VELIKI INTERVJU SA STRUČNJAKOM IZ HIGIJENSKOG “Ljudi moraju vjerovati stručnjacima, za 30 mjeseci Karepovac će biti samo ružna uspomena”

"Bilo kakva mjerenja ili nadzori neće umanjiti emisiju plinova koja se događa na Karepovcu, a koja je rezultat blizine samog odlagališta otpada"


Tijekom ponedjeljka, nakon “božićne”pauze, nastavila se sanacija odlagališta otpada Karepovac.


Foto: Goran Leš

Za vrijeme mirovanja gradilišta kompletirani su uređaji za mjerenje svih šest plinova propisanih u Glavnom projektu sanacije. Tako će se uz dosadašnja mjerenja sumporovodika, amonijaka i lebdećih čestica PM10 s udjelom metala (mjerenja možete u realnom vremenu pratiti ovdje), na mjernoj postaji Karepovac mjeriti i sumporov dioksid, dušikov dioksid i merkaptane (mjerenja možete pratiti ovdje).

Građani Splita i dijela okolice slavili su dugo očekivani početak sanacije Karepovca na jesen prošle godine, no surov sudar sa stvarnošću se dogodio već nakon prvih radova na ovoj ovoj splitskoj rak rani smještenoj u samom centru naseljenog poluotoka. Nesnosan smrad s Karepovca povremeno dolazi do Solina, a ovisno o vremenskim uvjetima, znao se osjetiti čak i na krajnjem zapadu Splita. Stanovnici uz Karepovac već su “otupili” na ne baš bajne uvjete i okoliš svih ovih godina, no mnogi su Splićani prvi put zaista postali svjesni ekološke bombe u svome gradu. Svjesni su konačno  da Karepovac nije tamo negdje na “bliskom” istoku, već tu, pred njihovom vratima.

Građani i imaju i nemaju pravo biti ljuti na činjenicu da se sanacija počela odvijati tako kasno, a tko zna bi li i sada da nismo pritisnuti EU rokovima oko izgradnje Centra za gospodarenjem otpada u Lećevica i drugim rokovima. Bivše gradske vlasti nisu se, blago rečeno, proslavile po pitanju Karepovca, ali one se, pak, nisu same izabrale…

Svatko normalan u “najlipšem gradu na svitu” zna da sanacija Karepovca nema alternative. Ali svaki normalan političar morao bi znati da se ne smije dogoditi situacija da danima medijima i javnosti, primjerice, nema  bilo tko nadležan protumačiti (konačnu) objavu izvještaja o kvaliteti zraka u Splitu koju je u krajem prosinca objavio Nastavni zavod za javno zdravstvo. Ako netko sumnja u ovu tvrdnju, neka provjeri objave svih relevantnih medija krajem prosinca. Kada je u pitanju ljudsko zdravlje, nepredviđenih situacija jednostavno ne smije biti.

Splićani i Solinjani su ovog ponedjeljka još jednom duboko udahnuli, sanacija je krenula dalje, a paralelno s nastavkom sanacije, postavili su se dodatni mjerni uređaji za kontrola kvalitete zraka.



Nova mjerenja na Krepovcu komentirao nam je dr. Nenad Periš, voditelj Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Periš je odmah na početku pojasnio važnost sanacije Karepovca.



– Sada imamo situaciju da nam se odvija sanacija Karepovca nakon 50 godina odlaganja smeća. Taj Karepovac je velik problem jer je “ušao” u samo središte grada. Naime, sa svih strana su ga prerasli gradski kvartovi, da ne kažem da se daleko iza njega nalazi Žrnovnica koja je također dio Splita. Ono što je bitno da se prvi put nakon pola stoljeća pristupilo sanaciji Karepovca. Karepovac će za koju godinu postati zeleni brežuljak, a jednom zauvijek će se ti plinovi koji sada nekontrolirano izlaze prikupiti, zbrinuti i spaliti na određeni način. Otvaranjem Centra za gospodarenjem otpada u Lećevici jednom zauvijek će se otpad iz grada Splita odnijeti na neku drugu lokaciju, naravno uz prethodno razvrstavanje.

Bitno je ljudima jasno reći što se dobiva ovom sanacijom i što će u budućnosti to donijeti. Ljudi koji žive uz Karepovac moraju znati da će za 30 mjeseci svaka njihova zgrada vrijediti barem dvostruko više. Do njih će biti zeleni brežuljak na kojem će se ljudi moći prošetati. Više neće biti papira, vrećica i smrada. Neće više biti galebova koji sada rade to što rade. Radi se na tome da se ovim korakom digne kvaliteta življenja u samom središtu grada. Nažalost, postupak koji je potreban da se to ostvari je ovakav kakav vidimo ovih mjeseci. Jednostavno, moramo biti strpljivi. Bez strpljenja ne možemo to sanirati, a to će budućnosti biti jedan od najljepših kvartova u gradu pošto će tu biti nekakav zeleni brežuljak, a neće postojati gusti promet kao drugdje.

Ovo što danas pričamo je potpuno opravdano, ljudi se itekako imaju pravo brinuti što i zašto je nešto tako, a i sve će to uskoro postati samo jedna ružna priča – uspomena. Ali morat ćemo dočekati to vrijeme – kazao nam je uvodno dr. Periš.

Za Karepovac kaže da je trenutno najveće gradilište u županiji.

– Tu su sada brojni kamioni. Za 30 mjeseci bi sve trebalo biti gotovo, za 5-6 mjeseci bi prebacivanje otpada trebalo biti gotovo. Dobro se obavljaju radovi. Mislim da je 250 tisuća kubika otpada već prebačeno od planiranih milijun. Na širem splitskom području imamo 250 tisuća ljudi i još toliko u ostatku županije. Znači,  svatko od nas je u Karepovac dopremio 4 kubika otpada. Svi mi! Nije to otpad kojega je donio netko drugi. To je naš otpad koji nama smrdi zbog toga što ga nismo razvrstavali. Nabacivali smo ga bez kontrole. Da smo ga počeli razvrstavati na vrijeme, ne bi ga toliko bilo. Ne možemo problem riješiti bez ove teške faze i zato moramo svi imati malo više strpljenja da se ono dogodi. Svi želimo isto napraviti, ovo treba riješiti kako treba jednom za uvijek – rekao je.

Komentirao je puštanje u rad nove mjerne stanice:

– Prekjučer je postavljena nova mjerna stanica za mjerenje merkaptana, a jučer su mjerenja službeno počela. To su plinovi koji imaju vrlo intenzivan miris i za koje su dovoljne i male koncentracije da ih čovjek osjeti. Postaja je postavljena na istom mjestu gdje se nalaze i drugi uređaji na Karepovcu, u predjelu Kila na oko 60 metara od samog odlagališta – kazao nam je dr. Nenad Periš.

“Nitko ne brani drugim gradovima da postave svoje mjerne instrumente”

Mjerni instrumenti za kakvoću zraka na Karepovcu

S obzirom da širenje neugodnih mirisa direktno ovisi o smjeru vjetra koji puše, pitali smo jesu li mjerenja relevantna ako postoje samo na jednoj strani svijeta. Primjerice, zadnjih dana puše jugo što znači da su najintenzivniji neugodni mirisi u Solinu i Dračevcu, a gotovo i da ih nema drugdje.

– Radi se o postaji koja je propisana u glavnom projektu u kojemu stoje zemljopisna širina i dužina i određeno je točno mjesto gdje postaja mora postojati. S obzirom na to da je naručitelj tih mjerenja Čistoća, splitsko gradsko komunalno poduzeće, postavljena je na tom propisanom mjestu, ali nitko ne brani bilo kojoj zainteresiranoj jedinici lokalne samouprave da se i na drugom području postavi slični uređaji. Ovo je bilo predviđeno glavnim projektom potvrđenim od Ministarstva zaštite okoliša.

Trenutno mjerimo sumporovodike, amonijak, dušikove okside, sumpordioksid, lebdeće čestice PM10, to su čestice veličine tisućitog dijela milimetra i sve metale kao masenog udjela u tim česticama koji su propisani uredbom. Podaci se objavljuju trenutno i kontinuirano na stranicama Čistoće gdje se može vidjeti prijenos ovih plinova koje mjeri Nastavni zavod, kao i plinova koje mjeri Laboratorij za zrak Ekonerg.

Također, postoji mreža mjernih postaja koja mjeri ukupno taložnu tvar, a to su čestice veličine do 30 mikrona i mjerimo metale u njima. Tako da smatram, što se tiče plinova i čestica, da je obuhvaćen cijeli dio koji bi se mogao očekivati da bude emitiran s jednog gradilišta kakvo je u ovom trenutku Karepovac.

Rezultati uredni

Prvi rezultati najnovijih mjerenja ne ukazuju na povišene vrijednosti u odnosu na propisane granične vrjednoti Uredbe o kvaliteti zraka. Moram napomenuti da je moguće da se osjeti jer je prag osjetljivosti ljudskog organizma, osjeta mirisa, puno niži pa čak i za dva reda veličine od graničnih vrijednosti. Tako da je moguće da ih čovjek osjeti bez obzira na to što su takve koncentracije dosta niže od uredbom propisanih graničnih vrijednosti, a koje su produkt ili europskih normi ili dugotrajnih epidemioloških ispitivanja – ističe dr. Periš.

Posljednja dva dana javlja nam se dosta ljudi s područja kao što su Dračevac i Solin da je smrad ponovno nesnosan. Što bi im Vi kao stručnjak poručili?

– U svakom slučaju, vjerujem tim ljudima koji su sigurno izloženi u smjeru puhanja juga, tako da sve koncentracije koje se trenutno emitiraju na samom Karepovcu u cijelom svom obujmu odlaze prema tim naseljima. Situacija je sljedeća: bilo kakva mjerenja ili nadzori neće umanjiti emisiju plinova koja se događa na Karepovcu, a koja je rezultat blizine samog odlagališta otpada. Prve zgrade, odnosno naselja, nalaze se na udaljenosti od Karepovca oko sto metara. Pošto se radi o poluraspadnutom smeću koje se vadi s dubine do 20 metara i koje je vrlo intenzivnog mirisa, nemoguće je ne očekivati da se u tako bliskim područjima, oko samog Karepovca, ne osjećaju te koncentracije koje mjerimo. Važno je znati da mjerne postaje ukazuju na eventualne povećane koncentracije nečega što je propisano uredbom. Ako dođe do povišene koncentracije, budite uvjereni da ćemo odmah, bez oklijevanja, reagirati i upozoriti izvođače radova da moraju spustiti takve koncentracije tako da će poprskati cijeli otpad s određenim kemikalijama ili biološki aktivnim tvarima koje će umanjiti to. Međutim, morate znati da vrijeme koje je potrebno da ti enzimi i bakterije djeluju na miris je minimum 2, 3 ili 4 sata. Dakle, u tom slučaju nemoguće je momentalno zaustaviti emisiju mirisa. Ono što je važno, ako dođe do koncentracija koje su više od graničnih vrijednosti, upozorit će se izvođača koji će morati reagirati tako da nešto zatrpa i pričekati da se određeni vremenski uvjeti smire kako ne bi najizloženiji građani imali probleme. Napravit ćemo sve ono da umanjimo bilo kakvu mogućnost da građani imaju probleme. Ovdje moramo biti svjesni da je zbog same blizine nemoguće da se ne osjeća miris s Karepovca. Pogledaje samo dokle su najlonske vrećice s Karepovca došle, gdje ih je vjetar odnio. Sad možete zamisliti dokle onda dolazi plin s Karepovca.

Je li Vam kao stručnjaku čudno da se ova dodatna mjerenja počinju vršiti dva mjeseca nakon početka radova na sanaciji?

– Što se tiče mjerenja sumporovodika i čestica PM10, one se rade već tri godine. To su plinovi koji su posljedica raspada otpada. Što se tiče amonijaka, on se počeo mjeriti prije mjesec dana i ti podaci su na web stranici. Što se tiče merkaptana, Higijenski zavod nije ovlašten i ne posjeduje opremu za mjerenje tih merkaptana, iako smo pokušali tu opremu nabaviti već od rujna, ali je nismo uspjeli nabaviti zbog kojekakvih naših unutarnjih problema. Nažalost u RH su ovlaštena samo dva laboratorija, od kojih je jedan Ekonerg koji upravo sad mjeri. Radi se o vrlo specifičnim mjerenjima koja se isključivo zahtijevaju na ovakvim situacijama, tako da dok su se kolege uspjele osigurati aparat, a morali su ga skinuti s neke druge postaje i donijetu tu, dotle se nije ništa moglo napraviti.

Za sumporovodik su granične vrijednosti određene satno, a za merkaptane i amonijak su dane samo dnevne vrijednosti, što znači da nakon 24 sata možemo zaključiti je li nešto povišeno ili nije.

U ovom trenutku, s obzirom na blizinu stambenih objekata, mi objavljujemo satne vrijednosti kako bi građani mogli znati trenutne koncentracije u zraku iako se kvalitetu zraka može ocijeniti tek nakon 24 sata. Napravili smo korak ispred, jer omogućili smo time građanima da vide trenutne koncentracije plina u zraku, a tek nakon 24 sata možemo reći jesu li bile povišene ili ne. To je vrlo bitno. Vjerujte mi, želimo bitni vjerodostojni i želimo da građani znaju što udišu. Upravo zbog toga je ovo sve skupa napravljeno. Inače, da su druge situacije, onda bi se javno davale 24-satne vrijednosti, kako za merkaptane, tako za amonijak. NZJZ kao ovlašten subjekt za mjerenje kvalitete zraka napravit će sve da upozna ljude o kvaliteti zraka, o koncentracijama i da ove vrijednosti koje se sada osjećaju ne mogu se smatrati koncentracijama koje štete ljudskom zdravlju. U pravilnicima su merkaptani, amonijak, odnosno sumporovodik, navedeni kao plinovi koji dodijavaju mirisom i utječu na kvalitetu življenja. Dok su sumporovodik i dušikovi oksidi plinovi koji djeluju na zdravlje čovjeka pa su zato i navedeni kao plinovi o kojima je potrebno obavijestiti pučanstvo ako njihove koncentracije budu povišene kao kritične – pojasnio je dr. Periš.

Na kraju smo dr. Periša upitali da nam komentira medijske natpise koji su se pojavili u prosincu vezano uz izvješće Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i prekoračenja granice plinova u zraku na splitskom području.

– Što se tiče toga članka, kontaktirao me novinar Slobodne Dalmacije kada sam bio na godišnjem odmoru u Izraelu. Zamolio sam novinara da se čujemo krajem toga istog tjedna kada se vratim s godišnjeg, a to bi bilo dva dana iza razgovora, međutim on je rekao da mu to ne odgovara i da ne može toliko čekati već da će sam napisati zaključke. Koliko sam vidio u tekstu, spominjao je Wikipediju i neke druge izvore za koje, s obzirom na to da se radi o vrlo ozbiljnoj temi, mislim da je trebalo pitati stručnjake za mišljenje. Žao mi je što se to dogodilo i žao mi je ako je taj tekst prouzročio nekakve dodatne brige ili sumnje građana Splita i županije. Dopustimo ipak da svatko može pogriješiti jer bitno je da nema namjere i da pokušamo biti afirmativan i,  odnosno da radimo ono što se od nas očekuje.

Rekao bih da je cijeli taj tekst tako predočen tako da je ukazivao na probleme koji se mogu nazvati problemima, ali da nije apostrofiran dovoljno ozbiljno. Reći ću vam samo jednu stvar. Uspoređivane su satne vrijednosti s dnevnim vrijednostima. Ne može se izvući satna vrijednost i usporediti je s dnevnom. Spomenut je i nikal. Nikal kao takav prelazio je granicu određeni broj puta, međutim ukupna vrijednost nikla za godišnju razinu je daleko niža od one koja je data kao granična vrijednost. Pojednostavio bih to ovako: imate odličnog učenika koji je na jednom ili nekoliko ispita dobio ocjenu dobar. O tom učeniku ne možete razgovarati kao o dobrom, već o odličnom učeniku. Dakle vađenje iz konteksta nije dobro jer tako ukazujete na nešto što nije do kraja točno – zaključuje Periš.

Već sada možemo najaviti da ćemo na našem portalu uskoro objaviti kako su Slovenci na primjeru Ljubljane na vrlo uspješan način uredili svoje bivše (već godinama bivše) odlagalište otpada i kako danas izgled tamošnji Centar za gospodarenjem otpadom koji će poslužiti kao svojevrsni model budućem Centru u Lećevici…

 

VEZANI ČLANCI:

 

 

 

 

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0