Na današnji dan prije točno 130 godina, 28. kolovoza 1895., na Skradinskom buku u pogon je puštena hidroelektrana Krka, jedno od najznačajnijih elektroenergetskih postrojenja u povijesti energetike u Hrvatskoj i svijetu
Tim povodom Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku postavila je izložbu koja će posjetiteljima približiti povijesni značaj pothvata Ante Šupuka i Vjekoslava Meichsnera.
Te je večeri Šibenik postao prvi grad na svijetu u kojem je zasvijetlila električna rasvjeta na izmjeničnu struju, dobivena iz hidroelektrane Krka. Osim za javnu rasvjetu, električna energija iz HE Krka ubrzo se počela koristiti i za pogon strojeva u mlinovima, uljarama i tvornicama i rasvjetu ugostiteljskih objekata i prvih kućanstava. Time je ostvaren prvi cjeloviti elektroprivredni sustav u svijetu temeljen na izmjeničnoj struji, koji je obuhvatio proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije.
„Krka nije samo prirodno čudo, već i mjesto na kojem je ispisana jedna od najvažnijih stranica svjetske industrijske povijesti. Električna energija proizvedena ovdje prije 130 godina promijenila je civilizaciju, a Šibenik je u tom trenutku bio u samom vrhu tehnološkog napretka. Ponosni smo što Nacionalni park 'Krka', uz očuvanje prirodnih vrijednosti, brine i o valorizaciji kulturnopovijesne baštine te posjetiteljima omogućuje da na Skradinskom buku dožive i dio industrijske povijesti“, istaknula je ravnateljica JU „NP Krka“ Nella Slavica i dodala: „Koliko je gospodarski uzlet Šibenika na prijelazu stoljeća bio potaknut industrijskim postrojenjima na Krki i oko nje, toliko se danas razvoj Šibenika i šibenskog kraja temelji na zaštiti i očuvanju prirodne i kulturne baštine rijeke Krke kao žile kucavice naše lijepe županije.
Industrijska arhitektura na rijeci Krki svjedoči o velikim tehnološkim postignućima koja su promijenila način života ljudi. Na preporuku Povijesnog odbora zaduženog za očuvanje i promicanje inženjerske baštine, Institut inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE), 20. svibnja 2013. uvrstio je hidroelektranu Krka na Skradinskom buku među povijesno važna inženjerska postignuća svijeta.
„Danas ne obilježavamo samo važan datum iz naše slavne prošlosti, već i vizionarstvo i odlučnost političkog vodstva tadašnjeg Šibenika, ali i intelektualaca i inženjera koji su imali slobodu napraviti nešto novo i pozitivno. Bez hidroelektrane Krka razvoj Šibenika i cijelog šibenskog kraja ne bi bio moguć“, kazao je šibensko-kninski župan Paško Rakić i naglasio: „Zahvaljujući tomu, Šibenik je i danas uspješan u gospodarskom kontekstu i ima svoju perspektivu i budućnost. Neka ta hrabrost bude nit vodilja nama koji smo nositelji izvršne vlasti, ali i svim generacijama koje će doći poslije nas.“
Iako je stara hidroelektrana Krka prestala s radom 1913., a postrojenja su demontirana tijekom Prvog svjetskog rata, njezini ostaci, u vlasništvu obitelji Šupuk, i danas se mogu vidjeti na Skradinskom buku, gdje su postavljene i informativne ploče.
„U ono vrijeme, kao i danas, nije bilo uvijek lako prihvatiti nove ideje. Prevlast izmjenične struje nad istosmjernom je bila velika prekretnica i zato je donosila i velike bojazni. Ante Šupuk je pokazao hrabrost i ponudio tu ideju inženjeru Meichsneru koji ju je prihvatio i u nepune dvije godine hidroelektrana Krka je puštena u pogon“, rekao je Marko Šupuk i dodao: „Vizionar Ante Šupuk zaslužan je i za mnoga druga važna postignuća, kao što je izgradnja bolnice, ali nije mirovao ni na političkom planu, gdje je uveo hrvatski jezik u škole. Sve to ostalo je urezano u povijest našeg grada, ali i šire“.
Izložba fotografija na Skradinskom buku otvorena je za sve posjetitelje i pruža jedinstvenu priliku za upoznavanje s poviješću elektrifikacije Šibenika, kao i s ulogom rijeke Krke u razvoju modernog društva.
