Ne može se tvrditi da u studenom neće biti "velike" studeni i hladnoće, ali prema trenutačno najvjerojatnijim dugoročnim prognozama - vrlo je mala vjerojatnost da će u studenome u Hrvatskoj i bližoj okolici srednja mjesečna temperatura zraka biti niža od prosječne. No svakako će prvi cijeli tjedan studenoga biti osjetno svježiji/hladniji od prvog vikenda. Tomu se i ne treba čuditi znamo li da je na početku ovogodišnjeg studenoga toplo kao rijetko kada, ponegdje čak i rekordno, kao u Zagrebu.
Podjednako vrijedi i za malo dulje razdoblje - srednja najviša temperatura zraka od 30. listopada do 2. studenoga 2025. u nekim je mjestima unutrašnjosti iznimno visoka, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT.
Malo veća vjerojatnost za hladniji tjedan od prosječnog tek je na kraju studenoga, što bi ove godine - barem po tom mogućem zahladnjenju - moglo opravdati jednu od najpoznatijih izreka iz pučkog vremenoslovlja: "Sveta Kata, snijeg na vrata."
Osim za iznadprosječnu toplinu, za Hrvatsku i bližu okolicu postoji povećana vjerojatnost i za barem malo iznadprosječnu ukupnu mjesečnu količinu oborine, posebice na Jadranu i područjima uz njega. Naravno te su prognoze manje vjerojatne od prognoza temperature, ali nekome možda mogu biti zanimljive i korisne.
A zima?
Postoje mnogobrojni izračuni i veliki rasap računalnih prognostičkih rješenja već za znatno kraće razdoblje - više dana i tjedana unaprijed, te još veći rasap mogućih scenarija vremena za dugoročnije razdoblje - za više mjeseci unaprijed.
Željni pozornosti, s više ili manje meteorološke edukacije, u današnje vrijeme otvorenosti i dostupnosti mnogobrojnih podataka često izabiru neki od ekstremnijih izračuna te objavljuju dugoročne prognoze bez obzira na to koliko bile malo vjerojatne pa neki mediji željni pozornosti i "klikova" te objave prenose. Pritom ti mediji ne provjeravaju izvor informacije i njegovu vjerodostojnost.
Samo neka se piše, "klika" i prenosi, bez obzira na to tko tu meteoinformaciju donosi.
Nevažno je razumije li autor vremenske prognoze i je li dovoljno educiran kako nastaju prognostički izračuni i koliko kada vrijede, što znače, koliko im se može vjerovati...
No bez obzira na to što bismo željeli - još uvijek ne postoje dovoljno pouzdane i detaljne dugoročne prognoze. Pitanje je i hoće li i kada uopće postojati. Teorija kaosa itekako je na djelu u meteorologiji.
Stoga je jedino što se trenutačno može prognozirati - bez "bombastičnosti" i senzacije - da je za Hrvatsku i bližu okolicu povećana vjerojatnost (od 60 do 80 %) srednje zimske temperature zraka oko prosječne ili malo više.
Ili drugim riječima - vjerojatno još jedna većinom "blaga zima".
To ne znači da neće biti i povremenih hladn(ji)h razdoblja. Dapače, ima ih svake zime. No njihov intenzitet i duljina vjerojatno će i ove godine biti slabiji i kraći od razdoblja iznadprosječno visoke temperature zraka. Pritom, unatoč vjerojatnoj "zimskoj blagosti", povremeno će biti i snijega. Uostalom, ima ga barem ponegdje svake zime, pogotovo u gorskim krajevima. Bilo ga je već i ove jeseni.
Dodatno, ne smije se zaboraviti da vjerojatna zimska (iznad)prosječnost ne znači da će tako biti u svim zimskim mjesecima. Oni se mogu i znatno razlikovati pa da se ipak ostvari prognoza za cijelu zimu. Rezultati verifikacije daju veću pouzdanost prognoza za sezonu, u usporedbi s prognozama za pojedine njezine mjesece.
No ako ćemo im ipak vjerojavati - raniji izračuni po mjesecima davali su 40 do 55 % vjerojatnosti za veljaču malo hladniju od prosječne u dijelu Hrvatske, a najnoviji izračuni upućuju na podjednaku vjerojatnost malo hladnijeg siječnja. Hoće li tako davati i skori novi izračuni dugoročne prognoze - uskoro će se saznati. Uostalom, DHMZ će vrlo vjerojatno - pa čak i gotovo sigurno - nastaviti dobru tradiciju objavljivanja sezonske prognoze potkraj studenoga. Naravno, bez nepotrebnog senzacionalizma.
