Damir Barbir, predsjednik Gradskog kotara Trstenik, reagirao na gradonačelnikovo potpis na "Zaključak o prihvaćanju idejnog urbanističkog rješenja zapadnog dijela pojedinačnog zahvata Trstenik".
Njegovo priopćenje u nastavku donosimo u cijelosti:
"Neugodno nas je iznenadila vijest, od 22. rujna, da je Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Splita, svojim potpisom potvrdio „Zaključak o prihvaćanju idejnog urbanističkog rješenja zapadnog dijela pojedinačnog zahvata Trstenik – Mertojak P11“, koji nije u skladu s GUP-om ni PPU-om.
Tog istog dana sazvana je 16. sjednica Komisije za urbanizam Grada Splita, radi „Prijedloga inicijative za izradu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja (PPU) Grada Splita i Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Splita“, a da prethodno nije napravljena stručna analiza zapremljenih inicijativa, kako nas upućuje Mariana Bucat, arhitektica i članica komisije. Dodatno, u zaprimljenim inicijativama nema inicijative za izmjene GUP-a Grada Splita u odnosu na potpisani „Zaključak o prihvaćanju idejnog urbanističkog rješenja zapadnog dijela pojedinačnog zahvata Trstenik – Mertojak P11“.
Jelena Borota, urbanistica, kaže kako realno vrijeme potrebno da bi se provele izmjene PPU-a i GUP-a iznosi najmanje 6 mjeseci do godinu dana, a vjerojatno i znatno duže.
Pred više od godinu i po dana, na sastanku s pročelnikom službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima, Juricom Vojnovićem, razgovaralo se o pješačkoj prometnici, pothodniku i parku na području GK Trstenik, i daljnjoj razradi i realizaciji „Projektnog prijedloga za pješačku prometnicu, pothodnik i park na području GK Trstenik“. Već tada je bilo najavljeno kako će se na Trsteniku graditi trgovački centar. Unatoč brojnim nastojanjima nismo bili potpuno uključeni u proces planiranja, niti nam je omogućen sastanak s investitorom, što je bio naš posljednji pokušaj da saznamo što se i na koji način planira izgraditi u GK Trstenik. Uključivanje stanovnika grada ili pojedinog kotara u proces odlučivanja nazivamo participativnim planiranjem, što je jedan od ciljeva prostornog uređenja, uputila nas je Dr. sc. Višnja Kukoč, a u ovom slučaju se ne provodi.
Na zapadnom dijelu pojedinačnog zahvata P11 predviđeni su trgovački centar, hotel, rekonstrukcija bivše "Uzorove" zgrade i višeetažna garaža. Kako izgleda, za sada se kreće s pripremama samo za trgovački centar. Višeetažna garaža, u kojoj je GK Trstenik trebao dobiti određeni broj parkirnih mjesta, nije u planu za realizaciju. Dodatno, višeetažna garaža uz Ulicu Moliških Hrvata, kao jedna od 9 javnih garaža na različitim lokacijama u Splitu predviđenim natječajem iz 2019. godine, nije izgrađena. Sve navedeno ovako tešku situaciju s parkirnim mjestima u kvartu čini još gorom. Računajući metodom opisanom u priručniku „Parking Generation“, u GK Trstenik manjka preko 1000 parkirnih mjesta, što smo naveli u okviru primjedbi na predložene Izmjene i dopune Prostornog plana grada Splita te Generalnog urbanističkog plana Splita već 2015. godine.
Ne manje važna je činjenica da je budući ulaz do trgovačkog centra predviđen iz Poljičke ceste, što znači da njegova izgradnja utječe na funkcioniranje prometa cijelog grada. Prometni stručnjaci su napomenuli, a svi to znamo iz prakse, da prilikom skretanja i ulaska u trgovački centar svaki vozač usporava, a u blizini križanja sa semaforom, u ovom slučaju je to križanje Poljičke i Velebitske ceste, ubrzava vožnju, što će stvoriti dodatne gužve i nesigurnost u prometu.
Arhitekt Duje Štambuk nam taksativno i ilustrativno navodi nedostatke i probleme pojedinačnog zahvata P11 (prilog 1) kojim su predviđeni trgovački centar, hotel, rekonstrukcija bivše "Uzorove" zgrade i višeetažna garaža:
- S obzirom, kako izgleda da se za sada kreće samo s pripremama za izgradnjom trgovačkog centra bez objekta višeetažne garaže (prilog 2) za potrebe stanovnika kvarta gube se postojeća parking mjesta na predmetnoj lokaciji čime se još više smanjuje broj potrebnih parking mjesta u kotaru Trstenik, dok je sami objekt višeetažne garaže isprojektiran nedostatno i uguran u projekt reda radi. Sa sigurnošću možemo reći da ako se ne izvede sada, kada se investitor trgovačkog centra može prisiliti na to ili neko drugo zajedničko rješenje, nikada ni neće.
- Podzemna garaža visoke zgrade planiranog hotela (prilog 3) kraj trgovačkog centra ima riješeno automatsko parkiranje auto liftom kroz garažu, što je čini ne efikasnom i posljedica toga će biti opet zakrčenje i ovako nedostatnih javnih parkinga u zoni kotara Trstenik jer će mnogi posjetitelji i zaposlenici tražiti parking van nje na štetu građana kotara.
- Prometno rješenje Zahvata P11 (prilog 4) sa strane Velebitske ulice je tehnički upitno i potencijalno opasno, a udaljenost planirane pristupne ulice u odnosu na postojeću najsjeverniju zgradu je samo 2.70 m dok bi po GUP-u trebala biti minimalno 5 metara, opet na štetu stanara kotara Trstenik.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je suradnja s gradskim vlastima po ovom pitanju neadekvatna i izaziva sve veće sumnje i sukobe, jer smo dojma da im interes građana nije na prvom mjestu, a što možemo vidjeti i u samom projektu s obzirom na to da je problem parkinga potpuno marginaliziran, a trebao je i mogao biti prioritet pri odabiru adekvatnog rješenja. Grad pripada građanima! Građani imaju pravo znati što se planira graditi u njihovom gradu ili kvartu i kakve izmjene to donosi. Građani su izgradili ovaj grad! Skandalozno je ići duboko ispod razine postignute prilikom stvaranja paradigmatskog Splita 3, unutar kojeg je i naš GK Trstenik. Split 3, kao projekt, je bio planiran i izgrađen s maksimalnom uključenošću građana, kroz tiskane brošure s Osnovnim urbanističkim rješenjem, rasporedom stambenih zona i javnih sadržaja te financijskim podacima pothvata, putem redovnih i posebnih izdanja Poduzeća za izgradnju Splita, koje je dobivalo svako domaćinstvo, člancima u lokalnim, republičkim i federalnim novinama bivše države, stručnim časopisima, TV emisijama i drugo. U našem digitalnom vremenu mogućnosti su puno veće, pa možemo puno bolje građane i sve zainteresirane subjekte informirati i zajedno graditi te unaprjeđivati grad.
Inače je demokracija, samo mrtvo slovo na papiru" - stoji u današnjem Barbirovom priopćenju.