Hrvati u Srbiji su tek od 2005. priznati kao nacionalna manjina. Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81% stanovništva Srbije.
Najviše ih je u Vojvodini gdje je 47.033 izjašnjenih Hrvata i gdje su četvrta po brojnosti zajednica, a zajedno s nehrvatskim opcijama Hrvata su treći po brojnosti. Druga regija gdje su Hrvati brojniji je beogradska regija gdje je bilo 7.752 izjašnjena Hrvata po čemu su bili peta zajednica.
Iako nisu nastanjeni u svojoj domovini, tamošnji Hrvati gaje i čuvaju svoj nacionalni identitet. Od 2007. godine u Beogradu djeluje Zajednica Hrvata "Tin Ujević", čiji je predsjednik Stipe Ercegović, koji je podrijetlom iz Krila Jesenice kod Omiša. Stipe se rado vraća u svoju Dalmaciju. Štoviše, i sada boravi u Krilu te je pristao porazgovarati s nama o sebi, o tome kako danas Hrvati žive u Srbiji i još o mnogočemu.
"Nema većih problema, a i ono kad iskrsnu, to je više lokalnog, pojedinačnog karaktera, kojemu, po meni, ne bi trebalo davati veći značaj"
Njegova obitelj je u Srbiji završila nakon završetka Drugog svjetskog rata.
- U Krilo je došla filmska ekipa „Avala filma“ iz Beograda i počela sa snimanjem prvog Jugoslovenskog igranog filma „Slavica“. Moj otac ulazi u ekipu kao pomoćni organizator, da bi poslije završetka snimanja, zajedno sa ekipom došao u Beograd, gdje provodi cijeli radni vijek. U međuvremenu dovodi moju majku, koja je također iz Krila te se tu rađamo mlađi brat i ja te tako sam ja „rođeni Beograđanin“ - kazao nam je Stipe na početku razgovora.
Iznimno je aktivan u hrvatskoj zajednici u Beogradu.
- Zajednicu Hrvata smo osnovali 2007. godine i to je tada bila prva legalna i legitimna Zajednica Hrvata u Beogradu, kojoj smo dali ime po Tinu Ujeviću, najvećem pjesniku ovih prostora, koji je inače oko 10 godina živio u Beogradu i tu napisao neke od najboljih zbirki pjesama. Po službenom popisu, Hrvatima se u Beogradu izjasnilo oko 7.500 osoba, ali ih sigurno još toliko ima u grupaciji (25.000), koja se izjasnila kao Jugoslaveni. Mi u društvu imamo oko 350 evidentiranih članova, s tim da će se taj broj znatno uvećati kada počne raditi klub, koji je u fazi uređenja. Opet, po službenom popisu u Srbiji živi oko 57.000 Hrvata, ali realno, računamo da je taj broj oko 100.000 - govori Stipe.
Zanimao nas je status Hrvata u Srbiji.
- Općenito, mislim da nema većih problema, a i ono kad iskrsnu, to je više lokalnog, pojedinačnog karaktera, kojemu, po meni, ne bi trebalo davati veći značaj. Primjer skidanja zastave sa veleposlanstva je trebalo jednostavno riješiti, odmah staviti drugu zastavu, i time „poraziti“ one koji su mislili da su napravili „herojsko djelo“. Slično treba raditi i sa parolom „Ubi Srbina“, tj. treba samo dopisati slovo "lj" i dobijemo „Ljubi Srbina“. Poslije toga, vjerojatno nikad nitko ne bi napisao takvu parolu - smatra.
Znamo da je predstavnik Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac. Mi smo ga upitali da nam kaže tko nas predstavlja u Srbiji...
- Koliko ja znam, jedini aktualni političar u sadašnjoj Vladi je Vanja Udovičić, ministar sporta, inače bivši vaterpolist, s kojim nismo imali nikakve kontakte, ali se nadam skoroj suradnji. Veliki problem je što predstavnici Hrvata u Skupštini Srbije ne čine ništa na afirmaciji naših problema, već, kako bivši Petar Kuntić, tako i sadašnji Tomislav Žigmanov, sjede kao voštane figure i ne puštaju ni glasa. Iz toga proizlazi da su oni najveći problem nas Hrvata u Srbiji - priča nam Stipe o problemima s kojima se susreću.
Aktivno surađuju i u goste dovode brojne hrvatske udruge
Nabrojio nam je neke djelatnosti Hrvatske zajednice u Beogradu...
- Osnovna djelatnost ZHB „Tin Ujević“ jest promovirati i njegovati kulturne tradicije Hrvata ovog podneblja. To činimo kroz razne kulturne manifestacije, kao književne večeri, tribine, likovne izložbe, retrospektive i smotre hrvatskog filma, dovođenje kazališta iz Starog Grada sa Hvara, Omiša i Osijeka s kultnim predstavama. Snimili smo dokumentarno igrani pilot film „Ilija Okrugić“ iz serijala „Znameniti Hrvati Vojvodine i Srbije“, doveli smo u goste „Ekološko društvo Bačvice“ i veterane Hajduka, koji su odigrali revijalne utakmice s nogometašima Zvezde i Partizana, te sutradan u Apatinu s nogometašima Vojvodine. Upravo smo završili i dokumentarni film pod nazivom „Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije“, i time pokazali da svaki veći grad u Srbiji ima neki monumentalni spomenik rad hrvatskih kipara - ponosi se Stipe.
Hrvatski velikan Antun Gustav Matoš je proveo neko vrijeme u Srbiji. Nisu ga tamošnji Hrvati zaboravili...
- U pripremi je dokumentarno-igrani film „Matoš u Beogradu". On je u Beogradu proveo dva puta po tri i pol godine, od četrdeset i jednu, koliko je ukupno živio, družeći se s književnom elitom Srbije. Ostavio je brojne zapise o tom vremenu, koji potvrđuju njegovu iskrenu privrženost hrvatskoj književnosti i hrvatskom jeziku - kazuje nam.
Postoji i Zajednica Hrvata Beograda Knjižnica i čitaonica "Tin Ujević", s biografskim leksikonom. Opisao nam je Stipe o čemu se radi.
- Zbog etnodemografskih promjena u vrijeme posljednjeg desetljeća prošlog stoljeća i očitog smanjenja broja Hrvata u Beogradu i Srbiji, pa i u mjestima koja su naseljavali većinski, javila se ideja da se pokretanjem projekta „Biografski leksikon Hrvata Beograda“ zabilježi za sljedeće generacije značenje Hrvata za Beograd i Srbiju u povijesti, kulturi i općem društvenom stvaralaštvu. Leksikon bi trebao ispraviti dosadašnje propuste u postojećim biografijama, kritički ih evaluirati, donijeti nove spoznaje uvrštavajući biografije osoba koje dosad nisu leksikografski obrađivane, uključujući i one koje zbog političkih okolnosti određenog doba nisu bile podobne da se uvrste u nacionalne enciklopedije i leksikone.
Iako to vrlo vjerojatno niste znali, vizuri Beograda itekako su doprinijeli i hrvatski arhitekti.
- Među stranim arhitektima koji su tijekom 20. stoljeća obogatili arhitekturu Beograda, uz ruske emigrante i češke graditelje, s oko pet stotina građevina prednjačili su projektanti iz Hrvatske. Istaknuli su se ponajprije u arhitekturi interpoliranih poslovno-stambenih zgrada, kao i u projektiranju administrativnih, ugostiteljskih, stambenih i rezidencijalnih zgrada. Izgradili su tri katoličke crkve i četiri memorijalne cjeline. Aktivno su sudjelovali na natječajima za prestižne javne zgrade, često dobijajući nagrade s pravom na izvedbu. Sva dosad zabilježena djela hrvatskih arhitekata u Beogradu, koja zaslužuju potpuniju monografsku analizu, svjedoče o njihovu nastojanju da se ravnopravno nametnu u novoj sredini, bilo kao samosvojni gostujući ili kontekstualno usmjereni autori. Iako reprezentativna ostvarenja ne odlikuje čvršća konceptualna veza sa zatečenim slojevima beogradske arhitekture, ona nikada nisu tretirana kao nametnuto strano „tijelo“, već su smatrana prilozima najkvalificiranijih jugoslavenskih autoriteta. Poticala su multikulturalna raspoloženja i interes javnosti za progresivne autorske programe, održavajući konstantno poštovanje prema zagrebačkoj arhitektonskoj školi, izraženije nego prema bilo kojem drugom utjecaju u novije beogradsko graditeljstvo - detaljno nam kazuje Stipe.
Događaj na koji je ponosan jest i smotra hrvatskog filma u Beogradu...
- Proteklih godina u Srbiji je na filmskim festivalima međunarodnog karaktera, kao i na redovitom kino repertoaru, primjetno zapaženo prisustvo hrvatskog filma. Najveći međunarodni filmski festival u Srbiji, FEST, s pet premijera hrvatskog filma, pokazao je značaj suradnje i popularnost hrvatskog filma kod domaće publike. Filmovi kao što su "Aleksis", "Posljednji Srbin u Hrvatskoj", "Dopunska nastava", "Koja je ovo država", samo su neki od naslova koji su ostvareni u koprodukcijskoj suradnji sa Srbijom te pobudili veliko zanimanje gledatelja na ovogodišnjem FEST-u. Vjerujemo da će ovako zamišljena smotra omogućiti veću vidljivost hrvatske nacionalne manjine u Srbiji te značajno doprinijeti promociji hrvatske kulture na prostoru Srbije i čitave regije. Ovogodišnja Smotra je planirana od 2. do 4. studenog u svečanoj dvorani Jugoslovenske kinoteke - govori nam.
Ljubav prema Krilu
Voli mjesto odakle potječe.
- Već sam rekao da sam rođen u Beogradu, ali Krilo Jesenice, gdje su rođeni moji roditelji, doživljavam kao svoj rodni zavičaj, u koji se uvijek rado vraćam.
Dapače, snimio je i filmove o Krilu.
- Upravo iz te ljubavi i odnosa prema tom kraju, rodila se ideja kao odgovor na pitanje kako i što ja mogu učiniti dobro i korisno za ovaj kraj, pa sam došao na ideju da filmski obradim i ovjekovječim neke značajne detalje i događanja važna za ovaj krajolik. Prvo sam snimio dokumentarno-igrani film za HRT, pod nazivom „Tko je bio Mate Brničević?“. Radi se o Jeseničaninu koji je u Boki Kotorskoj 1918. godine bio jedan od vođa pobune mornara protiv Austro-Ugarske vojske. Drugi film, „Sumpetar - ljubav kamena i duha“, snimljen povodom stote obljetnice gradnje župne crkve sv. Petra, ali je dana općenito povijest Jesenica, o kojoj se malo zna i priča; i treći film, snimljen prije dvije godine, govori o „150 godina škole u Jesenicama“, također s pregrštom povijesnih artefakata i spomena znamenitih učenika koji su u kasnijem životu postigli veliku slavu i priznanja - kazao nam je.
Na kraju smo ga upitali da usporedi standard života u Hrvatskoj i Srbiji.
- Obzirom da živim na relaciji Beograd-Split-Krilo, mogu reći da su uvjeti za rad i življenje otprilike na istoj razini, jer i tamo, kao i ovdje ima onih koji voze luksuzne džipove, kupuju skupe stanove, a opet ima onih koji „kopaju“ po kontejnerima. Cijene su u Srbiji nešto niže, ali je prosjek plaća nešto bolji u Hrvatskoj pa dođe na isto - zaključio je Stipe.