Marko Jelić, još uvijek aktualni gradonačelnik Knina koji je prije četiri godine kao nezavisni kandidat 'osvojio' hrvatski kraljevski grad, na predstojećim lokalnim izborima neće se ponovno kandidirati za tu funkciju. Nakon što je 'smjenio' Josipu Rimac, ove godine dr.sc. Jelić cilja na drugu 'utvrdu' HDZ-a, onu županijsku i Gorana Pauka. Pročitajte što je u nastupnom intervjuu za naš portal govorio nezavisni kandidat za župana Šibensko-kninske županije...
Kandidirali ste se za mjesto župana, no smatrate li da je Hrvatskoj potreban teritorijalni preustroj? Postoji li naime preveliki broj tijela lokalne uprave i samouprave, konkretno županija, ali i općina i gradova?
Općenito, je li državna administracija preskupa, prebrojna i neučinkovita ili je takvo razmišljanje neutemeljeno?
Naravno da je potreban preustroj jer postoje jedinice lokalne samouprave koje ne ispunjavaju niti osnovne zadaće koje su im propisane zakonom, a da i ne govorimo o očekivanjima žitelja koji obitavaju na njihovim područjima. Samim tim je takva administracija neučinkovita, a iz toga proizlazi da je i preskupa. Jednako tako i većina županija ne služi za ono što im samo ime kaže da budu regionalna samouprava koja olakšava život i poslovanje svojim građanima. Stoga ako želimo biti funkcionalna i uspješna država stvari trebamo urediti na ispravan način, a ne da se lokalna i regionalna samouprava koristi za „zbrinjavanje“ stranačkih podobnika s niskim kompetencijama ili uopće bez njih. Imati svoju općinu, grad ili županiju je iznimno bitno i kroz takav oblik organizacije s jasnijim funkcionalnim udruživanjem, možemo postići jako dobre efekte. Svi oni, koji misle dobro svojim sugrađanima, već i sad djeluju tako i provode zajedničke projekte, objedinjavaju službe, ustanove i razne lokalne/regionalne agencije u svrhu poboljšanja dostupnosti usluga na svojim područjima. To je put kojim trebamo ići i to je preustroj kojem se mora stremiti.
Kao gradonačelnik postigli ste vidljive rezultate u samo jednom mandatu. Čime ste posebno zadovoljni, a što niste uspjeli dovršiti u protekle četiri godine na čelu Zvonimirovog grada?
Ono što uvijek ističem s posebnim zadovoljstvom je jednakost i sloboda građana. Više nisu zarobljeni i, imam osjećaj, prestali su biti apatični. Mijenjaju svijet oko sebe i to se vidi na svim aspektima života grada. Bez obzira da li se radi o civilnom društvu, kulturi, sportu, obrazovanju i posebno bih istaknuo poduzetništvo jer više nema uvjetovanja da bi netko ostvario svoju gospodarsku inicijativu, bitna je kvaliteta i pošteno obavljanje posla.
Započeli smo i proveli brojne projekte, izgradili vrtić nakon toliko godina i pripremamo još jedan, gradimo 3i inkubator, Poduzetnički centar što je ukupno oko 50 mil kn u poduzetničku infrastrukturu, izgradili smo reciklažno dvorište, sanirali odlagalište otpada i modernizirali čitavi sustav zbrinjavanja istog ukupno smo uložili preko 20 mil.kn u taj segment. Među pet smo vodećih gradova po subvencioniranju poduzetništva, poljoprivrede i turizma gdje smo od početka podigli iznose pomoći na nekim stavkama za 7000%. Podigli smo iznos potpore za novorođenčad s 1000 kn na 5000 kn za prvo, 7000 kn za drugo, 9000 kn za treće i 12000kn za svako sljedeće. Broj stipendija smo povećali za 7 puta, po prvi puta uveli sportske i učeničke stipendije. Osigurali opskrbu pitkom vodom prigradska naselja kupnjom nove cisterne. Pokrenuli proces rješavanja lagune s otpadnim industrijskim vodama, aktivno se borili i sudjelovali u pripremama za proglašenje Parka prirode Dinara. Riješili imovinsko-pravne zavrzlame oko restorana Krčić i izradili dokumentaciju za građevinsku dozvolu koju uskoro očekujemo. Zamijenili gotovo sva rasvjetna tijela LED svjetiljkama kroz projekt energetske obnove vrijedan 6 mil. kn uz kamatnu stopu od 0,1%. Asfaltirali desetke novih cesta itd. A sve to transparentno i javno na korist svih sugrađana.
Ono što me čini nezadovoljnim da nismo uspjeli riješiti bivšu vojarnu „Krka“ koja je trebala biti ulaz u NP Krka i epicentar za održivi turistički razvoj. Još uvijek se borimo s birokracijom i raznim administrativnim preprekama. Isto tako nisam uspio realizirati jedan most u zaseoku Raškovići, iako smo sve četiri godine osiguravali sredstva za izgradnju istog, a imamo ih i sad u proračunu, jednostavno je nevjerojatno koliko komplikacija morate proći za jedan relativno jednostavan projekt. I još bih naveo Poslovnu zonu „Oćestovo“ u koju su trebali useliti prvi korisnici, a Grad početi s izgradnjom električne i vodovodne infrastrukture, onda se Hrvatske šume nakon 21 godine što je 11 hk upisano u sudskim knjigama na Grad Knin i što su uredno davale suglasnost na prostorne planove za to područje, dosjete da je to njihovo, a poduzetnici i radna mjesta čekaju ili još gore odlaze drugdje. Radi se o šumski bezvrijednom području.
Kazali ste nedavno kako ste se kao gradonačelnik Knina susreli s dosta problema sa županijskih nivoa koji onemogućavaju strateško funkcioniranje gradova. Koji su to problemi?
Radi se o sporosti ili namjeri Županijskih službi, kad čekate jedno mišljenje od pola stranice godinu dana ili kad vas Županijski stožer Civilne zaštite ne informira o situaciji na području za koje ste vi nadležni. Također upravljanje pomorskim dobrom je pitanje koje muči kolege uz obalu. Zatim puste prepreke u donošenjima urbanističkih akata, a sve je drugačije ako pripadate politički „podobnoj“ strukturi. Tada imate značajno kraće procedure koje su gore navedene. To znači da građani nisu jednaki i da se ne postupa jednako prema svima jer u politički „nepodobnim“ jedinicama lokalne samouprave ne žive samo njihovi čelnici, pa kad se njima nešto usporava osporava se onima koje oni predstavljaju te se nanosi šteta svim žiteljima tog područja. A razumnom analizom lako je doći do zaključka samim tim i svima drugima u ovoj zemlji.
Koji su vam planovi kao župana, na kojim promjenama (organizacijskim i/ili projektnim) ćete inzistirati? Što će biti vaš doslovno prvi potez iz kancelarije župana?
Prije svega jednakost svih, to je ključ uspjeha. Drugo je da Županijska uprava bude operativna i servis građana, poduzetnika i svih JLS-ova, i da ima transparentan proračun koji može prosječni građanin pročitati. Pozicioniranje naše županije kao središnjeg dijela Dalmacije, i to ne samo geografski, već funkcionalno. Tu Šibenik mora parirati Splitu i Zadru. Zaštita okoliša i održivi pristup razvoju, naročito turizmu, mi je oduvijek bilo ključno pitanje svakog oblika mog osobnog i političkog djelovanja. Pomorsko dobro i odnos Županije prema jedinicama lokalne samouprave po tom pitanju. Otoci i zaleđe su nedovoljno valorizirani, zato je briga i fokus na te dijelove županije nam je jako važna. Sport je neravnomjerno potican, a raspodjela zajedničkog novca za sportske aktivnosti nije jasno definirana. Poduzetnici u našoj županiji su nedovoljno potpomognuti, to se pokazalo i sad u vrijeme globalne pandemije. Grad Knin je osigurao i podijelio značajne količine financijskih potpora poduzetnicima na svom području, i to je imalo učinka, dok Županija nije previše interesa pokazala za njihove potrebe. Školstvo i obrazovanje u svim oblicima treba i mora biti bolje, ako želimo dohvatiti ciljeve koje možemo i trebamo postići, obrazovanje nam je prioritet. Da ne bih duljio previše, program je pri kraju i bit će objavljen, očekujemo da se isti nadopunjuje, poboljšava i da svi zainteresirani dodaju svoje prijedloge i kritike.
Šibensko-kninska županija, kako ste naglasili na predstavljanju kandidature, ima dva nacionalna parka, more i zaleđe s rijekama. Osim turizma, koji je kao što znamo izuzetno 'osjetljiva' grana privrede, gdje vidite priliku za razvoj Županije.
Vidim u novim tehnologijama, kroz centre izvrsnosti poput AluTecha u Šibeniku, 3i inkubatora u Kninu, budućeg Inovacijsko središta Veleučilišta „Marko Marulić“, Ruralnog poduzetničkog centra u Kistanjama i sličnih drugih projekata koji multiplikativno valoriziraju i oplemenjuju one segmente koje imamo na našem području i koje trebamo održivo koristiti. Također smatram da je besmisleno da obnovljive izvore energije dajemo isključivo privatnim poduzetnicima na eksploataciju, zalagao sam se prije 12-13 godina da jedinice lokalne samouprave uđu u suvlasništvo takvih projekata tako da je zemljište njihovo i da imaju pripremljenu dokumentaciju, a privatni investitor ili sama JLS kroz kredit ulaže u izgradnju energetskog postrojenja i tako povlači značajan dio dobiti. Posebnu pažnju ću posvetiti ribarstvu, školjkarstvu i poljoprivredi jer je to naše nasljeđe i u tom imamo iznimne prilike za razvijati jedan dio privrede. Moramo vidjeti što možemo uraditi za velike industrijske djelatnosti koje imamo na našem području i koje zapošljavaju veliki broj ljudi te učiniti sve da im pomognemo da lakše posluju, provodeći pozitivne zakonske propise.
Situacija s pandemijom koronavirusa u Hrvatskoj pa i u ŠKŽ još uvijek nije stavljena pod kontrolu. Iako to, naravno, nije samo naš problem, kakav je Vaš stav o tom možda ključnom pitanju za funkcioniranje kompletnog društva. Što smo kao država pa onda i lokalni stožeri mogli i možemo poduzeti kako bi se život čim prije normalizirao?
Na žalost više ne možemo učiniti nekakve posebne mjere, a koje smo koristili na samom početku pandemije. Taj pristup je u početku davao dobre rezultate, no kako je čitav svijet umrežen jednostavno nismo mogli ostati izolirani i imamo valove epidemije svakih nekoliko mjeseci. Također virus mutira i traži svoju ekološku nišu u kojoj će nastaviti postojati. Važno je da postoje cjepiva i da su učinkovita te da se tako bolest suzbija. Ono što smo trebali učiniti je to da smo morali imati više mogućnosti kod nabavke cjepiva, a ne oslanjati se na jednog proizvođača koji se ne drži dogovora i za to bi trebao snositi sankcije. Naši susjedi su nabavljali i to čine i dalje rusko i kinesko cjepivo, a mi smo ispali nesposobni u zaštiti vlastitih građana. Nama je od životne važnosti da procijepimo turističke djelatnike i to marketinški jasno i glasno artikuliramo prema našim emitivnim tržištima jer je turizam zasnovan na osjećaju ugode, a taj osjećaj proizlazi iz sigurnosti. Stoga se moramo definirati kao COVID sigurna destinacija.
Kojim rezultatom bi bili zadovoljni što se tiče broja vijećnika u Županijskoj skupštini? Pogotovo imajući u vidu da je u aktualnom sazivu Nezavisna lista Stipe Petrine, koja vas je podržala, druga snaga po brojnosti, a vaša zamjenica Iris Ukić Kotarac jedna od glasnijih i prepoznatljivih glasova oporbe...
Ne želim špekulirati o broju mandata, no svakako očekujemo dobar rezultat u kojem ćemo suradnjom s drugim dionicima u Županijskoj skupštini postići to da zajedno mijenjamo županiju u korist svih njenih žitelja i da je učinimo onakvom kakva treba biti s obzirom na bogatstva kojim obiluje. Tu će zasigurno doprinijeti i gđa Ukić Kotarac i NL Stipe Petrine.
Kad smo već spomenuli vijećnicu Ukić Kotarac, treba li biti više žena u politici, odnosno trebaju li se postavljati kvote ili na neki drugi način motivirati najbolje osobe za posao vijećnica i vijećnika?
Kvote su postavljene jer interes žena za politiku u hrvatskom društvu i nije baš nešto velik te zasigurno se ne možemo s tim pohvaliti. Tako je osigurana kolika-tolika zastupljenost žena u tijelima vlasti. No to je nešto na čemu treba još puno raditi i same žene trebaju biti glasnije i aktivnije po tom pitanju, a svi mi zajedno moramo biti osviješteni da je društvo u kojem žene nisu ravnopravne i ne doprinose s brojnim vrlinama i kvalitetama, slabo društvo. Slaba društva ne traju dugo.
Niste početnik na političkoj sceni, no ipak ste prvenstveno znanstvenik. Kako komentirate aktualnu situaciju kako u ŠKŽ tako i u većini Hrvatske gdje je evidentna pojava brojnih nezavisnih lista ili 'alternativnih' političkih opcija koje postaju prepoznatljive, u odnosu na stanje prije niti desetak godina kada je situacija bila gotovo polarizirana između HDZ-a i SDP-a, te je lijeva opcija izgubila dosta biračkog tijela?
Nisam znanstvenik iz područja političkih znanosti, no ovdje ću primijeniti principe biologije tj evolucije. Populacije žive na određenom području i imaju stanovite oblike ustroja ili hijerarhije, to se posebno vidi kod društvenih živih bića. Na život i razvitak neke zajednice utječu brojni čimbenici, kako vanjski tako i unutarnji te izazivaju pritisak koji pak rezultira evolucijom. Kako je rekao moj dragi prijatelj dr Ivo Žuvela “… mi smo evoluirali iz jednostranačja u višestranačje, a sad u nestranačje.“ Ljudima je dosta nejednakosti utemeljene na stranačkim iskaznicama, bez znanja i moralnih skrupula. U strankama ima kompetentnih i poštenih ljudi koji nikako ne dolaze do izražaja i u konačnici odustaju, a ovi drugi koji poslušno klimaju glavom i koji su amorfni u stavovima, napreduju, iako nemaju niti znanja, niti volje da služe zajednici. Internet je donio stanovito oslobođenje jer čujete puno više nego što ste mogli ikad prije u prošlosti, a s druge strane i vaš glas se može čuti. Ljudi su informirani i sad jasno vide što im s događa i tko ima kakve namjere u političkoj areni. Ovi koji bez stranke nikad ne bi bili niti blizu platnim razredima koje sad imaju jer nemaju sposobnosti da budu na takvim mjestima, postaju vidljivi i narod ne želi da mu čine štetu. Zato je nezavisna politička scena oživjela, to su mahom ljudi ostvareni u svojim karijerama i koji stoje svojim imenom iza svega što govore i čine, a ne skrivaju se pod skute imaginarnog udruženja kojim upravlja nevidljiva višeglava hidra.