Svake godine u Hrvatskoj se dogodi stotinjak ozljeda kralježnične moždine s posljedičnom tetraplegijom ili paraplegijom. Ta ozljeda je kompleksna ozljeda s nizom posljedica koje je teško liječiti, a rehabilitacija osoba s ozljedom kralježnične moždine zahtjevan je proces. Posljedice ozljede za bolesnika, obitelj te užu i širu zajednicu mogu imati katastrofalan ishod s medicinske, ali i s društvene, emocionalne, psihološke i ekonomske strane, no specijaliziranim rehabilitacijskim pristupom multidisciplinarnog tima te praćenjem bolesnika u zajednici posljedice mogu biti ublažene uz maksimaliziranje preostalih sposobnosti bolesnika u aktivnostima i participaciji.

Upravo stoga prepoznajući važnost potrebe provođenja pravovremene rehabilitacije osoba s ozljedom kralježnične moždine te pružanja rehabilitacije koja prati svjetska dostignuća, na Medicinskom fakultetu u Splitu organizirali su Tečaj trajne medicinske izobrazbe I. kategorije pod naslovom “Odabrane teme o zbrinjavanju i rehabilitaciji osoba s ozljedom kralježnične moždine”.

Doktorica Ana Poljičanin, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije KBC Split s Katedre za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta u Splitu pojasnila je kako se zapravo ova radionica nastavlja na akutnu rehabilitaciju.

– U Hrvatskoj godišnje bude oko 100 ozljeda koje zbrinjavamo kirurški ili konzervativno nakon čega slijedi rehabilitacija.

U Hrvatskoj postoji referentni centar za rehabilitaciju spinalnih ozljeda koji se nalazi u Varaždinskim toplicama gdje pacijenti provode rehabilitaciju nakon ozljede. Pacijenti najčešće takve ozljede zadobivaju u prometnim nesrećama ili skokovima u vodu.



Ova se radionica nastavlja na akutnu rehabilitaciju, a njome želimo potaknuti bolju skrb za pacijente nakon te akutne rehabilitacije. Oni praktički nakon odlaska iz ustanove dolaze svojim domovima i tada ih treba motivirati na aktivan život. Pacijenti se pri povratku s rehabilitacije nemaju kome obratiti, a često ni mi sami ne znamo koje su njihove potrebe. Upravo ovom radionicom želimo ukazati na probleme koje oni imaju i na mogućnosti koje se mogu riješiti, a u biti često je to rješenje jednostavno – kazala je doktorica Poljičanin.

Istaknula je kako su KBC Split i Medicinski fakultet u Splitu prepoznali važnost ovakve jedne edukacije kao i važnost potrebe tima koji bi na razini bolnice bio zadužen za pacijente s problemima kralježnične moždine.

Claes Hultling, specijalist anesteziologije i neurologije, izvršni direktor klinike “Spinalis” pri Karolinska sveučilišnoj bolnici u Stockholmu, bio je jedan od sudionika koji nam je ispričao svoje iskustvo.

– Slomio sam vrat pri skoku u plitku vodu kada sam imao 30 godina. Došlo je do ozljede kralježnične moždine koja je imala za posljedicu tetraplegiju, ali to me nije spriječilo da nastavim s aktivnim životom. Bavim se i jedrenjem i skijanjem i vozim biciklu što je vrlo važno za održavanje i fizičkog i psihičkog zdravlja. Najvažnije u rehabiliticiji bilo koje ozljede je motivacija, kako motivirati čovjeka da nakon ozljede ostane aktivan. Ono što je moj cilj jest da ljudi budu aktivni, a ne pasivni i da žive život punim plućima – poručio je Hultling.

Specijalist neurokirurgije OB Zadar, Ivica Francišković, prezentirao je kirurško zbrinjavanje kralježnične moždine i novu tehnologiju u operacijskoj sali – neurokirurški navigator.

– Uređaj je to koji tijekom operativnog zahvata omogućava veću sigurnost operativnog zahvata, smanjuje mogućnost oštećenja živčanog tkiva i smanjuje mogućnost dodatnog oštećenja bitnih živčanih struktura što ubrzava oporavak i povratak u normalan život nakon takvih ozljeda i zahvata.

Godišnje obavimo do 150 takvih operacija. Broj trauma kralježnice ovisi o nesrećama i o turističkoj sezoni. Najčešće se radi o ozljedama kralježnice i najčešće su to ozljede u donjem dijelu kralježnice. Ljeti nam nakon skokova u more dolaze pacijenti kojima je ozlijeđen vratni dio kralježnice ili glave. To su često kombinirane ozljede u kojima moramo napraviti kombiniranu operaciju kralježnice i mozga – rekao je Francišković.

Prvi govornik na današnjoj radionici bio je Splićanin Sven Maretić koji je iz vlastitog iskustva ispričao kako izgleda život s ozljedom kralježnične moždine.

– 2004. godine u prometnoj nesreći teško sam stradao. Bio mi je to jedan veliki šok no uz pomoć obitelji uspio sam krenuti dalje, oni su mi bili pozitivan input da krenem. Kada sam se vratio s liječenja, zajedno s nekim entuzijastima uspio sam probiti barijere, digli smo grad na jednu razinu za život i suživot osoba s invaliditetom.

Svoju sam afirmaciju doživio kroz parasport i kroz sportske udruge i klubove za osobe s invaliditetom koje smo osnovali. Drago mi je da se malo pokrenula svijest ljudi o osobama s invaliditetom uz potporu Grada – kazao je Sven koji je naglasio kako su ovakvi pacijenti nakon rehabilitacije prepušteni sami sebi, ali uvijek se pacijenti mogu posavjetovati sa drugim pacijentima ili svojim liječnicima što je primjer i ova današnja radionica.


Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime