Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za siječanj 2023. Rezultati reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca te prve polovice ovog mjeseca.
Hrvatska je s početkom ove godine ušla u šengenski prostor i eurozonu, zbog čega su teme vezane uz uvođenje eura te rast cijena bile dominantne. Pred kraj razdoblja mjerenja napravljena je nova rekonstrukcija Vlade u kojoj smo dobili dva nova ministra.
Mišljenje o Vladi i predsjedniku Milanoviću
Većina ispitanika, njih 66 posto, i dalje je uvjerena da zemlja ide u pogrešnom smjeru. Da je smjer dobar kaže 23 posto ispitanih dok 11 posto ne zna. Zanimljivo je da je ovo već četvrti mjesec zaredom u kojem se broj pesimista i skeptika smanjuje, a optimista povećava.
Podaci o podršci radu Vlade nisu baš sasvim identični: 63 posto ispitanih ne podržava njezin rad, 28 posto podržava, a devet posto ne zna. No ovdje je, osim postotaka, zanimljiviji trend: Vlada četvrti mjesec zaredom nije uspjela ostvariti rast podrške.
Krivulja je okrenula smjer i broj ispitanika nezadovoljnih radom Vlade u ovom je mjesecu za četiri postotna boda više nego u prosincu. Razloge vjerojatno ne treba tražiti dalje od rasta cijena zbog uvođenja eura i Vladinih poteza koje jest, odnosno nije, povukla protiv svih lovaca u mutnom.
Slično je i s očekivanjima od Vlade da riješi probleme ispitanika. Nakon tri relativno dobra mjeseca za Vladu, došlo je do preokreta. Sada 73 posto građana ne vjeruje da je Vlada kadra riješiti njihove probleme, 24 posto misli da jest, a tri posto ne zna. Percepcija monolitnosti vladajuće koalicije je pak neokrznuta. I dalje visokih 83 posto ispitanih vjeruje da će izdržati do kraja mandata.
Podrška radu Zorana Milanovića veća je nego podrška radu Vlade, ali i on je i dalje duboko u negativnom. Njegovo djelovanje ne odobrava 52 posto ispitanih, 40 posto odobrava, a osam posto ne zna šta bi mislilo.
Potpora političkim strankama
Među ispitanicima visok je postotak onih koji bi vjerojatno ili sigurno izašli na birališta te iznosi oko 71 posto. Sigurno ili vjerojatno ne bi njih 25 posto, a četiri posto ne zna.
Među sigurnim i vjerojatnim biračima, HDZ je i dalje neprikosnoven te ima podršku od 30 posto, što je i dalje vrlo visoko bez obzira na pad manji od jednog postotnog poena u odnosu na prethodni mjesec.
Na drugom mjestu su već treći mjesec zaredom neodlučni birači. Onih koji bi izašli na izbore, ali ne znaju kome dati glas, je 16,5 posto, također nešto manje nego u prosincu. Na trećem je mjestu SDP, koji također blago pada i sad je na 11,6 posto.Slijede Most s 8,7 posto i platforma Možemo s osam posto. I jedni i drugi su u neznatnom porastu. Prag prelazi još Domovinski pokret sa 6,3 posto podrške.
Ispod praga ostaje HSS s 2,3 posto podrške, HSU s 2,2, IDS s dva posto podrške, Socijaldemokrati s 1,5, što je prvi put da su prošli jedan posto. Slijede HNS s 1,4, Suverenisti s 1,3, HSLS s 1,2, Stranka umirovljenika i Centar s 1,1 posto.
Dojmovi o političarima i najveći problemi
Na ljestvici političara prema kojima ispitanici imaju pozitivan dojam Zoran Milanović je na prvom mjestu s 46 posto, drugi je Ivan Penava s 44, treći Tomislav Tomašević s 39, četvrti Božo Petrov s 38 te peti Andrej Plenković s 36 posto podrške.
Na istoj ovakvoj, samo s negativnim predznakom, na prvom je mjestu Milorad Pupovac sa 77 posto negativnih utisaka, a drugi je Andrej Plenković s 57 posto. Treće mjesto dijele Gordan Jandroković i Hrvoje Zekanović s 56 posto, a top pet zatvara Zlatko Hasanbegović s 55 posto.
Ako pak gledamo neto omjer pozitivnog i negativnog dojma, najbolje prolazi Ivan Penava, na drugom je mjestu Ivica Puljak, a treći je Zoran Milanović.
Kad je pak riječ o najvećim problemima u zemlji, nikakvo iznenađenje nije činjenica da su visoke cijene, odnosno inflacija na prvom mjestu, a niske plaće i loš životni standard na drugom.
U pet najvažnijih tema za ispitanike u siječnju su gotovo sve vezane uz životni standard, skupe cijene i niska primanja, a samo jedna za korupciju.
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 22. siječnja na 996 građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 posto, a za rejtinge stranaka +/- 3,6 posto.
