Međunarodna konferencija o zadružnom poduzetništvu “Zadruge za prosperitet gospodarstva”, održana u subotu u Splitu, okupila je relevantne europske i domaće stručnjake iz područja zadrugarstva koji su raspravljali o trenutnom stanju i budućnosti zadrugarstva. Konferencija u organizaciji Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo te suorganizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Zadružnog saveza Dalmacije te Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza organizirana je s ciljem povećanja svijesti o zadrugarstvu, širenju spoznaja i znanja o prednostima zadružnog načina poslovanja te isticanju uloge zadrugarstva za prosperitet gospodarstva.

Konferenciju međunarodnog karaktera otvorio je izaslanik Grada Splita Petar Škorić, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Splita i saborski zastupnik.

– Drago mi je da smo danas ovdje u Splitu okupili domaće i inozemne stručnjake kako bismo razmijenili iskustva i pozitivne primjere susjednih zemlja vezano za zadružno poduzetništvo. Grad Split pruža potpunu podršku razvoju ovakvog oblika poduzetništva s ciljem poticanja zaposlenosti i tržište uspješnosti naših sugrađana, ali i rasta sveukupnog gospodarstva – rekao je izaslanik Grada Splita Petar Škorić.

Svaki sedmi stanovnik na svijetu je član neke zadruge, a u zemljama Europske unije svaki peti stanovnik, dok je u Hrvatskoj, koja ima 20.000 zadruga, član zadruge tek svaki 200-ti stanovnik. Zadrugarstvo je važna grana gospodarstva koju je potrebno razvijati i poticati, posebice u kontekstu zapošljavanja i samozapošljavanja.

– U proteklih godinu dana aktivno smo i uspješno radili na izmjenama zakonske regulative vezane za zadrugarstvo, a s ciljem pomoći zadrugarima u smjeru poduzetničkog ozračja, kao i centara izvrsnosti u stvaranju svjetski prepoznatih zadružnih proizvoda. Donijeli smo Studiju Ekonomskog instituta u Zagrebu i napravili analizu stanja u zadružnom sektoru te unaprijedili fleksibilnost zadružnog poslovanja prilagođavajući se zahtjevima tržišta. Upravo u tržišnoj konkurentnosti krije se značaj zadruga koje na najbolji način mogu povezati zadrugare kao poslovno-organizacijske jedinice koje im potom pružaju platformu za izlazak na tržište – izjavio je Tomislav Klarić-Kukuz, ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.

Alessio Di Dio, predsjednik Legacoop Friuli Venezia Giulia, objasnio je kako je u Italiji državnim aktima uređeno da su zadruge od posebnog interesa za državu te da ni jedan zakon nije u skladu s Ustavom ako nije reguliran u korist zadruga. Osim toga, zadruge u Italiji ostvaruju više od 8 % prihoda ukupnog BDP-a, dok u Hrvatskoj ostvaruju tek 0,3 %.

– Vrlo važno je shvatiti ideju da zadruge funkcioniraju kao tvrtke, a Hrvati se moraju riješiti negativne percepcije zadruga kao socijalističkog relikta. Zadruge posluju kao tvrtke, ali način upravljanja koji se razlikuje od načina upravljanja u standardnom pojmu tvrtke, je upravo ono što ih definira kao zadruge. Zadruge također svojim djelovanjem na tržištu žele ostvariti profitabilnost te pronaći svoje mjesto na tržištu i ne mogu se oslanjati na pomoć države. Naravno, podrška države mora biti prisutna u stvaranju zakonskog okvira. U našoj zemlji je zadrugarstvo snažno prisutno u svim segmentima iz čega proizlazi činjenica da je jedan od pet državljana Italije član neke zadruge, a gotovo 15 % bankarskog sektora i bankarskih kredita je organizirano po zadružnom modelu – naglasio je Di Dio.

Organizatori su za mjesto održavanja međunarodne konferencije o zadružnom poduzetništvu odabrali Split upravo zato jer Dalmacija i grad Split imaju veliku i stoljetnu tradiciju zadrugarstva u Hrvatskoj. Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, istaknuo je važnost zadruga u manjim Dalmatinskim mjestima.

– Svake godine svjedoci smo kako obiteljska gospodarstva ne mogu plasirati svoje poljoprivredne proizvode te ih veliki dio propada ili se baca. S druge strane, udruživanjem u zadruge, kroz cijelu godinu zadruge bi se skrbile o plasmanu tih proizvoda te njihovoj što jeftinijoj proizvodnji. Na nama je da kod ljudi povećamo svijesti o beneficijama zadružnog udruživanja, a država nam u tome treba pomoći. O dobrobitima ovoga što govorim svjedoči i povijest na području Dalmacije. Naime, preteče prvih zadruga u svijetu možemo pronaći upravo u Dalmaciji. U 16. stoljeću formiran je jedan od prvih oblika udruženog djelovanja, a bila je to pustinjačka „družba“ u pustinji Blaca na otoku Braču. Dalmatinske zadruge imaju važnu ulogu ne samo za gospodarski život mjesta, već su često u malim ruralnim sredinama nositelji života općenito, zbog čega imaju izraženu i socijalnu komponentu, a danas na području Dalmacije djeluje 396 zadruga koje okupljaju 7458 zadrugara – naglasio je Ljubenkov.

Na konferenciji je zaključeno kako je potrebno izgraditi platformu za prihvat promocije i unaprjeđenja zadrugarstva prema lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima, zagovarati implementaciju već pripremljenih zakonskih rješenja za unaprjeđenje sustava zadrugarstva, aktualizirati nužnost pokretanja štedno-kreditnog zadružnog sustava, definirati zadrugarstvo kao strateški interes naroda RH za očuvanje života i teritorija te definirati set aktivnosti za promicanje zadrugarstva i specifičnosti zadrugarstva kao posebnog gospodarskog subjekta.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime