga se pošteno izvan dopuštenih parametara napunila od 11. do 23. listopada - bilo je oko 38 jedinica u prosjeku, a najviše ga je u zraku bilo 21. listopada - 48.31. Rezultati nisu bili dobri ni 18. ni 22. kolovoza ni 2. rujna.
Lebdeće čestice
Ostale sastavnice lebdećih čestica pojedinačno nisu zabilježile prekoračenje, ali svi zajedno, kao skupina, izgleda da jesu. Da mi ne bismo pametovali, udruga "Eko Akcija" na internetskim stranicama donosi pojašnjenje što je to PM10:
- Lebdeće čestice manje od 10 mikrometara (PM10) udišu se sa zrakom i prodiru duboko u pluća. Tako mnoge kemikalije opasne za ljudsko zdravlje bivaju prenošene do unutrašnjih organa, uzrokujući širok niz oboljenja od kojih neka završavaju smrću, uključujući rak (posebno pluća), moždani udar, kao i oštećenja kod beba, dok su još u majčinoj utrobi. Postoji jaka veza između zagađenja s PM10 i većine bolesti organa za disanje, bolesti srca, čak i povećane smrtnosti – navode "zeleni".
I pišu dalje da posljedice mogu nastati već nakon kratkotrajne izloženosti (obično tijekom 24 sata, ali već i u razdobljima kraćim od jednog sata). Granična vrijednost im je 50.
Sad kad to znamo, kažimo da rezultati mjerenja PM10 pokazuju da smo ih od početka godine šest puta udisali preko svake mjere!
Uglavnom ne previše, ali 18. srpnja iznosilo je alarmantnu 273.81 jedinicu, a dan poslije 116.30 jedinica. A 20. listopada 49.44. Što se tih dana događalo na Karepovcu? Izbio je požar u Žrnovnici 17. srpnja, a došao je sve do ruba odlagališta. Tek sad možemo se s pravom zapitati što bi bilo da je smeće planulo, javlja Slobonda Dalmacija.
A kad kažemo ono "ne previše izvan dopuštenih vrijednosti", mislimo na 27. veljače (50.50), 28. veljače (51.86), 13. svibnja (81.88) i 7. kolovoza (51.71).
I pazite sad ovo, izgleda da nijednom nije prijeđena ta granica dok je trajala sanacija deponija. Brojke su se kretale od 13 do 26, a najviše zabilježeno je 7. prosinca kad je bilo 43. Ni kod amonijaka, čija su mjerenja započela 19. prosinca, nisu prijeđeni pragovi. To ne znači da možemo odahnuti, jer ne mjere se svi štetni plinovi koji bi po projektu o sanaciji trebali. Cijeli članak možete pročitati ovdje.