Iza nas je "Svjetski tjedan cijepljenja 2022." održan pod geslom "Dug život za sve", uz poruku da se godišnje u svijetu cijepljenjem sačuva oko pet milijuna ljudskih života. Istraživanja pokazuju da ulaganje u cijepljenje jednog Europljanina protiv 17 bolesti iznosi do najviše 3500 eura ukupno, što je višestruko manje od drugih preventivnih intervencija. Iz svjetske zdravstvene organizacije su poručili kako su mnoge nekoć smrtonosne bolesti eliminirane zahvaljujući cijepljenju a povećanje procijepljenosti i iskorištavanje punog potencijala istraživanja i inovacija cjepiva, znači zdraviju budućnost i sigurniji život ljudi, piše HRT.
Goran Tešović, infektolog pedijatar proveo je istraživanje u tri klinička središta - Zagrebu, Osijeku i Splitu o stavovima roditelja djece i adolescenata te trudnica o cijepljenu protiv COVIDA. Rekao je kako su rezultati loši.
- Anketirali smo preko 950 roditelja od 20-60 godina. U Zagrebu bi oko 20 posto njih cijepilo djecu protiv COVIDA, u Osijeku 16 posto, a u Splitu 14 posto. Drugi jasno ističu negativan stav prema cijepljenju ili su u skupini koja nema izražen stav ili oklijevaju pri donošenju odluke, rekao je Tešović.
Istaknuo je kako im se čini da je glavni razlog za necijepljenje - generalna percepcija da COVID u djece nije teška bolest.
- To se primjećuje i kod cijepljenje i protiv drugih bolesti posljednjih desetljeća. Tu je razlog drugačiji jer su neke bolesti nestale zahvaljujući sustavnom cijepljenju, ali upravo je percepcija kako se radi o bolestima koje ni ne treba prevenirati jer nisu opasne, glavni razlog za to da netko ne želi cijepiti. Naravno tu su i drugi razlozi kao što su nepovjerenje u cjepivo, strah od nuspojava, istaknuo je.
Na pitanje kako Hrvatska stoji u usporedbi sa susjednim zemljama, rekao je kako stojimo dobro.
- Naši cijepni obuhvati u posljednjih nekoliko godina jesu niži nego su bili prije, ali su za primovakcinaciju i za revakcinaciju na državnoj razini oko 90 ili nešto iznad 90 posto, rekao je.
Kad je riječ o cijepljenju trudnica protiv COVIDA, Tešović je rekao kako su i tu rezultati loši.
- Jedva oko 20-ak posto trudnica je mišljenja da bi se trudnice trebale cijepiti. Njih 75 posto misli da se ne trebaju cijepiti i kao razlog tome ističu nepovjerenje u cjepivo i strah od nuspojava i za sebe i za plod koji nose. Međutim, preko 70 posto njih misli da je COVID u trudnoći teža bolest.
Na upit postoji li bojazan da će se bolesti koje su iskorijenjene vratiti, Tešović je rekao da postoji.
- Ne želim nikoga plašiti, ali postoje recentni primjeri ospica, u kojima smo mi dobro prošli, ali neke južne europske zemlje se time ne mogu pohvaliti. Bilo je poprilično mrtvih i u Bugarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, ali i u Italiji. Mi smo relativno dobro prošli zahvaljujući činjenici da su naši cijepni obuhvati oko 90 posto, ali oboljelih smo imali, rekao je za HRT.
Osvrnuo se i na kalendar cijepljenja.
- Europa nema jedinstveni kalendar. Europska unija nije propisala kalendar za sve članice. Svaka članica EU-a ima svoj vlastiti kalendar i vlastiti način provođenja cijepljenja. Neke zemlje imaju obvezna cijepljenja, to su uglavnom posttranzicijske zemlje jugoistočne/istočne Europe, dok većina zemalja zapadne i sjeverne Europe ima preporučeni kalendar cijepljenja. U tim zemljama gdje ne postoji obveza već preporuka cijepni obuhvati nisu lošiji u odnosu na nas koji imamo obvezni, dapače u nekima su i bolji, rekao je navevši primjer Finske, Danske i Nizozemske.
- U osnovnim cjepivima nema bitnih razlika. Svoj djeci u EU-u preporučeno je ili obvezno cijepljenje protiv difterije, tetanusa, hripavca, hepatitisa B, ospica, pneumokokne bolesti... Više manje kalendari su identični, istaknuo je.
Na kraju se osvrnuo i što nas čeka na jesen kad je COVID u pitanju. Rekao je kako je duljina trajanja imunosti protiv COVIDA priličan problem, jer je kratkotrajna.
- To što sad imamo cijepljenost populacije na razini 60 posto neće imati utjecaj na ono što će se ili se neće dogoditi na jesen. Jesen će biti karakterizirana većim brojem oboljelih nego ih je sada. Notorna je činjenica da je virus prisutan u populaciji, da cirkulira samo su brojevi sada manji što je posljedica nedavno preboljelog virusa u velikom broju populacije, ali i toga što zbog toplijeg vremena manje boravimo u zatvorenim prostorima. Činjenica da su se mjere socijalnog distaniciranja privremeno odbacile i da je nošenje maski ukinuto, posljedica je da imamo više oboljelih nego tjedan ili dva prije dok smo još nosili zaštitne maske, zaključio je Tešović.
