Centar za mirovne studije u suradnji sa inicijativom Za Zlatni Rat i Pokretom otoka organizirao je u nedjelju u Splitu, u Kinoteci Zlatna vrata, s početkom u 16 sati javnu tribinu simboličnog naziva “Jesu li naše plaže i luke stvarno naše?”. Cilj tribine je na jednom mjestu okupiti sve one koji se suočavaju sa sličnim problemima proizašlih iz štetnosti Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te Zakona o koncesijama i stručnjake koji se ovom tematikom bave posljednjih nekoliko godina.
Na tribini su sudjelovali brojni otočani s Brača, Paga, Raba, Hvara, Šolte, Visa, Korčule, ali i predstavnici gradskih udruga koji su prepoznati kao važan dionik ove problematike. Pokret otoka Već je nekoliko puta isticao da problematika Zakona o pomorskom dobru i Zakona o koncesijama, o kojima je najviše bilo riječi i na ovoj tribini, nije problem samo otoka već i svih gradova i općina na moru duž cijele hrvatske obale.
Foto: Dalmacija DanasImali smo priliku saslušati konkretne otočne situacije kao što su slučajevi plaža Zlatni rat na Braču o kojoj je izlaganje imao Josip Bačić, o plaži Zrće na Pagu govorio je gradonačelnik grada Novalje Ante Dabo, a cjelovitu situaciju s plažama na Rabu opisao je Luka Grgurić iz NL Ostanak.
– Na Rabu je 27 klasificiranih plaža. Do sada su sve plaže bile dostupne svima. Hoće li tako biti u budućnosti, pitanje je. Sto ležaljki, ograđivanje, sve to utječe na slobodu pristupa. Na Rabu u praksi nema pomorskog dobra. Sve su to šetnice i uništene plaže. Ljudi koji su na utjecajnim pozicijama misle da plaže trebaju izgledati kao Dubai. – rekao je Grgurić.
Najistaknutiji problemi koji su zajednički svim navedenim područjima je netransparentnost procesa, kršenje zakonskih procedura, nepostajanje jasnih pravila upravljanja javnim dobrima te neuključivanje šire javnosti, osobito stanovnika s područja na kojima se koncesije dodjeljuju. Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan predstavio je i aktualnu probematiku splitskih plaža na Benama i Kašjunima. Sa strane predlagatelja rješenja prezentaciju su održali Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, Vladimira Mascarell iz udruge Za naš Supetar i Marko Bertolino, poduzetnik i bivši član županijske skupštine. Opsežno i detaljno obrađena je cijela tematika koncesijskih procesa te je jedan od prijedloga da se pomorsko dobro izuzme iz postojećeg Zakona o koncesijama i promatra kao zaseban prostor od posebne važnosti.
– Osim toga u uvjetima koncesije mora se dati prednost onome tko ima bolji utjecaj na lokalnu zajednicu ili okoliš. Ključna stvar bi bila da lokalna zajednica ima svog predstavnika u tijelu koje daje koncesiju. Cijena kao najvažniji kriterij nije dobra. Prioritet je zaustaviti donošenje ovakvog zakona jer nije provedena široka javna rasprava. Ne može koncesija biti opravdana ako to ne odobri lokalna zajednica. – istakla je Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije.
Među posjetiteljima trosatne tribine bio je i Miro Bulj, MOST-ov kandidat za župana Splitsko-dalmatinskog. Nakon odslušane tribine, Bulj je komentirao za portal Dalmacija Danas ono što se na tribini moglo čuti.
– Već sada se može reći da nema plaže, sike, obale koja se nije uzurpirala protivno interesu građana i lokalnih samouprava i sigurno da je to jedan ključni razvojni trenutak gdje trebamo dati naša prirodna bogatstva građanima koji žive na tom prostoru. Delegira li se ta nadležnost s regionalne na lokalnu, lokalno stanovništvo sigurno će imati bolje uvjete življenja. Žao mi je da je javnost često senzibilizirana na sporedne stvari, a kada se radi o budućnosti naše djece, naših otočana, i stanovnika obale, izostaje prava reakcija. – rekao je Bulj.
– Na tribini, na žalost, nije bio gospodin Boban, drugi kandidat za župana. Smatramo da je ova tema izuzetno važna za strategiju daljnjeg upravljanja Županijom te bi nam je njegovo mišljenje izuzetno važno za daljnje aktivnosti. – poručili su organizatori tribine.
Svi sudionici tribine jednoglasno su se složili da je u ovom trenutku najvažnije zaustaviti hitne procedure usvajanja Zakona o koncesijama te urgirati na donositelje Zakona da se u procese odlučivanja uključi lokalno stanovništvo i njihovi prijedlozi i rješenja.