Kao i u rujnu - i u listopadu smo imali oborinsku raznolikost, ali ne i većinsku temperaturnu iznadprosječnost. Nudi li i sezonska prognoza takvu zanimljivost?
Listopadske temperaturne varijabilnosti
U doba globalnog i lokalnog zagrijavanja događaju se, naravno, i povremena zahladnjenja, ali nisu odviše česti mjeseci sa srednjom temperaturom zraka oko prosječne. Još se rjeđe događaju hladniji mjeseci od 30-godišnjeg klimatološkog srednjaka. E pa listopad je u većini Hrvatske bio takav - prosječan i malo hladniji od prosjeka iz razdoblja od 1991. do 2020. Samo rijetko su zabilježena vrlo mala pozitivna odstupanja od mjesečnog srednjaka, piše Zoran Vakula za HRT.
U očekivanju službene ocjene klimatologa DHMZ-a već sad se može zaključiti kako su toplija razdoblja u posljednjem listopadskom desetodnevlju - pogotovo u sjevernim kopnenim područjima - malo "izvukla" prosječnost koju je "ugrozio" prilično hladan početak mjeseca. No u mnogim mjestima na srednjem i južnom Jadranu srednja listopadska temperatura zraka bila je gotovo 1 °C niža od prosječne. Za Split, primjerice, to i ne iznenađuje jer je u ovom stoljeću listopad češće od drugih mjeseci bio barem malo hladniji od prosjeka. Od 2001. godine ovo je 11. listopad barem malo hladniji od prosječnog. Možda zanimljivo - istodobno se negativno odstupanje najrjeđe događalo u srpnju - samo dvaput!?
Listopadska oborina - od zamjetnog manjka do viška, ponegdje i rekorda
Ukupna listopadska količina oborine znatno je različitija od temperature zraka, pa smo imali od zamjetnog manjka količine oborine u odnosu na prosjek, primjerice u Komiži, Zadru i osobito Hvaru, gdje se skupilo jedva 11 litara kiše po četvornome metru, do osjetnog viška - veće količine oborine od prosječne - u primjerice Pazinu i Rijeci, gdje je ovaj listopad čak 4. po količini kiše u znanoj povijesti mjerenja te postaje, koja je počela 1948. godine.
Osim oborinske iznadprosječnosti, u Poreču je 24. 10. 2025. zabilježeno i 83,4 litara kiše po četvornome metru - nova rekordna dnevna količina oborine u listopadu. Detaljnije analize vjerojatno će otkriti još neku zanimljivost.
Dosadašnja jesen većinom toplija i suša
Listopadske oborine pridonijele su mjestimičnoj iznadprosječnosti i dosadašnjeg dijela jeseni, koja je u Rijeci trenutačno 8. na popisu najvećih količina oborine za razdoblje od 1. rujna do 31. listopada. No u većini krajeva odstupanje je znatno manje, većinom čak i negativno. U Osijeku, primjerice, u posljednja dva mjeseca bilo je samo oko polovine prosječne ukupne količine oborine!
No srednja temperatura zraka u Osijeku je za 1,5 °C viša od prosječne za prva dva jesenska mjeseca. Pozitivno odstupanje je gotovo posvuda, ponajviše zbog većinom "toplog" i "vrlo toplog" rujna.
2025. do sada - višak topline i većinom manjak oborine
Podjednake, ponegdje i veće ocjene od rujna zaslužuje dosadašnji "temperaturni" dio 2025. godine. Srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. listopada u većini Hrvatske je među 5 najviših otkad postoje mjerenja. Nije rekordno visoka kao prošle godine, ali je u Splitu odmah iza nje, dok je u primjerice Osijeku, Zagrebu, Gospiću i na Zavižanu 3. na popisu najviših, a u Dubrovniku i Rijeci 4. najviša. Osim prošle godine, toplije od ovogodišnjih prvih deset mjeseci bilo je često 2023., ponegdje i 2022. ili 2018. godine.
Ukupna količina oborine od siječnja do listopada, prema preliminarnim analizama na relativno malom broju postaja - uglavnom ima manje negativno odstupanje od prosjeka. No uočava se i poneko pozitivno odstupanje - veća količina oborine od prosječne za prvih 10 mjeseci - primjerice u Dubrovniku, Lastovu, Ogulinu, Pazinu, Senju, te posebice u Pazinu i Rijeci, gdje je već nadmašena prosječna ukupna godišnja količina oborine. Dodatno, možda nekome zanimljivo - u Pazinu je ovo trenutačno 8. godina s najvećom količinom oborine u prvih 10 mjeseci, a u Rijeci čak 3. najkišovitija.
