Zabrana korištenja mobitela. Što se tipkalo - tipkalo se. U jednoj pulskoj školi vrijede nova pravila.
"Zabranjeno korištenje mobitela, MP3, pametnih satova u školi za vrijeme nastave i za vrijeme odmora", navodi Branka Sironić Buić, ravnateljica OŠ Monte Zaro.
Bez pametnih naprava učenicima je neobično, javlja Dnevnik Nove TV.
"Sad ga držim u torbi, a inače sam ga držao u džepu. I onako osjećam se nekako prazno!", kaže učenik Tobija.
"Nekad me dosta ometaju u učenju. Dođe ti poruka, zanima te, uđeš, pogledaš i tako. A sad ne smijemo. Bolje da mi bude u torbi nego da mama dođe po njega", kaže Leon.
Do strožih pravila je došlo zbog različitih situacija, od slabije koncentracije na satu pa nadalje.
"Neprimjerenim porukama unutar grupa. Znači, komunikacija, te smo primijetili na odmorima da djeca sve manje komuniciraju, sve manje trče nego gledaju u sprave, igraju igrice i sl.", kaže ravnateljica.
Koga učitelj uhvati, oduzima mu mobitel i poziva roditelja. Iz škole poručuju da će djecu podučavati za odgovorno korištenje i dopušten je kada tako kaže profesor.
U jednoj zagrebačkoj školi mobiteli su zabranjeni još od 2018.
"Ne smiju niti na hodnicima koristiti. Naša želja je da djece ne žive u virtualnom svijetu nego da međusobno komuniciraju", govori Jelena Ivaci, ravnateljica OŠ Bana Josipa Jelačića i dodaje kako se učenici toga uglavnom pridržavaju.
"Mislim da nekima stvarno fale mobiteli. Meni, mislim čak i ne!", rekla je učenica 7. razreda Sara.
"Čak i ne jer imam dosta prijatelja u školi s kojima se družim pa ni ne mislim o mobitelu", kaže Tia.
U pandemiji se pojačalo korištenje digitalnih tehnologija.
"Taj porast, odnosno korištenje digitalnih tehnologija je najveći kod ovih najstarijih učenika, adolescenata gdje koritštenje digitalnih tehnologija postaje dominantna aktivnost", kazala je Jana Šimon sa Instituta za društvena istraživanja.
Prema istraživanju Insituta za društvena istraživanja, digitalne uređaje više od četiri sata koristi 11 posto učenika petih razreda i 36% učenika u srednjoj školi. No, djeca uočavaju i pozitivne i negativne strane, izvjestila je reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica.
"Oni vide pozitivne strane u svojoj informiranosti, oni vide da je cyber bulling problem. I učitelji i djeca se slažu da postoje negativne i pozitivne strane i zapravo samo treba naći mjeru. Nije dobro ni izolirati djecu od tih medija", smatra Šimon.
"To je ključna riječ - mjera", zaključuje Vištica.
