Što pokazuju globalni, što europski, a što hrvatski trendovi u gospodarstvu? Kada se može očekivati kraj inflacije? Hoće li Hrvatsku pogoditi i stagflacija, stagnacija gospodarstva i rast inflacije koji rezultira padom standarda i povećanjem nezaposlenosti? Kako odgovoriti na izazove energetske krize koju generira rat u Ukrajini? Može li Hrvatska naći vlastiti put razvoja i koje bi grane gospodarstva mogle u tome pomoći? Odgovore na ta pitanja u emisiji "Intervju tjedna" dao je Boris Podobnik, prodekan za znanost na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i menadžment, profesor na Građevinskom fakultetu u Rijeci i član Nadzornog odbora Udruge Glas poduzetnika.
- Nemoguće je reći da će nam sigurno doći stagflacija, ali ova situacija je puno teža nego neke prije. Uvijek je u prošlosti FED kamatna stopa bila veća nego što je stopa inflacija, a sada je triput manja. Što nam govori da smo na početku nečega što je loše, rekao je Boris Podobnik.
Kriza je prilika za one koji se uistinu žele mijenjati, ustvrdio je Podobnik.
- Ova zbivanja bi mogla biti optimistična za nas, ali onda moramo napraviti društvo koje je daleko manje koruptivno, jer stupanj korupcije određuje efikasnost nekog društva, poručio je.
Komentirajući stanje u svijetu, Podobnik je rekao kako nakon svakog sukoba i recesija Amerika postaje još snažnija.
- Ako pogledate situaciju oko Ukrajine i energije, vidite da Europska unija nije nikakav partner. Nije Amerika samo vojni šef, nego i politički. Mi uvijek slušamo Ameriku, iako bi čovjek očekivao da bismo u mnogim situacijama trebali biti slobodniji, rekao je.
Iako Hrvatska trenutno ima rast BDP-a, Podobnik smatra da to nije indikator da ćemo proći dobro. Usporedio je situaciju s Grčkom koja je prije bankrota strahovito rasla.
- Sama stopa BDP-a nikada nije dobar indikator jer može biti posljedica zaduživanja. Ako gradite nešto što nema ekonomsku isplativost, onda taj porast ne znači ništa. Potrošnja, bez obzira da li osobna ili državna, znači da BDP raste, rekao je Podobnik za HRT.
Problem Hrvatske, istaknuo je Podobnik, što se previše oslanja na turizam. Smatra da se zemlja treba reindustrijalizirati te staviti naglasak na IT industriju.
- Najveći problem je što više ne možete pronaći radnike. Generalni problem je loše obrazovanje. Ministri obrazovanja bi trebali potencirati obrazovanje koje će nam biti potrebno za 10-15 godina, ali problem je kad ste siromašno društvo da vas samo sadašnjost zanima, rekao je Podobnik zamjerajući političarima populizam.
Je li vrijeme dobro recesije dobro za donošenje odluke o zabranu rada nedjeljom?
- Je li to zakon za žene koje rade u trgovini ili generalno? Ako ste liječnica, sumnjam da ćete imati mogućnost otići na misu ili baviti se svojom djecom. Osnovno pitanje je želimo li mi da isključivo nedjelja bude neradni dan ili da svakome damo mogućnost da odabere svoj neradni dan? Mislim da bi to čak bilo bolje rješenje, rekao je Podobnik.