Europska unija priprema se za dugotrajan energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku, a u Bruxellesu se sve ozbiljnije razmatraju izvanredne mjere, uključujući racionalizaciju goriva i novo aktiviranje strateških naftnih rezervi.
Gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca te napadi na energetsku infrastrukturu u Perzijskom zaljevu izazvali su potres na svjetskim tržištima. Cijene energenata naglo rastu, a sve su izraženiji strahovi od dugoročne nestašice i poremećaja u opskrbi, piše Financial Times. Povjerenik Europske unije za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da Europu očekuje dugo razdoblje nestabilnosti i visokih cijena.
"Ovo će biti duga kriza. Cijene energije ostat će vrlo visoke još dugo, a za neke kritične proizvode očekujemo da će u idućim tjednima situacija biti još i gora", poručio je.
Bruxelles još nije proglasio krizu, ali priprema teren
Iako EU zasad formalno nije u stanju "krize sigurnosti opskrbe", u Bruxellesu se već izrađuju planovi za suočavanje sa strukturnim i dugoročnim posljedicama sukoba. Jørgensen je naglasio da se Unija priprema za najgore moguće scenarije, iako još nije donesena odluka o racionalizaciji ključnih proizvoda poput dizela ili mlaznog goriva.
"Bolje je biti spreman nego poslije žaliti", poručio je europski povjerenik, dodajući kako su upozorenja i ton europskih institucija sada ozbiljniji nego ranije tijekom krize. Prema njegovim riječima, države članice moraju se pobrinuti da imaju sve što im je potrebno za slučaj dodatnog pogoršanja situacije.
Strah od novog udara na gospodarstvo
Energetski šok već se osjeća diljem svijeta. Rast cijena dodatno potiče inflaciju i usporava gospodarski rast, zbog čega vlade sve češće pripremaju pakete pomoći za građane i gospodarstvo. U nekim državama ponovno se razmatra i aktiviranje termoelektrana na ugljen. Posebnu zabrinutost izrazile su zrakoplovne kompanije, prije svega zbog opskrbe mlaznim gorivom. Na pitanje o mogućem ublažavanju propisa radi većeg uvoza iz Sjedinjenih Američkih Država ili dopuštanja većeg udjela etanola u automobilskim gorivima, Jørgensen je rekao da EU zasad nije mijenjao postojeća pravila.
Podsjetio je i da Europska unija i SAD imaju različite standarde za mlazno gorivo. U EU je dopuštena točka smrzavanja minus 47 stupnjeva Celzijevih, dok je u SAD-u taj prag minus 40 stupnjeva.
Sve opcije ostaju otvorene
Unatoč tome, Bruxelles ne isključuje nijednu mogućnost. "Razmatramo sve opcije. Kako se situacija bude pogoršavala, morat ćemo sve ozbiljnije razmatrati i zakonske alate koji su nam na raspolaganju", rekao je Jørgensen.
Dodao je i da ne isključuje novo aktiviranje strateških energetskih rezervi ako okolnosti postanu još teže. Podsjetimo, zemlje članice EU prošlog su mjeseca sudjelovale u dosad najvećem povlačenju nafte iz strateških rezervi u povijesti, pokušavajući zaustaviti rast cijena. Povjerenik nije želio otkriti kada bi novo povlačenje moglo biti potrebno, ali je naglasio da je Europska komisija spremna reagirati u svakom trenutku.
"Moramo zadržati sve opcije otvorenima. Ako se doista radi o dugotrajnoj krizi, ti će nam alati trebati i kasnije. Zato odluke moraju biti donesene u pravom trenutku i razmjerno situaciji", istaknuo je.
Bez zabrane ruskog LNG-ja, oslonac na saveznike
Jørgensen je ponovio i da ove godine neće biti izmjena europskog zakonodavstva kojima bi se zaustavio uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina. Istodobno je poručio kako je oslanjanje na SAD i druge partnere za dodatne količine energenata prihvatljivo, jer djeluju unutar pravila slobodnog tržišta. U trenutku kada rat na Bliskom istoku sve snažnije pogađa energetsku sigurnost Europe, poruka iz Bruxellesa je jasna: najgori scenarij više se ne isključuje.
