U rano predvečerje, u srijedu 31. siječnja, otočane Šibenskog arhipelaga je pogodila vijest da je Tijat imao nesreću. Tijat je naziv otoka pored Prvića, ali, mnogi to već znaju, i ime broda koji desetljećima tuče more spajajući otoke Zlarin i Prvić s obližnjim kopnenim lukama, u Vodicama i u Šibeniku.
Istini za volju, Tijat ponekad otplovi i izvan voda šibenskog akvatorija pa ga se može susresti i kod Lošinja, ali, koliko znamo, nikada ranije nije stigla vijest da je pouzdani Tijat skrenuo s ucrtanih linija Jadrolinijine flote ili naletio na neko drugo plovilo u svojim modrim pustolovinama.
Nesreća je brzo uzburkala društvene mreže i medije jer brodske havarije nisu česte u pitomim vodama Jadrana. Osim toga, Tijat je već otprije poznat – on je prava zvijezda Jadrolinijine flote – čuven kao vremešni brod s tek 60-ak godina.
U nesreći nije bilo ozlijeđenih – desetak šokiranih putnika i članova posade Tijata te dvoje na svu sreću samo mokrih članova posade teretnjaka Plavi Jadran, koji je pod naletom vremešnog Tijata – potonuo. Pomoć unesrećenim brodolomcima teretnog broda su pružili Mario i Ante Vlahov, mještani Prvić Šepurine u čijoj se blizini odvila ova nesvakidašnja morska drama.
Tijat u srcu
Ali ovo nije priča o brodolomu, već priča o Tijatu, izdržljivom starcu i upornom putniku između otočkih obala. M/B Tijat je izgrađen 1955. godine u splitskom brodogradilištu. Nazvan je Ohrid, 1991. neslužbeno kistom i kojim decilitrom bijele piture, mijenja ime u Hrid. Od 1997. nosi ime nenaseljenog otoka Tijata, čije sjeveroistočne obale prati 8 puta na dan ploveći od luke Prvić Luke do luke Prvić Šepurine. Otočani ga jednostavno nazivaju vapor.
Vapor Tijat ima kapacitet od 300 putnika i ne spaja samo obale, spaja i ljude, otočane i putnike sa svih strana svijeta. Ovdje se svakodnevno susreću svjetovi, ruke, oči i duše. Tijat je mjesto za druženje, mjesto za ćakule, mjesto za svitovanje i informiranje.
«Reka mi je neko jutros na Tijatu…», i tako to krene… pa nema uha na otoku do kojeg nikad nije stigla poneka vijest s Tijata. Vapor je glasnik i posrednik. Kumovao je on zasigurno mnogim stidljivim prvim i posljednjim ljubavima, svađama i mirenjima, ispraćajima i dočecima – na Tijatu su se razmjenjivali poljupci, suze i smijeh.
«Brodovi su isti ka’ i ljudi», otegnut će hrapavim glasom Toma Bebić, a svaki otočanin će priznati da mu je brod ka’ i član obitelji – da ga nosi u srcu. A da mnogi u srcu nose i Tijat, znaju članovi Facebook grupe «Tijat u srcu» koja je osnovana 2014. godine.
Ništa od zaslužene penzije
Pokretači grupe su 2015. godine organizirali svečanu proslavu 60. rođendana živahnog starca Tijata. Tada su se, gdje drugdje nego na Tijatu, vaporu u čast okupili mnogi čije su uspomene žive na palubama broda, mnogi koji su svoju toplo umotanu novorođenčad prvi put dovezli na otok ili ispratili svoje stare na posljednji počinak ovim istim vaporom.
Proslava je bila i svojevrsni ispraćaj vapora. Iz Jadrolinije su najavljivali da će Tijat u «zasluženu penziju», ali se ubrzo pokazalo da je nezamjenjiv na ovoj kratkoj ruti, kao da su marete i vjetrovi ovdje skrojeni baš po njegovom gazu. Tri godine kasnije, još uvijek prkosi buri i jugu, čvršći od ostalih brodova koji su htjeli preuzeti njegovu dičnu ulogu.
Do 2020. brže brodske linije?
I njegovi brodovi blizanci, rođeni iste godine i iste linije, još uvijek plove. M/B Karlovac plovi kao luksuzni putnički brod za 36 putnika pod imenom Emanuel. M/B Ozalj je, navodno, pod stare dane preuređen u party brod i plovi pod imenom Franeša.
U vrijeme pisanja ovih redaka, vapor Tijat ponovo plovi na svojoj pruzi 505, uz oduševljenje Prvićana i Zlarinjana jer nijedan drugi brod nije tako pouzdan kad stisne jugo. Iz županije već dugo najavljuju kako će do 2020. šibenski otoci biti povezanim brzim suvremenim brodskim linijama kroz projekt UrbEco.
Ova bi promjena mogla značiti početak jedne nove epohe za otočane. A otočana je sve manje i željni su promjena. S daškom nostalgije i mnogo nade, ispratit će Tijat koji će zaploviti ususret svojoj sudbini, ali se nikada neće rastočiti u srcu, kao onomad leut u Bebićevoj pjesmi. Jer brodovi su ka’ i ljudi.
