Izvanredni rezultati turističke sezone, koja je debelo nadmašila onu iz 2019. po zaradi - iznosi fiskaliziranih računa su, pokazuju prvi podaci, oko 35 posto veći nego rekordne 2019. - mogla bi na jesen i zimu biti razlog novog vala poskupljenja, osobito nekretnina, zemljišta i luksuzne robe.
Kako objašnjavaju sugovornici, u strahu od galopirajuće inflacije, novac zarađen u sezoni neće se trošiti dugoročno, kako je to dosad bilo uobičajeno, nego "na brzinu", kako vrijednost novca ne bi padala. Najsigurniji i našem podneblju najprihvatljiviji način je ulaganje u nekretnine. Takav model ponašanja dodatno će potaknuti i skoro uvođenje eura te će oni s neprijavljenim gostima ili kešom koji ne mogu lako opravdati, također novac mijenjati za nekretnine. A takva će potražnja, smatraju, dovesti do novog rasta cijena nekretnina, koji je već ove godine oborio rekorde, piše Jutarnji.
Inflacija će se nastaviti povećavati zbog očekivanog globalnog rasta cijena energije, ali i drugih faktora, kao što su negativne kamatne stope, procjenjuje ekonomist Željko Garača, koji smatra kako nije realno da se do kraja godine inflacija spusti sa sadašnjih 12,3 posto na projiciranih dva posto. Predviđa da će novac koji su vlasnici turističkih obrta, tvrtki i poduzeća prijašnjih godina pretežno držali na računima i planirali dugoročna ulaganja, kao i novac zarađen u ovogodišnjoj turističkoj sezoni, sada početi ubrzano trošiti zbog straha da ne bude pojeden.
Ako cijelu Europu čekaju kriza i teški dani, toga neće biti pošteđena ni Hrvatska, ali ona se, za razliku od ostatka Europe, nalazi u specifičnoj situaciji: ulaska u eurozonu i Schengen, pa će i ekonomske aktivnosti i planovi u velikoj mjeri time biti obilježene. Građani Hrvatske oduvijek su u malom postotku bili zainteresirani za kupnju dionica i obveznica kao metodi štednje, uz tradicionalno nepovjerenje, mnogi imaju i loša iskustva, pa im se nekretnine pokazuju kao jedina varijanta spašavanja novca.
Građani imaju, smatra ekonomist Željko Garača, dvije opcije da očuvaju vrijednost svoga novca: da investiraju u neki drugi oblik trajne imovine ili da ga potroše. Financijska situacija globalno je takva da smanjuje investicije u financijske instrumente, pa se izbor svodi na kupnju nekretnina. Stoga se može očekivati, prognozira Garača, rast cijena nekretnina. Ali ne na cjelokupnom tržištu, kaže on, nego na specifičnim, kvalitetnim lokacijama u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku. Ne i u Slavoniji, u kojoj se događaju suprotni procesi, jer se ljudi iz nje iseljavaju.
"Nekretnine kupuju građani s velikom ušteđevinom, uviđaju da im se zbog trenutačne situacije ne isplati odlagati kupnju. Cijene će ići gore - osim službene inflacije, treba imati na umu i indeks proizvođačkih cijena, a podaci iz Njemačke govore da su oni narasli 37 posto, što je povijesni rast od Drugog svjetskog rata. To povećanje još se nije prelilo u konkretne cijene, ali sve govori da će cijene jačati. Građani shvaćaju da za iste iznose mogu dobiti sve manje dobara, i intuitivno se žele "riješiti" ušteđevine kako bi je zaštitili, jer im se ona ne isplati. Cijene nekretnina poskupile su više od inflacije, a koliko god da su poskupjele, to je još uvijek manje nego na atraktivnim lokacijama u ostatku Europe, koja bilježi još veći skok cijena i nekretnina i najma", kaže.
Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala, vodeće konzultantske kompanije za investicije i nekretnine, očekuje daljnji pritisak na rast cijena na tržištu nekretnina sigurno do kraja godine, te prvih šest mjeseci sljedeće. Na to će utjecati i ovogodišnje zarade od turizma, kao i obveza banaka da provjere porijeklo imovine za veće iznose kuna koji će se mijenjati u eure. Recentni podaci svjedoče da su na obali stranci najveći i najčešći kupci.
Likan objašnjava da stranci kupuju sasvim drugačiji tip nekretnina - uglavnom kuće za odmor, dok "naši građani oplemenjuju svoj novac u pravilu u nekretnine u sveučilišnim gradovima, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Rijeci, one koje im primarno ne trebaju za stanovanje nego kao druga nekretnina, za djecu, njihov studij". Njezin je dojam da dok su u ostatku Europe institucionalni investitori pod ručnom, da 2023. godinu čekaju sa svjesnom neizvjesnošću i boje se recesije, zbog čega su sve planove stavili na čekanje, u Hrvatskoj gospodarska slika odudara zbog specifičnih okolnosti, ulaska u eurozonu i Schengen.
"Ljudi se u strahu od gubitka vrijednosti novca, odlučuju za kupnju nekretnina jer im se ona čini jedinim sigurnim i opipljivim izborom", govori Likan. Financijski analitičar Neven Vidaković, tvrdi, pak, suprotno: inflacija traje već dvije godine, i bum porasta cijena nekretnina već se dogodio. Može se očekivati, smatra Vidaković, da će potražnja i cijena stanova padati te kako je njihov rast zaustavljen. Priča s rastom cijena stanova je već završila, samo ćemo mi toga postati svjesni tek za šest mjeseci, tvrdi, javlja Jutarnji.
Kvadrat novogradnje već sada stoji 2.140 €
Cijena jednog kvadrata nove nekretnine u Hrvatskoj u prvom je tromjesečju ove godine u odnosu na isti period lani narasla za nevjerojatnih 20 posto, a stručnjaci predviđaju i daljnji rast. Pretvorimo li to u konkretne brojke, kupci nove nekretnine u Hrvatskoj (dakle, radi se o prosječnoj cijeni za cijelu zemlju) četvorni metar stana prosječno su početkom godine plaćali nešto više od 16.000 kuna, odnosno oko 2140 eura.
Naime, DZS je objavio da je kvadrat novog stana početkom 2021. u Hrvatskoj prosječno stajao 13.385 kuna, a da je u prvom tromjesečju ove godineu cijena narasla za 20 posto, što znači da je metar kvadratni novog stana koštao 16.062 kune. Rast od 20 posto u jednoj godini najveći je zabilježeni rast u posljednjem desetljeću.
