Nakon pozdravne riječi ravnateljice GKK Renate Dobrić, koja je istaknula kako je otvaranje “Kreativnog proljeća” obilježeno pričom o “kreativnoj ulici kaštelanskog crljenka”, dok će isto biti zatvoreno još jednom prepoznatljivom kaštelanskom pričom – pričom o Miljenku i Dobrili, a za što je u najvećoj mjeri zaslužan pomoćnik ravnatelja Javne ustanove RERA gosp. Srećko Radnić, nazočnima se u ime Turističke zajednice grada Kaštela obratila direktorica Nada Maršić, koja je navela kako je prvo kaštelansko Kreativno proljeće organizirano s ciljem privlačenja što većeg broja turista u Kaštela u predsezoni te s ciljem što bolje promidžbe Grada Kaštela.
Pozdravivši sve nazočne posjetitelje u ime Grada Kaštela, dogradonačelnica Jadranka Matok-Bosančić istaknula je kako svi možemo biti iznimno zadovoljni kvalitetom i kvantitetom događanja koja su organizirana za vrijeme „Kreativnog proljeća“, a kaštelanska kulturna i zabavna događanja bit će nastavljena u sklopu „Kaštelanskog kulturnog ljeta“.
Nakon što je prvo kaštelansko „Kreativno proljeće“ dogradonačelnica i službeno proglasila zatvorenim, djeca KUD-a „Karol Wojtyla“ izvela su kratku predstavu „Miljenko i Dobrila na kaštelanski način“, pri čemu su nagrađeni velikim pljeskom.
Kao uvod u predavanje gosp. Veljka Krulčića, priređivača strip knjige „Miljenko i Dobrila“, Renata Dobrić ukratko je upoznala nazočne s činjenicom kako je „kaštelanska legenda o Miljenku i Dobrili inspirirala mnoge književnike, dramaturge, slikare, skladatelje opera i zabavnih melodija za brojna djela o ovom nesretnom ljubavnom paru.“
Trogiranin Marko Kažotić piše potkraj 17. stoljeća roman „Miljenko i Dobrila“ na talijanskom jeziku, dok je Ivan Mažuranić preveo na hrvatski 28 stranica Kažotićevog romana. Prvu dramu o Miljenku i Dobrili napisao je Matija Ban, dok je operu o Miljenku i Dobrili na hrvatskom jeziku napisao Milivoj Koludrović, a ista je izvedena prvi put u HNK Split.
Na Splitskom festivalu 1964. godine izvedena je pjesma Zdenka Runjića „Legenda o Miljenku i Dobrili“, a za istu je tekst napisao kaštelanski kroničar Neven Bućan, dobitnik nagrade za životno djelo Grada Kaštela 2014. godine, dok je pjesmu otpjevala Tereza Kesovija“, navela je Dobrić, istaknuvši i kako je „sve donedavno još jedan umjetnički uradak inspiriran legendom o kaštelanskim nesretnim ljubavnicima bio „zaboravljen” u prašnjavim kompletima „Vjesnika” i sakriven od očiju javnosti. Naime, kaštelanska legenda o Miljenku i Dobirili inspirirala je i autore stripa, a kako bi taj malo poznati strip bio predstavljen široj javnosti pobrinuli su se upravo gosp. Veljko Krulčić i Nakladnička kuća Vedis.
Scenarij za strip o Miljenku i Dobrili napisao je Srećko Eterović, dok je autor crteža bio Žarko Beker, autor legendarnih stripova „Zaviša“; „Neven, Koraljka i Bobo“; „Špiljko“ i drugih. U travnju i svibnju 1968. godine, u razdoblju svoje rekordne naklade (veće od 100 tisuća primjeraka), zagrebački dnevnik „Vjesnik“ je u nastavcima objavljivao strip „Miljenko i Dobrila“. Strip evocira poznatu i Kaštelanima vrlo dragu priču iz Kaštel Lukšića o nesretnoj ljubavi dvoje mladih Kaštelana. Za današnjeg čitatelja strip je neobičan i „retro“, jer je rađen bez oblačića s tekstom ispod oslikanih prizora“, istaknuo je Veljko Krulčić u kratkom izlaganju.
Naklada Vedis je odlučila ovaj malo poznati strip ukoričiti i objaviti u knjizi zbog vizualne grafičke slasti koju pruža Bekerov zreli likovni stil te osjećaja da smo u poplavi raznih egzistencijalnih i futurističkih tema malo zaboravili na vrelo inspiracije koju možemo naći u našoj tradicijskoj kulturi i povijesti“, naveo je Krulčić, dodavši i kako „ova strip knjiga o Miljenku i Dobrili predstavlja nezaobilaznu stanicu za sve istraživače kako povijesti hrvatskog stripa tako i odjeka romantizma u dvadesetom stoljeću.
Inače, ovo vrijedno izdanje Nakladničke kuće “Vedis” osim samog stripa donosi i kratki tekst o nastanku stripa, skicu za monografsku studiju o Žarku Bekeru iz pera Alije Balte i izbor iz bibliografije radova o Žarku Bekeru.