Ravnateljica Uprave za pomorstvo Nina Perko i članica inicijative Javno je dobro Dinka Pavelić sukobile su se u Dvoboju Točke na tjedan oko novog zakona o pomorskom dobru.
Govoreći o glavnim ciljevima izmjene Zakona Nina Perko je rekla:
“Htjeli smo osnažiti zaštitu pomorskog dobra i institute tako da pomorsko dobro ostane u općoj upotrebi i da ga zaštitimo od devastacija kojima smo sjedoci. Pomorsko dobro je jedino opće dobro u Republici Hrvatskoj da nitko nema vlasništvo.”
Na pitanje zašto su se ogradili od Zakona i nadaju se da neće proći, Dinka Pavelić je istaknula:
“Naša predstavnica u radnoj skupini sudjelovala je u izradi Zakona, no većina primjedbi civilne inicijative nije prihvaćena. Jedino smo tako mogli reći da nismo suglasni. Prvo je važno slabljenje uloge Sabora i jačanje uloge Vlade u odnosu na prošli zakon. Drugo, strategija na koju se poziva u novom Zakonu. Ima dosta članaka o prostornom uređenju i građenju, malo je korigirano, ali to nije to. Kategorizacija plaža koja je digla najveću buru, to je još problem.”
Objašnjavajući što se mijenja u pristupu građanstva plažama, Perko je rekla:
“U postojećem Zakonu nije bilo pobliže razvrstane morske plaže, a one su morsko dobro. Plaža je u cijelosti pomorsko dobro. Imamo 1.904 plaže od kojih su 81 posto prirodne plaže na kojima nije izvršen nikakav zahvat u smislu promjene konfiguracije. Vidjeli smo da je potrebno razgraničiti nasipavanje od dohrane plaže, to se prvi put razlikuje u Zakonu. Dohrana je nasipavanje, odnosno izmjena obalne crte. Ukupan broj plaža koje su dane u koncesiju je 171, a od njih je samo 18 posto takozvanih ograđenih plaža.”
Govoreći o javnim plažama, onima ispred hotela i onima s posebnom namjenom dodala je:
“Osnovna podjela je na prirodne i uređene. Uređene smo podijelili na javne, one ispred hotela i plaže posebne namjene. Plan upravljanja pomorskim dobrom obavezno ide na javno savjetovanje, na temelju njega se plaže razvrstavaju. Ako lokalna jedinica ne želi nijednu plažu koja služi gostima hotela, ona je tako neće razvrstati, koncesija se neće dodijeliti. Alati su u rukama jedinica lokalne samouprave. Sve plaže moraju biti dostupne svima pod jednakim uvjetima i ne smiju se ograditi.”
Pavelić je istaknula konkretan primjer:
“Ne može plaža služiti ugostiteljskim objektima, nego građanima. Lijepo da ste stavili da se ne može ograditi, ali imamo u bolnici u Rovinju slučaj s narukvicama – kontrolira se teritorij plaže do te mjere da se ne samo miče ljude koji tamo ne spadaju po stupnju invaliditeta, nego i one koji jesu na rehabilitaciji, ali nisu tamo smješteni. Dolazi doslovce do segregacija. Dobivali smo pritužbe građana s invalditetom. Toga ima posvuda. Ako koncesionar ima pravo tužiti ometača posjeda, onda nije bitna ograda nego kontrola.”
“Dozvola i koncesija nije isto. Dozvola ne daje pravo na te kvadrate nego obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru. Koncesija ima obuhvat kopna i mora. Kocensionar ima pravo na zaštitu, tu se govori o lukama. Poboljšat ćemo još zakon, ide u dva čitanja”, dodala je Perko.
