Tko bude radio puno radno vrijeme, primat će pola mirovine - novo je to zakonsko rješenje koje umirovljenici žele staviti pod povećalo Ustavnog suda.
"Pokrećemo ustavnu tužbu provjere zakonitosti, smatramo da je nepravedno umirovljenicima da za to što ideš raditi zato što ne možeš preživjeti, Vlada ti uzima pola stečena prava koja si za vrijeme radnog vijeka stekao - mirovinu na koju je plaćen sav porez i doprinos", objasnio je Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika.
Mogućnost rada u mirovini, kaže, pozdravljaju, ali traže zaštitu svojih prava.
Po radu umirovljenika, prema Eurostatu, rekorderi smo. Prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je oko 36.000 umirovljenika-radnika, što je tri posto. Na ispit ustavnosti iz jednog od sindikata su suzdržani.
"Pustit ćemo da Ustavni sud procijeni je li to po zakonu ili nije. Inače smo donijeli stav da smo protiv toga da umirovljenici rade puno radno vrijeme. Smatramo da to nije u korist većine umirovljenika i ono što smatramo jest da bi ljudi kad odlaze u mirovinu trebali od toga i dostojanstveno živjeti", istaknula je Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Odbor za mirovinski sustav podijeljen. Iz HSU-a kažu da je procedura odrađena, a oporba je kritična.
"Prije donošenja zakona predstavljen je hrvatskoj javnosti, prošao je javno savjetovanje, prvo i drugo čitanje u Hrvatskom saboru i onda je donesen", kaže Veselko Gabričević, iz Odbora za mirovinski sustav, član HSU.
"Žalosno je da se mi u ovakvim situacijama moramo uspoređivati sa zemljama poput Njemačke. Tamo kad ste zaradili mirovinu, ona je vaša i nema razloga nijednog osim politike Plenkovićeve Vlade da tako ne bude i kod nas", govori Mišo Krstičević, SDP-ov član Odbora za mirovinski sustav.
Iz Ministarstva poručuju da se sve dogovaralo u sklopu Nacionalnog vijeća umirovljenika.
"Napominjemo da se sustav obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti temelji na uzajamnosti i solidarnosti, što znači da sadašnji osiguranici financiraju mirovinu sadašnjih umirovljenika. Slijedom navedenog ne može se govoriti o zadiranju u ustavno pravo na imovinu", poručuju iz Ministarstva.
"Zakonodavac mu omogući da radi, ali s ove strane na ovih 300 eura, uzme mu 150. Mislim da je to asocijalno, nemoralno i neosjetljivo", dodaje Grujić.
Tužbu će podnijeti početkom tjedna, a nadaju se kako će ipak biti sluha, javlja Dnevnik.hr.
