Javni uvid Prijedloga Urbanističkog plana uređenja Korešnica 2 u Splitu i Studija strateške procjene utjecaja na okoliš UPU-a započeo je 17. siječnja i trajat će do 15. veljače 2023. godine, a sutra u 10 sati u zgradi Banovine održat će se i javno izlaganje tog gradskog projekta. Pročelnik Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju Teo Vojković poziva sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi sa svojim mišljenjima, prijedlozima i primjedbama.
A da prijedlozima ima mjesta pokazalo se u subotu u Žrnovnici na tribini udruge Žrvanj. Pun atrij Osnovne škole Žrnovnica dokazao je velik interes Žrnovčana za ovim problemom. Uz gradonačelnik Ivicu Puljka, stigli su dogradonačelnik Bojan Ivošević, zamjenik pročelnika Tea Vojkovića, Dražen Pejković, predsjednik splitskog HDZ-a Tomislav Šuta, gradski vijećnici Ivana Ljulj Cvitanić, Martin Pauk, bišvši vijećnici Branimir Urlić, Kristina Vidan i Tonći Blažević, predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnica Mario Lolić i predsjednik Mjesnog odbora Kučina Ivan Bekavac. Zanimljivo, nitko nije došao iz redova žrnovačkog HDZ-a.
Sudjelujte u javnoj raspravi
Pozivaju se svi zainteresirani da sudjeluju u javnoj raspravi tako da daju svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe na Prijedlog UPU-a Korešnica 2 u Splitu i Studiju strateške procjene utjecaja na okoliš UPU-a Korešnica 2 u Splitu (s naznakom za Plan i/ili Studiju). Isti se mogu dati u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja ili se, do isteka javnog uvida (do 15. veljače 2023. godine), mogu dostaviti u pisanom obliku na adresu: Grad Split, Upravni odjel za urbanizam i izgradnju, Obala kneza Branimira 17, 21000 Split ili putem elektronske pošte na adresu: odjel.urbanizam@split.hr
Zamjenik pročelnika Dražen Pejković kazao je da se projekt stanova na Brdinama provlači još od daleke 1968. Pozvao je građane na javnu raspravu sutra (utorak, 7.2.2023. u 10 sati) u Banovini da daju svoje primjedbe na plan Korešnice 2 ili da ih pisanim putem pošalju do 15.2. Zanimljivo, u svom uvodnom obraćanju spomenuo je i Korešnicu 3.
Istaknuo je da glavni problem ovog projekta infrastruktura i se upravo zbog nje ništa nije pomalo od 2005. - No kada se pokrenuo projekt Aglomeracije, stvari su krenule na bolje. Korešnica 2 će dijeliti poseban status jer će spojni uređaj Stupe riješiti odvodnju, a vodovod će se riješiti u sklopu eko projekta koji je u tijeku.
Što se tiče cesta, 2018. je u proračunu bio predviđen iznos za popravak i projekciju postojeće ceste koja pristupa naselju. Trenutno su u tijeku ispitivanja i pri kraju je predstavljanje prve trase, a to je spoj s TTTS-om,a druga Put Mostina - Lovrinačka - TTTS. To će se uskoro moći vidjeti na uvidu izmjena GUP-a.
Doslovno nikome ne pada niti je po hrvatskim zakonima moguće išta napraviti dok se ne riješi infrastruktura, ona će se ili riješiti ili će se kao 1968. dogoditi hibernacijska sudbina - kazao je Pejković.
Projekt je potom "branio" splitski gradonačelnik Ivica Puljak.
- Jedan od najvećih problema Splita su stanovi za mlade ljude. U Splitu nema stanova niti za mlade, a pored toga ni za branitelje i ostale skupine poput znanstvenika, socijalnih slučajeva. Razlog zašto nema stanova je da su stanovi preskupi, a drugi je da na tržištu stanova praktički ne postoje stanovi za iznajmljivanje. Nemoguće je mladim obiteljima pronaći najam stana za cijelu godinu jer ih u proljeće izbace iz stanova i više ne mogu živjeti u njima. Zbog toga se građani presele u Solin, što mislim da uopće nije tragedija. No tragedija ako odu u neki daleki grad ili drugu zemlju živjeti ili privređivati.
Ovi problemi se mogu rješavati gradnjom stanova ili druge metode kako stanove staviti na tržište. Split se mora širiti i širit će se u budućnosti. Jedan od projekata koji smo naslijedili je projekt stanova na Korešnici i mi namjeravamo nastaviti taj projekt. On nije jednostavan, dugoročan je i neće se napraviti u dva- tri dana. Tu su problemi infrastrukture i to je kompleksan projekt. Projekt u kojem se radi 1140 stanova za 4000 stanovnika ne može se napraviti brzo, a etape njegovog projekta idu onoliko brzo koliko se to može raditi.
Projekt ima svoje prednosti i mane. Problemi su bojazan da se neće dogoditi integriranje s prirodom, te da će se uništiti suživot jednog modernog naselja s prirodom. Druga realna bojazan je da će se promijeniti slika Žrnovnice kao lijepog gradića, kompaktnog gdje su ljudi dugo vremena tako živjeli. Mi ćemo te probleme rješavati paralelno s razvojem projekta. Problemi ekologije se rješavaju tako da se pazi na sve i da se integrira s prirodom. Projekt je dosta inovativan što se tiče integracija s prirodom. Što se tiče same integracije sa Žrnovnicom može se razmišljati da to ne bude dio Žrnovnice ili Korešnice nego da bude posebni kotar, ali to je nešto za diskutiranje u budućnosti.
Što se tiče prednosti, s ovim projektom bi došla infrastruktura. (Netko je u publici dobacio - "znači, ne bi došla da nije POS-a, na što je Puljak odgovorio da bi došla svejedno). Ovako će doći malo brže nego bi možda mogla. Sama infrastruktura Žrnovnice je prespora. Počeo se baviti politikom jer mi je neprihvatljivo da jedan dio grada nema kanalizaciju i nema čistu vodu. Ali zato su odgovorni oni koji su bili prije. Nije tajna da smo nezadovoljni kako idu izgradnje vodovoda i kanalizacije, a mi to rješavamo. Ljudi koji su za odgovorni ne bi dalje trebali voditi institucije jer su oni odgovorni za sporost. Što se tiče same Žrnovnice, imamo projekte poput proširenja postojeće škole. Sva će djeca biti u jednoj smjeni. Isto tako, projektiramo projekt na Korešnici 2, naglašavam da smo naslijedili projekt koji nije imao školu! Rekao sam da je to nezamislivo. Kolege koji su projektirali su mi rekli kako ja mislim da nema škole, te će škola na Korešnici 2 biti isprojektirana. Radimo i na Sportskom centru Pricviće koji ćemo modernizirati, unaprijediti u moderan centar. Sami znate da smo riješili dugogodišnje probleme.
Što se tiče samo infrastrukture nekidan smo izračunali koliko nam treba da se naprave sve ceste u gradu Splitu. To košta 712 milijuna kuna. A da se izgrade samo prioritetne treba 172 milijuna kuna. To su Lovrinačka, Put Kamena, Vukovarska, Put Mostina, Bračka i Manđerova. Lovrinačka i Put Mostima su vezane uz Žrnovnicu. Sada tražimo financiranje za to. Nekidan smo imali sastanak s Europskom investicijskom bankom, njima smo predočili te rezultate. Nije lako naći 172 ili 700 milijuna eura. Znate tko će to financirati? Svi mi! Nema da će netko donirati te novce. Nitko vam neće dati novce da izgradite ceste, nego to morate sami izgraditi. Do sada je urbanizam grada Splita bio takav da je netko gradio kuće, a za možda 20-30 godina netko je gradio ceste. Mi ćemo to promijeniti. Prvo ćemo graditi ceste, a ona kuće, pa tako i Korešnicu.
Kada se izgradi, jedan dio stanova će biti za mlade ljude, mlade obitelji, ili mlade ljude koji se žele osamostaliti ili mlade ljudi koji žele doći živjeti s nama. Mi te stanove nećemo prodavati nego iznajmljivati, stanove koje grad Split bude gradio. Stanove koji budu gradili branitelji, oni će se vjerojatno prodavati braniteljima, a mi imamo obvezu braniteljima napraviti stanove. Ne možemo reći da nećemo. Gradit će se i stanovi za mlade znanstvenike. Znam da nije popularno doći ovdje i govoriti o projektu ovog tipa i to još koji smo naslijedili. Spremni s građanima razgovarati kako najbolje projekt integrirati u prirodu, na koji način možemo osigurati da se integrira u stanovništvu i na koji način možemo izgraditi infrastrukturu koja je za mene splitski prioritet. Ovih dana sve radimo da ubrzamo ove svari maksimalno ubrzamo.
Zamjenik pročelnika Pejković je rekao da se napravila procjena da cijeli projekt, kada se uključi infrastruktura, košta oko 300 milijuna eura te da se radi o cijenama iz 2020. Istaknuo je da se za najmanje 3 godine planira izvršiti sva priprema da bi se moglo ići dalje s realizacijom. Predsjednik Mjesnog odbora Žrnovnica smatra da bi novo naselje, ako se dogodi, trebalo biti Žrnovnica.
Za riječ se javio i predsjednik HSS-a Split, nekadašnji predsjednik MO Žrnovnica, Vladimir Aljinović. Njegovo izlaganje, odnosno primjedbe na prijedlog UPU-a Korešnica 2, možete pročitati ovdje:
upu-koresnica-hss
Grad još nije upisan u zemljište!
Iz udruge Žrvanj su primijetili da Grad Split i dalje nije upisan na zemljište gdje se planira graditi novi POS, bez obzira na bombastične naslove za vrijeme mandata Krstulovića Opare. Puljak je to potvrdio istaknuvši da će to biti riješeno kada projekt krene.
- Grad Split će stanove dati u dugoročni najam, a ostali partneri će ih prodavati. Cijena kvarata još ne nepoznata - kazao je Puljak. Ponovio je da sadašnja škola u Žrnovnici nije dostatna niti za postojeći broj učenika, a prijašnja garnitura je planirala da sva djeca iz novog naselja idu upravo u tu školu. "Sigurno će se graditi škola u novom naselju", zaključio je.
Martin Pauk (Domovinski pokret) je Puljkovu najavu da se grade stanovi za dugoročni najam te da će stanovi dati u najam liječnicima, inženjerima i znanstvenicima usporedio s obećanjima Angele Merkel. "Ona je gradila stanove na periferiji. Uvjeti za ove stanove će biti da imate male plaće i puno djece. Znate li tko ima puno djece? Imaju li Hrvati puno djece? U Hrvatskoj je prosjek dijete i pol po obitelji. Znate li tko ima malu plaću? Je li vam jasno tko će dobiti stanove na Korešnici? Lijenčini i inženjeri mogu kupiti stan. Pođite u Švedsku, u Minhen, gdje su prije 20 godina građeni stanovi kakvi se sada najavljuju na Korešnici. Razmislite što će se dogoditi - kazao je Pauk.
Ivana Ljulj Cvitanić iz Mosta je rekla da se se radi o kompleksnom projektu u kojem je prioritetno osigurati infrastrukturu za samu Žrnovnicu. - Izgradnja stanova bi bila dobra, no važno je da građani primjedbe upute službeno i da dobiju službeni odgovor - kazala je.
Branimir Urlić iz stranke Pametno za Split i Dalmaciju kazao je da je Split zadnjih 30 godina dobio 20 tisuća stanova i da stalno ima manjak stanova. - Imamo nekakvu rupu koja je djelomično popunjena turizmom, no ne znam kako ćemo mi stanovnici Splita uspjeti održavati sve veći grad. Dobio sam informacije da je svaka nova gradnja Splitu nekakav minus. Komunalni doprinos nije dovoljan za održavanje infrastrukture. Kada smo čuli cifru od 300 milijuna eura i to iz 2020., koju je spomenuo g. Pejković, možemo računati da je to sada 350, i ako podijelimo taj iznos s 1140 dobit ćemo koliko košta izgradnja jedne jedince na Brdinama. To je veliki trošak za grad s ovakvim financijskim kapacitetom. Nisam protiv gradnje jedino mislim da je projekt malo predimenzioniran. Možda da je napravljen po sistemu Korešnice 1, nekakvih kuća, osobne gradnje. Znam da se gradnjom htjelo pokriti sve grupacije - od branitelja, do socijale, no mislim da ovakav projekt kakav je zamišljen je preskup za ovakvu situaciju. Grad Split nije ni upisan na zemljište, a za to će biti potrebna procedura. S obzirom na trenutnu infrastrukturu grada, mislim da je ovo prevelik zalogaj - kazao je.
Tonći Blažević živi u Žrnovnici, biviši je gradski i mjesni vijećnik.
- Infrastruktura će srušiti ovaj projekt jer će biti preskupa. Nitko nije bio a priori protiv gradnje. O integraciji novog naselja možda budemo mogli razmišljati za 15-ak godina - zaključio je Blažević.
Uslijedila su pitanja građana.
Prvi se javio Ivan Amižić.
- Ja sam potpuno protiv projekta. Sada kada puste novi most preko Cetine i sav promet ode na Žrnovnicu, neće nitko htjeti živjeti u Žrnovnici! A ako se dogodi, a dogodit će se, ja ću biti ispod čempresa. Dio tih stanova mora biti namijenjen Žrnovčanima. Nemamo ni mi di graditi!
Gospodin Torlak živi na Korešnici u Pilot naselju, koje sada nazivaju Korešnica 1. On je upozorio gradonačelnika na loše iskustvo iz vremena izgradnje Pilot naselja.
- Poslušajte nas jer imamo ogromno iskustvo. Tadašnji zadrugari su morali imati 10 metara papira za dobiti dozvole za graditi kuće. Dobili smo sve dozvole, ali u Žrnovnici nije bilo vode, a nema je dan danas. I propala je građevinska dozvola. Ti ljudi su stradali! Prvo zbog inflacije. Svi su nam podmetali. Zahvaljujem se pok. Lenku Kovačiću što je osigurao vodu. Platili smo priključak vode, izgradili bazen, trudili smo se od mjesne zajednice dobiti podršku. U našem sigurnom naselju je 45 kuća. Do danas nam nitko nije pomagao. Tražili smo da nas primi ijedan gradonačelnik, nitko ništa nije poduzeo... - dio je onoga što je rekao pohvalivši Ivoševića da uvodi red, ali ga je pozvao da dođe u Pilot naselje.
Kristijan Bratim iz Žrnovnice naveo je kako je projekt poznat još od prije 60 godina i da je od tada ta lokacija tri puta gorila te da nije sigurno koliko je dobro očišćena od mina.
- Bila je vojska, JNA, ostavila je mine. Kažu da je očišćeno. Neka ti šta to govore odu, prošetaju sa svojom dicom, ženom i prijateljima. Meni dvoje dice idu u školu. Doće tri iljade novih ljudi. Bit će tu zgrada od tri kata, bit će i nebodera. Mi nećemo doživit, ali bit će. Bit će mina više nego tamo. Jeste li gradonačelniče pokušali ikako vidit s državom, jer je ovo upisano na RH, da se cili taj projekt prenese ovdje (zapadno od osnovne škole op.a.) i ja dižem ruku za vas. Samo ga priselite vamo - potencirao je kroz sarkazam Kristijan minsko sumnjivo područje navodeći i tko zna koji po redu problem žrnovačkog vovodovoda koja se nikad nije spojio s gradskim "jer smo bili mali, neinteresantni". Dodao je kako se od njih traži da prihvaćaju sve novo, moderno, a da politika uporno gura planove od prije 60 godina kad u Žrnovnici nije bilo ničega.
Ivan Jozinović, član udruge Žrvanj, naveo je kako je stanovništvo Splita od 1991. godine palo za 40.000 stanovnika, a da se za to vrijeme izgradilo nebrojeno mnogo stanova.
- Postoji li neki drugi model osim poticajne stanogradnje da se mlade obitelji, znanstvenici zbrinu osim ulaganja par stotina miljuna eura u POS-ove stanove na padinama Mosora - pitao je Jozinović gradonačelnika.
Puljak je odgovorio kako postoje različiti modeli te da postoji i procjena kako je u Splitu 17.000 praznih stanova.
- Pokušat ćemo saznat zašto je to tako i pokušat ćemo jedan dio tih stanova staviti na tržište iznajmljivanja stanova. Jer moguće je da ljudi neće da iznajmljuju jer nisu sigurni da će im platit najamninu. Razmišljamo da osnujemo jedan fond u kojem bi Grad garantirao da će najmoprimci te stanove zaista i platiti. Kad bi se uspjelo tako iznajmiti bar 10 posto takvih stanova to je više nego cijela Korešnica - kazao je Puljak i naglasio je kako je za razvoj istočnog dijela grada kjučna riječ infrastruktura.
Ivan Pavić s graničnog područja Solina i Žrnovnice problematizirao je moguće miomirise pročišćivača kanalizacije sa TTTS-a kao što su se događali u Zadru i nekim drugim dalmatinskim gradovima.
- Tu živi pedesetak obitelji i htjeli bi istjerati na čistac nedoumice oko tog pročišćivača - zatražio je Pavić. Puljak mu je odgovorio da je gradska uprava spremna uključiti građane da kontroliraju te projekte kako im ne bi po završetku snizili kvalitetu života već povećali.Na pitanje gdje će djeca s Brdina, tj. Korešnice 2 ići u školu, Puljak je odgovorio kako se namjerava prošiti sadašnja škola, ali samo za djecu koja joj sad gravitiraju, a da će Brdine imati svoju novu školu.
Demantirano je da će ulica Ante Starčevića biti pristupna cesta za gradski projekt Korešnica 2. Bit će to cesta koja će ići sa TTTS-a "samo treba ubacit u projektnu dokumentaciju".
- Za jedno dva mjeseca kad završi rasprava vidit će te tu trasu. Ispitali smo je. Donekle je teška ali izvediva je - odgovorio je zamjenik pročelnika Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju Dražen Pejkoviće te najavio poboljšanje tehničkih uvjeta za ulicu Ante Starčevića za šta će se izdvojiti 5,5 milijuna kuna.
Nakon javna tribine...
Tomislav Šuta (HDZ):
- Držim da je dobro da se ovakve tribine održavaju što češće. Dobro je čuti priču iz svih kuteva, osobito lokalnog stanovništva. Radi se o pravom pristupu.
Što se tiče UPU-a Korešnica, HDZ će dati određene primjedbe. Svi smo se složili o nužnosti rješavanja komunalne infrastrukture i komunalnim cestama, vodoopskrbi i odvodnju. VIK čini sve što može i natječaj je u tijeku.
Što se tiče samog UPU-a, 2020. godine što se tiče samog natječaja, on je okončan i nejasno je da se javni uvid tek sada nakon dvije godine. Osobno držim da je ovo sve skupa izgubljeno vrijeme.
Ivana Ljulj Cvitanić (Most):
- Rasprava je bila izvrsna, korisna za sve vijećnike, vlast, ali i sudionike. Građani su imali konkretna pitanja i sigurno će ih ponoviti kroz javnu raspravu te su dobili dio odgovora.
Most je stava da je infrastruktura prioritet i bez nje nema govora o izgradnji novih 1140 stanova na Brdinama. Koliko se pokazalo kroz raspravu, pitanje je dinamike, cijene za samu infrastrukturu, a onda i izvedivosti.
Građani su s pravom skeptični oko projekta, dobro je da su oprezni i da traže jamstva, što se također moglo čuti večeras. Jamstava nema, no ozbiljan pristup i dovršavanje započetih projekata je ono što može donekle pružiti nekakvu garanciju da se bez obzira na promjenu političara politika neće mijenjati.
Ivica Puljak, gradonačelnik:
- Tribina je trajala puna dva sata i mogu reći da je bilo zanimljivo i ugodno. Mislim da postoji velika doza razumijevanja građana za poziciju gradskih vlasti i nas prema građanima. Mi ćemo se truditi da ovaj projekt uvaži sve kritike koje smo čuli, da sačuva prirodu koliko god može, da sačuva identitet Žrnovnice, a da tu 1000 obitelji nađe svoj dom.
Možete li garantirati da na Brdinama neće bageri prije nego se riješe svi gorući infrastrukturni problemi u Žrnovnici?
- Da, mogu obećati da će se napraviti infrastruktura. To znači da će se dovršiti kanalizacija, da će se provesti vodovod. Tu se neće ponoviti Kila, nego će to biti naselje kao svako drugo moderno u Europi, sa svom potrebnom infrastrukturom.
Hoće li se sadašnjem i budućem naselju prilaziti istim cestovnim prilazima kao danas?
- Neće. Mi ćemo napraviti najveće ceste koje idu do ovdje, a to su one koje će ići preko TTTS-a. Isto tako, Lovrinačka i Put Mostina, spajat će se preko državna ceste i dolaziti do Žrnovnice.
Spomenuli ste da ste napravili plan obnove i izgradnje novih cesta u Splitu.
- Izračunali smo koliko bi koštala izgradnja svih cesta i velikih ulica u gradu Splitu. Radi se o vrlo velikom iznosu od 712 milijuna eura i radovima sljedećih 20-ak godina. To je gradnja infrastrukture. Ne želimo više urbanizam kakav je bio nekad, a to je da se prvo grade kuće i zgrade, a onda ceste. Mi prvo gradimo infrastrukturu pa onda gradimo dalje.
Ne želite ponoviti greške starih garnitura?
- Mi smo drugačija vlast koja uvodi red u gradu Splitu, isto tako i u ovome. Planiramo i gradimo infrastrukturu kao svaki drugi europski grad. Jasna mi je skepsa ljudi, i sam sam skeptičan, ali mi se zaista trudimo raditi drugačije.
