U utorak ujutro počela je 18. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Županija danas donosi proračun za 2019. godinu, nakon što je na prethodnoj sjednici donesena odluka o rebalansu proračuna za 2018.

Među ostalim važnijim točkama, donosi se odluka o osnutku Javne ustanove za nadarene učenika, čime će Splitsko-dalmatinska županija postati prva u Hrvatskoj koja se odlučila na taj korak. Nakon velikog broja godina mandata Ivana Gabelice, Javna ustanova More i krš dobit će novog ravnatelja, na njegov zahtjev.

U fokusu javnosti i je predloženo oduzimanje koncesije tvrtki Point za uvalu Vruja.



16:50 –
Završila je posljednja sjednica Skupštine SDŽ u 2018.

16:45 -Zadnji dio sjednice Županijske skupštine SDŽ bile su koncesije. Među ostalim, raspravljalo se o oduzimanju koncesije tvrtki Point d.o.o., vlasnika Stipe Latkovića, nad uvalom i dijelom plaže u Vruji.

Dair Krstinić (SDP) se javio u raspravi.

– Problem je što koncesionar itekako naplaćuje koncesiju jer na tom području ima svoje objekte. O tome kako je došlo do vlasništva nije ovdje rasprava. Ono što ćemo odlučiti danas je da više nećemo naplaćivati korištenja toga. Kako nam je ovo povjereno na upravljanje, naša je dužnost više od oduzimanja prava upravljanja, a to znači npr tužba za nadoknada štete. Ako netko u zaštićenom krajobrazu napravi takav zahvat, nužno je da reagiramo. Smatram da na ovome ne smijemo stati.

Što je s koncesionarima koji su na grub način oštetili prirodu? Jesmo li spremni da oni koji na ovako grub način krše koncesiju i rade trajnu štetu, da ubuduće ne prihvaćamo prijave na natječaje!

Od tvrtke koja tamo ima koncesiju, čitali ste prije 10-ak dana kako se odnose prema baštini na Pjacu, a danas sam čitao da su nasuli skale na Šperunu da bi strojevima mogli doći do negdje. To je obrazac ponašanja! Pitam vas što je s ovom ili drugim, uvjetno rečeno, divljim koncesijama?

Stipe Čogelja je odgovorio oporbenim vijećnicima.

– Što se tiče Bola mi moramo produžiti period za godinu dana. Oni ne mogu raspisati novi postupak dok prethodni ne završi. Drugog načina nemamo.

Jasno je što slijedi nakon odluke o poništenju koncesiju, zna se što su zakonske obveze nositelja koncesije. DORH može postupati po službenoj dužnosti na nepravilnosti. Od ministarstva smo tražili da se na koncesijama jave povezana društva. Carinska uprava lani je znatno povećala naplatu kazni na temelju korištenja bez pravne osnove.

Većinom glasova prihvaćeni su sljedeći prijedlozi:

Prijedlog odluke o poništenju koncesije k.o. Bogomolje, uvala Duboka
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o dodjeli koncesije na dijelu k.o. Pučišća, predio uvala Luke, Vrilo
Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o koncesiji na pomorskom dobru k.o. Komiža predio Mali Bodak
Prijedlog odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru k.o. Pučišća predio uvala Luke
Prijedlog odluke o oduzimanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaža k.o. Rogoznica i k.o. Žeževica
Prijedlog odluke o oduzimanju koncesije na pomorskom dobru k.o. Hvar predio uvala Ždrilca
Prijedlog odluke o poništenju postupka davanja koncesije k.o. Hvar predio uvala Borče-Milna otok Hvar
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o povjeravanju ovlaštenja Općini Bol za davanje koncesija na dijelu k.o. Bol, predio Zlatni rat
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru k.o. Split predio Trstenik ispred hotela Split

15:15 – Splitsko-dalmatinska županija osnovala je novu Javnu ustanovu pod nazivom Učilište “Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije” – ustanova za obrazovanje odraslih, a tiče se nadogradnje postojećeg županijskog sustava Centara izvrsnosti.

Prvi čovjek Splitsko-dalmatinske županije za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport, Tomislav Đonlić, kazao je da se Županija odlučila na osnivanje Centra izvrsnosti za rad s darovitim učenicima jer želi stvoriti i poticati institucionalni okvir u Republici Hrvatskoj za rad s nadarenim učenicima.


– Radit ćemo s učenicima koji pokazuju nadarenost u pojedinim područjima. Kao što je poznato, Županija je pokrenula Centar izvrsnosti u četiri obrazovna sustava; matematičkoj pismenosti, informatičkoj i novim tehnologijama, u robotici, i prirodnim znanostima. Zaokružili smo to područje, a sada idemo dalje. Idemo prema društvenom području, s tim da naglasak stavljamo na jezičnu pismenost, nacionalnu kulturu i nacionalnu povijest.

Cilj nam je okupiti tisuću učenika u Centru izvrsnosti. Đonlić pojašnjava da je Županija pokrenula ovaj projekt jer je uvidjela da je obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj zapostavio nadarene učenike. – Naš je cilj te učenike istaknuti kao primjer i s njima, kroz sustavan i organiziran rad, izgraditi jak Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije. Sada su dvije godine da postoje centri, kakve rezultate daju? – U ovom trenu imamo preko 120 mentora više od 370 učenika. Naš cilj je tisuću darovitih učenika koji pokazuju nadarenost po pojedinim područjima. Interes je doista jako velik, i ono što možemo potvrditi je da je on naišao i na odjek izvan naše županije.

Mi u ovom trenutku imamo neke učenike koji pohađaju Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, a zapravo su učenici koji su izvan nje. Konkretno, to su učenici Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. Ono na čemu ćemo raditi u nekom našem daljnjem razdoblju ove naše ustanove je okupiti i ostale županije, koje će se s nama uključiti u ovaj projekt. Zapravo, tako želimo potaknuti pozitivne promjene u obrazovnom sustavu u republici Hrvatskoj – zaključuje Đonlić.

VEZANI SADRŽAJ:

Damir Krstinić (SDP) pozdravio je osnivanje ovog centra.

– Gušt mi je čitati da se sve fokusira na darovitu djecu. Jedino mi nije jasno zašto se u obrazloženju isključivo spominje obrazovanje odraslih. Gdje je ta komponenta u Centru izvrsnosti. U programu se darovita djeca skoro ne spominju nego obrazovanje odraslih. Spominje se opremanje specijaliziranih učenica i kabineta. Znam da Centar već 2 godine uspješno funkcionira vikendom u postojećim prostorima

Lucija Puljak (Pametno) iznijela je mišljenja svoga kluba.

– Raspravljamo o nečemu što je kontradiktorno u sebi. Predloženo je otvaranje Centra za obrazovanje odraslih i centra izvrsnosti. Centri izvrsnosti su dodatna nastava za nadarenu djecu naše županije. Dakle radi se o djeci koja su već dobra u nekim područjima. To je potrebno, ali to nije izvrsnost koja je danas potrebna Hrvatskoj i suvremenom društvu. Mislim da se prije osnivanja svakog institucionalnog centra izvrsnosti moramo dogovoriti što jest izvrsnost. Znate li što je izvrstan pojedinac u suvremenom društvu? To je netko tko je sposoban prikupiti informacije, obraditi ih, predvidjeti buduće probleme i riješiti ih alatima koji su mu na raspolaganju. Alati su u ovom slučaju znanje. Kada riješi problem onda svoje rješenje mora prezentirati, valorizirati, a za sve to je potreba rad u timu. Ovo što vježbaju subotom je drilanje postojećih predmeta i nikad neće biti izvrsni ako rade po pojedinim disciplinama – kazala je Puljak i dodala je:

– Predloženi dokument nije neprihvatljiv. Od nas se zahtijeva da donesemo odluku o osnivanju ustanove za obrazovanje odraslih. Takva se odluka u uređenom društvu ne može donijeti temeljem naloga ili puke želje. Takva bi se odluka trebala donijeti temeljem dobre i detaljno pripremljene dokumentacije koja obuhvaća:

Istraživanje tržišta rada i analizu potreba za obrazovanjem odraslih, analizu tržišta rada podloga je za izradu standarda zanimanja (što uključuje detaljan opis potrebnih kompetencija za obavljanje nekoga zanimanja), temeljem standarda zanimanja izrađuju se standardi kvalifikacija (što uključuje programe za stjecanje ishoda znanja (stečeni ishodi znanja daju potrebne kompetencije onome koji će obavljati određeno zanimanje), svaka kvalifikacija mora imati oznaku razine te cjelovitosti/djelomičnosti, kao i razinu prethodne kvalifikacije na koju se nadograđuj. Svi prethodno navedeni dokumenti podloga su za definiranje broja polaznika, kadrovskih i materijalnih uvjeta – nakon toga se može pristupiti osnivanju učilišta.

Ništa od prethodnoga nismo dobili, zato ovo nije ozbiljan dokument, ali ni namjera mu nije ozbiljna. Od nas se traži da prihvatimo odluku o osnivanju učilišta za odrasle sa sviješću da se uopće ne radi o odraslima (iako čl. 2.kaže da su odrasli, čl. 3. da će se izvoditi programi usavršavanja, prekvalifikacije … čl. 4 da će se izvoditi redovna nastava, konzultativno-instruktivna, dopisna, na daljinu, uz pomoć multimedije…)

Ante Sanader rekao je da se slaže s primjedbama vijećnice Puljak, ali ima prijedlog za nju:

– Zašto ne uđete u tim da mu doprinesete? Ovo nije političko pitanje, pridružite se županijskom timu. Naš župan je prvi župan koji je ovu temu “nametnuo” i na kraju krajeva, osigurao novce. Napravimo najbolji tim, idemo u nečemu biti najbolji! Imamo neke ljude koji su u svijetu prepoznati. Nemojmo se opterećivati imenom Javne ustanove, to je trenutno jedini način da je osnujemo. Razvijajmo kriteriji i idemo zajedno napraviti nešto da napravimo najbolju djecu, ne pojedinačno nego i kao Županija.

Krstinić je rekao da se slaže s izrečenim od strane Ante Sanadera. Forma možda nije posložena kako treba, ali sadržaj je dobar, i bolje da je tako nego da je obrnuto.

Puljak se složila sa Sanaderom.

– Ovo je naš zajednički problem. Djeca su naša budućnost i prihvaćam suradnju, o ovome nešto znam. Mislim da nije dobro osnivati ustanovu, ostanimo na Centrima izvrsnosti. Sada se mora raditi infrastruktura od početka. Moraju postojati kadar, infrastruktura i posljedica.

Klement Bašić (HNS) zaključio je da je prijedlog Lucije Puljak paralelan s politikom ministrice obrazovanja.

– Vidim da su varaždinska djeca prvaci Hrvatske u raznim disciplinama. Kada sam čuo da su oni napravili Centar izvrsnosti, zamolio sam Predraga Štromara da se i kod nas pokrene Centar izvrsnosti. Đonlić i tadašnju Župan su to objeručke prihvatili. Sada smo prešli Varaždinsku županiju, a osnivanje Javne ustanove je dobar put. Mislim da će tek doći vrijeme u kojem će biti moguće ovo što predlaže gospođa Puljak. Trebao se prilagoditi tržištu.

Ante Renić (Pametno) kazao je da jasno treba razlučiti namjeru od načina kako se ovo nešto radi, a on je po njemu zastario i neprimjeren.

Sanader je optužio Renića za politiziranje. – Na razini se političara iz Mrduše Donje – kazao je Sanader.

– Gospodine Sanader, ja jesam zelen političar, ne živim od politike kao vi, a nisam ni bio član stranačke mladeži da bi osigurao posao, ne treba mi to. Znam zbog čega je vas ovo pogodilo. Jer ste vi kadar koji je kumovao ovakvoj politici i klimi u Hrvatskoj, takvoj kakvu izvrsnost ne zanima ni po jednom segmentu. Ljude zapošljavate samo po tom kriteriju, branite ideju Javne ustanove koja će biti karikatura kao i većina drugih. Ako ovu ideju mislimo razvijati da bi se sutra slikali s osvajačima medalje iz matematike, ok, ali ako želimo razvijati društvo na moderan način onda moramo raditi s nadarenima interdisciplinarno.

Ante Bačić – Baćo kazao je da će se založiti kod ministrice da se promijeni institucionalni okvir što prije.

– Županije je išla u Izrael, Varaždin i sva mjesta gdje je netko napravio nešto prije nas. Centar izvrsnosti mora prerasti u ustanova. ICT županija je došla do svog maksimuma. Ovim korakom moći ćemo povući više sredstava nego sada, što sada nije moguće. Prvi smo u državi, iskoristimo ovu priliku, mijenjajmo u hodu što je potrebno. Pogledajmo učinke digitalizacije u Varaždinskoj županiji.

– Niti jedna politika nije mi dala ni posao ni zanimanje. Vas muči što ne možete dobiti značajniji legitimitet od strane naroda na izborima. Ako vas narod ne izabere, onda liječite frustracije na razne načine – replicirao je Sanader Reniću.

Većinom glasova prihvaćen je prijedlog o osnivanju nove županijske Javne ustanove. 3 vijećnika su bila protiv, 3 suzdržana i 33 za. Ivica Zelić imenovan je v.d. ravnatelja nove javne ustanove.

 

14:07 Domagoj Lažeta je većinom glasova imenovan v.d. ravnatelja Javne ustanove More i krš. Dosadašnji ravnatelj Ivan Gabelica na osobni zahtjev zatražio je razrješenje, ali će ostati djelatnik ove javne ustanove.

11:30  – Većinom glasova prihvaćen je rebalans proračuna za 2018. godinu. Vijećnici Skupštine Splitsko-dalmatinske županije prihvatili su rebalans u iznosu od milijardu i 35 milijuna kuna.

Zamjenik župana Ante Šošić izrazio je zadovoljstvo povećanje prihoda od poreza na dohodak jer je to pokazatelj da je došlo do povećanja zapošljavanja.

Ante Šošić

– Određena sredstva smo dodali na komunali, razjasnili smo da europska sredstva nisu 15 nego 43 milijuna kuna. Velika očekivanja su za iduću godinu kada očekujem više od 100 milijuna eura javnih, županijskih investicija na području naše županije od lučke i cestovne infrastrukture do svih naših razvojnih projekata i programa.

Nadam se da ćemo u idućoj godini još povećati apsorpciju iz europskih fondova i neke stvari koje se tiču zašite okoliša i vjerujem da ćemo iduće godine, ali ovo je dobar trend, imamo 22.000 više zaposlenih nego na kraju rujna 2018. godine nego 2014. godine – rekao je Šošić.

Danas se iz ministarstva očekuje i povratna informacija vezano uz gradnju tunela Kozjak, a Šošić kaže da će se držati planiranih rokova i da je ciljani početak gradnje 2020. godina.

– To je tema koja do petog-šestog mjeseca 2020. godine mora biti završena s izdanom građevinskom dozvolom. U svakom slučaju, građenje počinje sredinom 2020. godine. Obrazložio sam koji su sve cestovni programi i projekti na repertoaru Hrvatskih cesta, Županije i Vlade.

Vučevica je tema koja do ljeta 2020. mora biti gotova. Očekujemo početak građenja u mandatu župana Bobana, sukladno onom što smo cijelo vrijeme komunicirali. Imamo redovite mjesečne sastanke i konzultacije s Vladom, neke stvari smo uspjeli izlobirati, ali to je naš posao. Nitko ne treba dobivati medalje časti niti jako zvoniti kako se zvonilo prethodnih dana u Saboru, a istovremeno ne glasovati za županijskih milijardu kuna projekata. 870 milijuna kuna A1, spoj s tunelom na kaštelansku cestu, plus 250 milijuna Split – Omiš, to je od krupnih stvari. Za to saborski zastupnici MOST-a nisu glasovali, a problematizirali su amandmane u visini od 22 milijuna kuna koji su već uključeni u plan Hrvatskih cesta i realizaciju, prema tome, to je smiješno.

10:00 – U Aktualnom satu, među ostalim, postavljeno je pitanje u Domovima zdravlja u županiji, kao i o specijalizantima.

Odgovorio je Drago Petric, ravnatelj Doma zdravlja SDŽ.

– Prije 4 godine prekinute se specijalizacije, HZZO ih prestao financirati i ta rupa se ne može preskočiti. Sada smo imali natječaj za 15 specijalizacija. U dvije ginekologije u Imotskom i Vrgorcu nitko se nije javio. Nitko ne želi van Splita, čak i periferija Splita je problem. Tek kada je načelnik objavio da će dati 50 tisuća godišnje, javila se kolegica iz Makedonije. Ginekolog iz Makarske je dobio produženje godinu dana.

Od plaće liječnika, recimo, ne možete priuštiti život u Makarskoj. Što se tiče pedijatrije tamo, Dom zdravlja je izgubio spor i izgubio specijalizanta.

Kada ćemo preseliti u novu dvoranu Županijske skupštine SDŽ i kada će biti prihvaćene izmjene prostornog plana, pitao je Mate Martinić (SDP).

– Dožupan Šošić je odgovorio da nova dvorana nije prioritet Županije.

– Naravno projekt ide dalje, a pročelnik može odgovoriti do kuda smo stigli s tim.

Damir Gabrić je rekao da je napravljena kompletna dokumentacija i nada se da će se kroz dva mjeseca dobiti građevinska dozvola nakon čega će biti raspisan natječaj.

Niko Mrčić odgovorio je vezano uz prostorni plan.

– Odluka je donesena u travnju ove godine. Uvjeren sam da ni o tom odluci kraj godine nije bio termin za donošenje prostornog plana. Kada se radi dinamika, ona se može procijeniti za dio poslova, osobito za odjele, no unutar postoje dijelovi gdje ne možemo imati upliva. Početkom trećeg mjeseca imali bi uvid i javnu raspravu u prijedlog prostornog plana.

Natalija Rajčić pitala je o minimalnim tehničkim uvjetima plaže Kašjuni.

– G. Čogelja najavio je uputiti dopis Gradu Splitu. Zanima me je li dopis poslan i je li stigao odgovor. Drugo pitanje se tiče zbrinjavanja medicinskog otpada.

Stipe Čogelja (Upravni odjel za pomorstvo i turizam).

– Županija je uputila dopis, no odgovor nismo dobili. Ono što znam da za iduću godinu imamo sredstva za uređenje tih plaža. Poslat ćemo požurnicu Gradu Splitu.

Oko zbrinjavanja otpada odgovorila je Diana Luetić.

– Zasad smo dobiti tri odgovora, čekalo da se kompletiraju.

Ante Renić pitao je za koncesiju na uvali Bene.

– Do sada je trebalo biti plaćeno 7 od 10 rata, a dinamika otplate dosadašnjeg duga nije ni blizu takva. Dug trenutno iznosi 620 tisuća kuna.

Drugo pitanje za g. Petrica – isplaćena je nagrada zaposlenicima Doma zdravlja za dobar rad. Koji su bili kriteriji, koliki je iznos isplaćenih nagrada.

Stipe Čogelja je odgovorio za uvalu Bene.

– Došlo je usporavanja dinamike plaćanja. Županija je poslala opomenu, ako se ne plati po ratama, ide blokada, a ako se ne plati dug automatski ide raskid ugovora.

Dr. Petric rekao je da su isplaćene nagrade u iznosu 2 tisuće kuna, ukupno oko milijun i pol kuna. Dom zdravlja nakon 6 godina zbog dobrog rada su zaslužili nagrade. Da smo mogli, bilo bi i više. Kriterij je bio pozitivno poslovanje bez ikakve pomoći sa strane.

Ivan Lendić je pitao zašto nema pomaka za tunel Ravča.

Odgovorio je zamjenik župana Ante Šošić.

– Tunel Ravča Drvenik je dio projekta povezanost kopna i otoka Hvara. Ta je faza determinirana proračunom RH i HC-a, ali ne možda u mjeri i dinamici koja bi nas zadovoljavala. Što se tiče prijedloga i glasovanja u državnom proračunu, ne bih se referirano. Što se tiče prve faze tog projekta ona obuhvaća izgradnju ceste Jelsa (Poljica) – Sućuraj. SDŽ putem EU fondova počinje izgradnju luku u Sućurju. 2018. u planu nabave HC-a predviđeno je 1,8 milijuna za studiju izvodivosti.

Sljedeće pitanje postavio je Nikola Tokić.

– Do kada je došao projekt Lećevica – Kaštela i što se napravilo oko čvorišta Širina u Solinu?

Odgovorio je dožupan Šošić.

– Spojna ceste s Kaštelima radit će se u dvije faze. Prvi je spoj autoceste s tunelom Lučevica. To je u planu HC-a, ta je cesta u proračunu RH predviđena za građenje. Druga faza je spojna cesta od južnog kraja tunela koji će izaditi na spoj prema Splita s varijantom tunela. Što se tiče Širine, 22.11. je bilo je otvaranje natječaja.

Sljedeće pitanje postavio je Marko Vukasović, pitao je za rekonstrukciju ceste Tugare – Naklice.

Petar Škorić, ravnatelj ŽUC-a:

– Svi čekamo sljedeću godinu da krenu radovi. Kroz naselja planiramo povećati nogostupe, staviti sigurnosne stupove. Želimo stvoriti uvjete da preko Tugara i Naklica osiguramo zaobalni promet, kako bi rasteretili Jadransku magistrali. Od Grada Splita smo zatražili izgradnju zaobilaznice u Žrnovnici, a rekonstrukcija ceste Strožanac – Žrnovnica se završavaju. Bili su to ogromni napori. Svi koji se budu priključivati neće morati ništa kopati, imamo modernu cestu kojom prolazi 12 do 15 tisuća vozila dnevno i to će nam biti glavni zaobilazni pravac za Omiš.

Ante Šošić je odgovorio za Split – Omiš.

– Slijedi objava natječaja za odabir izvođača radova na tunelu preko Cetine. Na nama je da vršimo pritisak na Hrvatske ceste jer želimo riješiti što više projekata na području županije.

Rebalans proračuna

Sljedeća točka dnevnog reda bila je Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Proračuna SDŽ za 2018. i projekcije za 2019. i 2020.

– Bitnih pomaka nema u ovom prijedlogu nema, a nedostaju sredstva država za rješavanje kapitalnih pitanja i nedostaju znanje i sredstva EU. Shvaćam da tu treba odraditi posao, a je li zadovoljavajuće lanjskih 15 milijuna.

Atmosfera u RH nije dobra, nema optimizma da će se dogoditi nešto dobro – kazao je Mate Martinić iz SDP-a.

Ivica Kusić (HDZ) odgovorio je na primjedbe oporbenih zastupnika.

– Sve ove izmjene i dopune proračuna donesene su u skladu sa svim pozitivnim propisima. Upravo radi velike raznolikosti proračunskih programa, u potrebi smo za rebalansom. Rebalans ne ugrožava kontinuitet ni izvršenje proračunskih programa. Pohvalio bih dva kluba u izlaganju, no kolega Renić spominje rast rashoda na zaposlene.

Vi se borite za razvoj školstva, obrazovanja, zdravstva. Recite mi, kolega Reniću, tko će čuvati palijativne bolesnike, hoćemo li staviti njemačke ovčare, tko će predavati u novoj školi u Ninčevićima i sl.

Ante Renić kazao je da mora priznati da je bilo dirljivo, evo ja vam garantiram da će sve ići na palijativu onda će vas Pametno podržati, ali povećanje od 38 milijuna kuna govori kome točno pomažemo, je li to palijativa ili neki drugo sektori.

Odgovorio je Kusić:

– Sve specifikacije su vidljive u programima i izvršenju programa. Vidjet ćemo dogodine kako je izvršen, tako da stojim iza svojih riječi.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime