Oružje s kojim su nedavno ukrajinski diverzanti ponovo pogodili Krimski most, nalazi se i u arsenalu Hrvatske ratne mornarice. Krimski most, taj najduži most u Europi s kojim su Rusi praktično zatvorili i ulaz u Azovsko more, pogođen je podvodnim autonomnim vozilom, dronom, tipa Remus 600.
Riječ je britanskom bespilotnom podvodnom dronu izvorno namijenjenom lociranju protubrodskih mina i pretraživanju, odnosno skeniranju morskog dna i plovnih puteva u priobalnim vodama, piše maxportal.
Ukrajinski inženjeri su modificirali dva metra dugu ronilicu na način da su je napunili eksplozivom, pretvorivši je u dalekometni, samonavodeći torpedo. Učinak ovog sustava bio je razarajući za Krimski most, jer su urušena dva nosiva stupa mosta, a cijela jedna cestovna trasa se urušila u dužini od 50 metara. Štete na mostu vidljive su i sa satelita.
Gađanjem ovog mosta ukrajinska vojska nastoji presjeći najvažniju logistički pravaca opskrbu ruske vojske u istočnoj Ukrajini. S druge strane, Rusi nemoćni jer ne mogu zaštiti svoj najvažniju infrastrukturu. To sredstvo, pokazalo se, može doploviti do Krimskog mosta iz baza u Ukrajini ili je, pak, lansirano sa ukrajinskog broda.
Pri plovidbi vjerojatno se radila korekcija putanje sa bespilotnog drona u zraku iznad voda Crnog mora (američki MQ-9?), a koji je Remus 600 precizno naveo direktno na metu.
HRM posjeduje dvije gotovo identične ronilice, generacijski tek nešto slabiji Remus 100. Donacija je to Vlade SAD-a iz 2017. godine u sklopu programa savezničke pomoći. Ukupno 22 sata Remus 100 može djelovati pod morskom površinom. Oba dobivena vozila Remus 100 u sastavu su Protuminskog divizijuna Flotile HRM-a.
S obzirom na operativne sposobnosti, vozilo se koristi, kao što mu već u nazivu stoji, do 100 metara dubine i kao takvo idealno je za pretragu plićih vodenih površina, primjerice, prilaza lukama ili u samim lukama, ali je za razliku od uporabe ronitelja u svrhu sigurnosne pretrage podmorja višestruko brži i pokriva znatno šire područje, pa je samim tim i puno ekonomičniji.
Primjerice, za područje koje Remus 100 može skenirati i pretražiti u nekoliko sati, roniteljima bi bilo potrebno i nekoliko dana.
Na sebi nosi različite senzore (vidljivosti, temperature, dubine…), sonar s bočnim motrenjem, koji snima sliku morskog dna i sprema zapis na tvrdi disk, a ti se podaci nakon završetka misije uspoređuju i analiziraju. Osim toga, može dodatno biti opremljen i videokamerom za snimanje te se digitalizirani zapis jednostavno poslije preuzima s tvrdog diska. Točnost lociranja sumnjivih predmeta iznosi svega nekoliko metara, javlja maxportal.
Na osnovi prikupljenih podataka, tj. detekcije, provodi se zatim identifikacija i klasifikacija nađenih predmeta, a ako se detektira minski sumnjiv ili eksplozivni predmet pristupa se njegovu neutraliziranju.
S prilagođenim Remusom 600, po svemu sudeći, prije godinu dana u luci Sevastopolj na Krimu teško je oštećena ruska raketna krstarica „Admiral Makarov“. Putin dobiva šamar za šamarom…
