Premijer Andrej Plenković jučer je najavio da će svim zaposlenicima u javnom sektoru plaće u tri faze povećanja ukupno porasti za 6,12 posto. Dok je dio javnih službi zadovoljan ovom odlukom, prosvjetari su najavili nastavak štrajka.
Plenković je također najavio da se odustaje od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, što je bilo najavljeno za 1. siječnja 2020. Mato Zeljko, poduzetnik i stalni sudski vještak i predsjednik Stručnog odbora za financije HDZ-a Split za Dalmacija Danas komentirao je ovu odluku Vlade, osobito dio vezan uz odluku da osnovna stopa PDV-a ostaje na dosadašnjoj razini.
- Priča je puno kompleksnija od pukog odustajanja od stope PDV-a od 25 posto i od podizanja plaća radnicima u javnom sektoru.
Smanjenja posebnog PDV-a
Premijer Plenković je u ime Vlade najavio da će donijeti propise kojima će se podizati plaća u tri navrata za nešto više od 2 posto za radnike u javnom sektoru i za to će se osigurati oko 1,2 milijarde kuna. Vrlo okvirna procjena je da će odustajanjem od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto u državnom proračunu ostati oko 2 milijarde kuna. Htio bih komentirati ne samo kao predsjednik Odbora za financije nego kao poduzetnik, da smanjenje PDV-a s 25 na 24 posto ne bi značilo ništa, kao ni hrvatskim građanima.
Puno je bitnije da se predloženim izmjenama Zakona o PDV-u predviđa smanjenje posebnog PDV-a na ugostiteljske usluge s 25 na 13 posto. Podsjetimo, sada imamo stopu PDV-a od 13 posto na smještaj, međutim, ugostiteljske usluge su i dalje na 25 posto. To će omogućiti nizu poduzetnika iz svijeta ugostiteljstva da "prodišu" i ostave više prostora sebi - kazao nam je Zeljko.
Kada je uvedena niža međustopa PDV-a za neke prehrambene proizvode, u konačnici nismo osjetili pad njihovih cijena. Hoće li to biti slučaj i u ugostiteljstvu?
- Onaj koji izlazi na tržište poput trgovačkih lanaca, malih trgovina i sl. formira onakvu cijenu kakvu tržišno misli da će proći. Ako misli da određeni artikl neće prodati s određenom cijenom, onda će je vjerojatno sniziti. To je odluka poduzetnika. Bitno je da država stvori preduvjet, okvir da se tržišno poravnaju cijene. Smanjen je PDV na dječje pelene, dječje sjedalice, svježe meso, ribu, jaja, voće i povrće. Sve su to proizvodi koji sada imaju smanjenu stopu PDV-a. Država je tu da se stvore preduvjeti da se cijena ovih proizvoda smanji. Država ne može određivati cijene u nekom trgovačkom lancu. Ipak, s tim korakom je omogućeno tržišno natjecanje i prostor za snižavanje cijena.
Zeljko je komentirao novosti koje će se ticati privatnog sektora, odnosno poduzetništva.
- Imamo niz najava Vlade koje će privatnicima omogućiti manja davanja. Primjerice, sada imamo dvije stope poreza na dobit koje su smanjene s 20 na 12 i 18 posto. 12 posto poreza na dobit plaćamo ako nam je prihod manji od 3 milijuna kuna. Sada vlada najavljuje da ćemo plaćati stopu poreza od 12 posto za prihode do 7 i pol milijuna kuna. 93 posto hrvatskih tvrtki posluje s prihodima ispod 7 i pol milijuna kuna. Upravo tih 93 posto privatnika su mali poduzetnici koji drže kompletno hrvatsko gospodarstvo. Njima se omogućava plaćanje poreza na dobit po manjoj stopi. To je direktna ušteda privatnicima - kaže Zeljko.
Osvrnuo se i na isplate plaća.
- Već sada imamo povećanje osobnog odbitka s 2600 na 3800 kuna. Po najavi vlade, povećava se na 4000 kuna. To znači da će poslodavac na isti trošak imati mogućnost isplate veće neto plaće. Uvećano na neke dodatne olakšice koje radnik ima poput djece, daje se mogućnost dobivanja direktnog efekta na visinu plaće. Ova promjena stupa na snagu 1. siječnja 2020., ako prođe zakonsku proceduru u Saboru.
Zeljko tvrdi da se ne spominju dovoljno olakšice koje su stupile na snagu 1. rujna ove godine.
- Imamo niz neoporezivih primitaka koje poduzetnici mogu isplatiti svojim djelatnicima i sebi. Do sada smo imali samo božićnicu 2500 kuna, a sada je to podignuto za 5 tisuća kuna za nagradu za rad, što znači da je u godini dana neoporezivo 7 i pol tisuća kuna. Također, za topli obrok se paušalno godišnje može isplatiti 5 tisuća kuna bez ikakvih davanja. Ima 2500 kuna za nadoknadu troškova pri godišnjem odmoru za radnike. Ako djelatnik ima djecu koja idu u vrtić, sada se to može isplatiti neoporezivo kao nadoknada troškova za troškove vrtića djece. Radi se o nizu mjera koje su donesene.
Kada je 1.12.2018. donesen zakon koji je omogućio neoporezivanje dodatnih 5 tisuća kuna na postojećih 2500 kuna za božićnicu, 471 tisuća zaposlenika je samo u tih mjesec dana dobila dodatne 2500 kuna na svoj račun. To je direktni učinak ovog propisa.
Zeljko kaže da Vlada ima u planu donijeti dodatne novosti u 2020., primjerice, neoporeziva potpora za novorođenče koja je do sada bila 3326 kuna, sljedeće bi trebala biti 10.000 kuna.
- Ako ćemo govoriti o lokalnim mjerama, splitski HDZ je predložio novu mjeru kojom se za treće i svako sljedeće dijete u obitelji od Grada Splita dobiva 55 tisuća kuna. To je revolucionarna stvar koja se prethodno nije bila makla s mrtve točke u Splitu od postojanja hrvatske države. Točnije, isplaćuje se iznos od 5500 kuna u razdoblju od 10 godina. Smatram da je ova mjera premalo promovirana. Grad Split bi mogao izaći poduzetnicima ususret jer se država upustila u rješavanje pitanja državne imovine koja je mahom neiskorištena i zapuštena, a ima veliki potencijal. Takva se imovina nalazi po cijeloj državi i po lokalnim samoupravama. Imamo primjer Klisa koji je dobio određeni dio državne imovine u svoje vlasništvo i koji sada potiče poduzetništvo koliko god može sa svoje strane. Kada Grad Split dobije određenu imovinu od ministarstava, a Split bi jako puno imovine mogao dobiti primjerice na Splitu 3, Duilovu, onda Grad može izlaziti ususret poduzetnicima.
Na kraju zaključuje:
- Bitno je da je smanjen PDV za "kritične" stope. Tako je PDV s 25 snižen na 13 posto na isporuku struje, otpada, repromaterijala u poljoprivrednoj proizvodnji, svježe meso, riba, jaja, voće, povrće, dječje pelene, dječje sjedalice. Po tome nije da je ostalo 25 posto.
Što se tiče plaća u državnoj upravi, uvođenjem e-Građana i decentralizacijom javne uprave, preko 200 poslova državne uprave koje su dosad obavljali uredi državne uprave od 1. siječnja 2020. radit će Županija. Ukupan broj službenika koji će se ovom reformom smanjiti je 2500. Kroz e-Građani ovog trenutka postoji preko 60 elektroničkih usluga. Primjerice, može se otvoriti obrt. Sve je to netko radio u uredu, procesuirao, udarao pečat, a sada građanin to može sam odraditi tj. dobiti preko e-Građani. To je program vlade. Od 1. siječnja zbog svega slijedi velika racionalizacija rada državne uprave. Sustav trenutno koristi oko 750 tisuća ljudi, a kada to bude koristila velika većina građana, sami ćemo sebi pomoći da državnu upravu dodatno racionaliziramo.