U srijedu se održava 31. sjednica Gradskoga vijeća Grada Splita.

Prvotno predloženi dnevni red možete pogledati ovdje:

dnevni-red

Vijećnike očekuje prvo čitanje dugo očekivane Odluke o komunalnom redu. Na dokument koji je predstavljen lani u kolovozu stiglo je 635 primjedbi građana, od kojih su 83 i prihvaćene.

19:00 – Desetog sata od početka 31. sjednice splitskog Gradskog vijeća na red je došla točka o uličnim zabavljačima na javnim površinama grada Splita. Još na početku sjednice odlučeno je da ovo bude prvo čitanje.

Josip Markotić (MOST) naglasio je da bi se oko ove točke više trebalo konzultirati sa splitskim uličnim glazbenicima.

– Pozdravljam odluku da ova točka ide u Prvo čitanje. Svi mi vijećnici primili smo dopis udruge cirkuskih i uličnih umjetnika koji traže vraćanje ove odluke na doradu. Argumenti koje su iznijeli čine mi se suvisli i utemeljeni, i svakako bi ih bilo dobro razmotriti kod donošenja konačnog Prijedloga. Također bih predložio da se predstavnike ove Udruge uključi u razradu ovog Prijedloga.



Primili smo i mail naše sugrađanke, ulične sviračice Kathrin Kopp, koja nam je također iznijela svoje prijedloge na ovu Odluku. I njezine prijedloge smatram konstruktivnima i volio bih da ih se razmotri pri donošenju konačne Odluke… – kazao je Markotić.

U raspravi se javio i Joško Markić.

– Normiranje i regulacija je potrebna, ali upitno je li ova Odluka u ovom obliku najbolje moguće rješenje. Kakva je mogućnost nastupa ad hoc stranih uličnih pjevača ili umjetnika? Prema sadašnjem prijedlogu, to neće biti moguće.

Čini mi se razumnim prijedlog koji smo dobili od cirkusnih i uličnih umjetnika da se njihov odabir ne donosi na temelju audicije već na temelju predanog zahtjeva u uredu Turističke zajednice i/ili uredu Komunalnog redarstva i plaćanju dozvole za rad na ulici prilikom koje se umjetnik upoznaje se s pravilima rada na ulici tj. kaznama koje ga slijede u slučaju nepridržavanja. Razuman je prijedlog da se omoguće i lokacije van centra Grada, npr. oko studentskog Kampusa ili gdje drugo.

Zašto ne postoji različita satnica ovisno je li se radi o ljetnom ili zimskom periodu obzirom da je zimi već u 17 h mrak i sumnjam da će itko nastupati u tom terminu, a svakako ne do 22 h?

Pozdravljam stoga prihvaćeni prijedlog da ova Odluka prođe proceduru prvog čitanja pa da se na sljedećoj sjednici prihvati konačan prijedlog uvažavajući novopristigle prijedloge i komentare – kazao je Markić.
Vijećnici su sve primjedbe primili na znanje.

17:15 – Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Splita pobudio je velik interes među vijećnicima pa se za raspravu prijavilo njih desetak.

Goran Kotur predlaže da se brodovima na kružnim putovanjima naplati puni iznos koji zakon omogućuje.

– S obzirom na to da se sredstva moraju potrošiti namjenski za javnu i turističku infrastrukturu i održivi razvoj. Po sadašnjim pokazateljima u lukama u okruženju koji su nam dostupni to neće značajno smanjiti konkurentnost luke Split, s obzirom da će troškovi za kruzerske tvrtke biti 25% veći u odnosu na sadašnje pristojbe, naknade i svjetlarinu. Trebamo ojačati Split kao destinaciju, i za to potrošiti namjenska sredstva.

Protiv sam toga da se rasprava pretvori u kampanju protiv kruzera, s obzirom da se stanje u Splitu drastično razlikuje od stanja u Dubrovniku, gdje gotovi svi putnici idu u stari centar grada. U Splitu se putnici disperziraju izletima i drugim aktivnostima, a isto tako nije izražena sezonalnost, već u ovom segmentu imamo produljenje sezone.

SDP-ov amandman možete vidjeti ovdje:

amandman-kruzeri

MOST-ov Ante Bradarić Šljujo ne vidi veliku korist od kruzera, osobito ne u sadašnjem modelu koji se primjenjuje.

– Prema ovom prijedlogu Grad Split i Splitsko dalmatinska županija će zaraditi 2.314.500, kuna više u odnosu na prvi predloženi prijedlog ,odnosno Grad Split i SDŽ će taj iznos podijeliti u omjeru 85% i 15% u korist Grada.

Kruzeri su veliki zagađivači. Najveći problem kod nas je taj što ne postoji funkcionalni sustav razdvajanja otpada. Sav taj otpad sa svih tih kruzera kojeg bi mogli iskoristiti, zapravo propada. Odlaže se na neka druga odlagališta. Zagađujemo sami sebi okoliš, a mogli bi ostvariti veliki profit iz toga. Imali bi ekološku i ekonomsku korist od toga a bio bi to i poticaj našim stanovnicima i tvrtkama i prihodom od visine turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Splita možemo financirati poboljšanje komunalne infrastrukture.

Važno je napomenuti kako Dubrovnik ima najveće taloženje sumpora (31,13 kg/ha, a normalno je između 5-6 kg /ha) u moru, zbog silnih kruzera koji koriste jeftina visokosumporna goriva, a poznato je kako je Dubrovnik poznat kao odredište brojnih kruzera. Grad Split postaje sve poznatiji na kružnim putovanjima i postoji velika opasnost da i na području grada dođe to povećana koncentracije taloženja sumpora.

Imamo Studija nevjerojatne rezultate. Naime, samo flota od 203 turističkih brodova-kruzera tvrtke ispušta u atmosferu više sumporovih oksida (SO) nego cijela flota svih registriranih europskih cestovnih vozila – njih 260 milijuna. A razlika nije mala: brodovi emitiraju 62 kilotona sumporovih oksida, a sva cestovna vozila 3.2 kilotona. Sumporovi oksidi su opasni plinovi koji uzrokuju tumore.

U cijelu priču je uključena i Hrvatska. Studija je izračunao je da kruzeri uz obale Norveške, Danske, Grčke, Hrvatske i Malte ispuštaju više dušikovih oksida (respiratorne bolesti), nego cijele flote automobila u gradovima u kojima se usidre.

Najprije, ekonomska korist je premala, jer takvi gosti ne donose noćenja, a i potrošnja u mjestu gdje obično provedu tek po pola dana ili dan je nikakva. Tako da dodatna gužva koja se stvara ne pridonosi i turističkom boljitku. I s tog slabog benefita treba otići na “cost”, a to je veliko zagađenje mora koje ovi brodovi donose sa sobom, kao i zagađenje zraka.

I za kraj, nitko nije protiv kruzera i putnika ali protiv kruzera zagađivača uvijek dok ne zaživi masovnije korištenje i proizvodnja kruzera hibrida odnosno kruzera na eklektični pogon – kazao je Bradarić Šljujo.

Stranka Pametno zatražila je dizanje iznosa turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području Grada Splita.

– Umjesto predloženih 50% iznosa Pametno je predložilo da se primjeni maksimalni zakonski iznos:

Visina turističke pristojbe iz članka 1. ove Odluke iznosi:

Kapacitet putnika po brodu Iznos turističke pristojbe po brodu (u kunama)
50 – 200 2.000,00
201 – 500 5.000,00
501 – 1000 10.000,00
1001 – 2000 20.000,00
2001 – 3000 30.000,00
3001 – i više 40.000,00

Kao primjer su naveli gradove Dubrovnik i Zadar koji su se također odlučili na maksimalne iznose u gradskim Lukama – kazala je Marijana Puljak ponudivši primjer Zadra koji kruzerima u gradskoj luci naplaćuju maksimalan iznos, a onima u Gaženici daje besplatno.

– Dva do četiri milijuna kuna koje Split dobije godišnje su ništa u odnosu na štetu koji kruzeri rade našoj obali – rekao je Ante Zoričić.

Tonći Blažević je predložio da se kruzerima naplaćuje puni iznos od 1. svibnja do 1. listopada, a u ostatku godine 50-postotni.

– Predlažem da Grad Split napravi detaljnu analizu koristi i šteta od kruzerskog turizma, kako bismo napokon počeli ozbiljnije planirati smjer i način razvoja splitskog turizma.

Istina je da kruzeri pristaju u rasponu od 280 dana čime se djelomično ublažava sezonalnost turizma u Splitu, ali doista mislim da nam je potrebno na cjelovit način sagledati učinke kruzerskog turizma na Grad Split.

Što se tiče odluke da se kao cijena pristajanja kruzera odredi polovina zakonskog maksimuma, smatram da bismo ipak trebali odrediti najveću zakonom dopuštenu cijenu – rekao je Ivan Barišić (MOST).

– Na pauzi smo imali konzultacije na kojem se usuglašeno zajedničko stajalište. Stajalište Lučke uprave Split je bilo izneseno više puta, a prema studiji Pomorskog fakulteta, predloženo je da se cijena ne povećava. Zadar je prijedlog odluke u savjetovanju promijenio na sadašnju.

Današnja rasprava je ukazala na potrebu korigiranja cijene.

U razdoblju od 1.5. do 31.10. bit će 100 posto predložene cijene od strane zakonodavca, u ostatku godine 50 posto cijene. Ovakav prijedlog će biti pripremljen za izglasavanje.

Promjene će se primjenjivati od 1.1.2021. – kazao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

Prijedlog je izglasan jednoglasno.

16:30 – Uslijedio je prijedlog Odluke o uvjetima i načinu postavljanja reklamnih predmeta i natpisa na području grada Splita.

U raspravi se javio i Joško Markić:

– Prijedlog Odluke o uvjetima i načinu postavljanja reklamnih predmeta i natpisa na području grada Splita

Mislim da je dobro, unatoč komentarima iz javne rasprave koji bi htjeli potpunu privatnu kontrolu nad objavljenim sadržajem, da se zadržava kontrola Grada koji može poništiti ili ukinuti izdano pravomoćno rješenje ako se utvrdi da je reklamni predmet postavljen suprotno rješenju te ako se reklamira sadržaj suprotan propisima ili uvredljiv sadržaj.

Članak 7. regulira postavljanje reklama na stupovima javne rasvjete u zelenom pojasu ulica. S obzirom na to da je upitna statika tih stupova i sigurnost prometa treba ili zabraniti postavljanje na ovim stupovima ili uz prethodnu suglasnost tijela nadležnog za poslove prometa propisati i potrebu ispitivanja utjecaja postavljenih reklama na sigurnost prometa i statiku stupova.

Članak 9. regulira sastav Komisije za odobravanje postavljanja reklamnih predmeta. U skladu s iznesenim u javnoj raspravi, i ja sam mišljenja da u neposredno odlučivanje, osim članova Gradske uprave, treba uključiti i predstavnike gradskih kotareva ili mjesnih odbora kao neposredno izabrane predstavnike stanovnika tog područja – rekao je Markić.

– Pogledajte samo koliko je stupova palo s reklama, a koliko bez reklama. Velika je razlika stupova koji nisu pričvršćeni maticama na podlogu. Na onima koji su ukopani u beton se to ne vidi. Do sada smo imali oštećenja na imovini, samo srećom nitko nije stradao.

Split je vjetrovit grad, imamo i jugo i buru. Bilo bi dobro kada istekne koncesija, da Split više nema reklame na stupovima.

Dobio sam atest HAC-a. reklame smanjuju nosivost i stabilnosti. Grad split ima ateste koje je dobio od koncesionara ovlaštene osobe znaju da oni nisu ispravni. To pitanje sam danas postavio kao vijećničko i nadam se dobiti odgovor dok nekome ne padne stup po glavi – rekao je Branimir Urlić.

Završnu riječ je imao pročelnik Damir Ordulj.

– Molim da se svi prijedlozi dostave u pisanom obliku. U čl. 6 je greškom unesena zona zaštite B, ona će se izbaciti, ostaje samo A. Bez obzira na to što je teško definirati, i dalje smatram da Grad mora ostaviti neki mehanizam da se reklama neodgovarajućeg sadržaja ukloni.

16:00 – Splitskim vijećnicima ne ide, barem kada je u pitanju elektroničko glasovanje. Prvi pokušaj da vijećnici elektroničkim putem pošalju svoje glasove dogodio se u rujnu prošle godine. Vijećnici su tada, među ostalim, raspravljali o stanju odlagališta otpada Karepovac i gospodarenju otpadom.

Ipak, zbog manjkavosti sustava, njegova konačna primjena odgođena je za buduće vrijeme, kada se otklone tehnički nedostaci. I otklonili su se danas, za vrijeme 31. sjednice Gradskog vijeća.

Nakon točne dnevnog reda o prijedlogu davanja u zakup i na korištenje površina javne namjene u vlasništvu Grada Splita na području grada Splita za postavljanje kioska, štandova, štekata i pokretnih naprava, uslijedila je poduka vijećnicima koju je obavio predstavnik tvrtke čija je tehnologija implementirana u vijećnicu.

Vijećnici su sustav prvo malo testirali, a onda krenuli glasovati elektroničkim putem. Nakon što su vijećnici glasovali, na ekranu se pojavilo i ime Marina Pauka koji je bio evidentiran da je glasovao, iako nije bio prisutan u vijećnici. Zbog nečije šale glasovanje se poništilo te se pristupilo glasovanju na konvencionalan način.

Ipak, iduća točka, “Prijedlog Odluke o načinu i uvjetima postavljanja kioska, štandova, opreme štekata, pokretnih naprava i dr. na površinama javne namjene na području grada Splita” konačno je izglasana elektroničkim putem i to jednoglasno.

15:20 – Dobar dio primjedbi od danas je ponavljanje primjedbi iz savjetovanja na koje je komisija već odgovorila. Sviđa mi se prijedlog vijećnika Markića koji je podržala i stranka Pametno.

Pokušali smo naći optimalno rješenje za stanovnike jezgre, grada, ugostitelje, turiste. Imamo totalno različitih mišljenja. Netko smatra da smo bili liberalni, drugi smatraju drugačije. Ovakav prijedlog nije pisala politika, nego ljudi od struke, pravnici, urbanisti. Trudili smo se.

Dajte nam konkretne primjedbe i prijedloge, a ne općenito i paušalno. Ne slažem se s iznesenim mišljenjem jednog vijećnika. Apsolutno je bitno kako komunalni redar radi, ali je jako bitno koliko ih ima. Rade se dvije smjene i dežurstva. Nije točno da komunalni redari idu samo po prijavama. Grad je velik, i reagiramo po brojnim prijavama.

Druge sredine nisu puno bolje od grada Splita, ali se bolje reklamiraju. Venecija ima više od 500 komunalnih redara, i nose oružje. Kako bi izgledao Split da 200 naših redara ima oružje?

Također nije točno da se uređuje samo stara gradska jezgra. O njoj govori samo članci 5 do 16 – rekao je pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo. redarstvo i mjesnu samoupravu, Damir Ordulj.

Prijedlog je jednoglasno podržan.

14:15Tonći Blažević (HSLS):

– Postavljam pitanje gradonačelniku je li pročitao prvi draft odluke o komunalnom redu. Ne tražim odgovor, ako je pročitao onda mi nije jasno kako je dopustio da oonakav dokument ide u javnu raspravu. Ako nije onda smo ovdje u najavi jutros slušali „alternativne istine“.

Ovdje se radi o više odluka , o paketu koji sagledan u svojoj ukupnosti ipak pokazuje smjer u kojem bi trebali ići. Osnovni prigovor ja na previše nesuvislosti u svim odlukama, pogotovo u ovoj prvoj tj. Odluci o komunalnom redu. Pokušajmo sebe zamisliti u poziciji komunalnog redara koji bi trebao postupati po ovakvoj odluci?!

Nije dobro što prijedlog nije prošao barem dva filtera unutar gradske administracije pa tek onda išao u javnu raspravu. Moram kazati da smo se svi osramotili puštanjem prvog drafta u javnu raspravu.

Greške tipa. „materijal“; telefonske govornice“ ( ima li toga igdje u gradu?; ubacivanje u odluku rečenicu kojom se definira micanje jednog jedinog kioska ( zašto baš taj, zašto ne neki drugi, tko se tu kom zamjerio je prvo misao koja se nameće kad ovo čitamo); „ definiranje različitih pravila za isti prostor u različitim točkama Odluke ( vidi Marmontova); nejasnoće tipa kolika je površina dozvoljena za štekate na ostalim gradskim trgovima osim tri spomenuta ( Pjaca, Voćni ,,).U dijelovima se s lažem s kolegom Horvatom jer mi nemamo jasna pojašnjenja zašto nešto može, a zašto nešto nakon 40 godina ne može. Ispada stvarno da je Grad nekom majka, a nekom maćeha. Nažalost, nakon javne rasprave dokument nije u mnogom popravljen.

Potreba stupnjevanja sankcioniranja ponašanja koje nije u skladu s odlukom definiran je u odlukama koje slijede u današnjim raspravama ( štekati, reklamni sadržaj). Čitajući prijedloge građana, vijećnika, udruga , predstavnika onih koji žive od tih poslova mišljenja sam da bi gradska administracija još jednom trebala pročešljati sve ono što je predloženo jer dosta dobrih prijedloga nije implementirano. Također mislim da treba smanjiti raspon kazni i iste povećati. Odluke ovog tipa moraju biti jednoznačne i lako primjenjive. Koristim priliku da izrazim svoje apsolutno protivljenje prijedlogu da se reklamiranje na privatnoj površini naplaćuje i od strane Grada u iznosu od 20%. To ni Staljinu ne bi palo na um.

Također iz pojedinih odredbi u svim ovim odlukama stječe se dojam da uz već spomenutu „rekonkvistu“ počinjemo uvoditi ODRED ZA ĆUDOREĐE ili „splitsku inkviziciju“. Tako čitamo da će neka komisija odlučivao o moralu reklamnih sadržaja. Pa nismo u ranom srednjem vijeku nego u 21. stoljeću. Suludo je tražiti da se za svaku promjenu izgleda plakata traži novo odobrenje od Grada. Sami sebi izmišljamo posao i to ne može ispratiti niti 1000 činovnika. Čega se mi bojimo?! Grad ne može i ne smije biti STERILAN. Ovo je Dalmacija i na kraju, ono o čemu sam dosad više puta govorio – kazao je Blažević.

– Jezgra je tradicija grada, no tamo ne živi većina ljudi. Bilo bi dobro da se izdvoji u dvije odluke stara gradska jezgra, koja je zaslužila da bude posebno regulirana, a druga za ostatak grada. Kada bi ovakva odluka prošla sve pravne stručnjake, bila bi nam vraćena nazad. Dobro je da odluka otišla u prvo čitanje, ne znam tko je kriv da se to nije dogodilo ranije.

Donošenjem ovog akta donosimo sivu zonu i ovako napisana nema smisla. Konzervatori su po prijedlogu “jednakiji” od nas. I oni su generirali dio današnjeg kaosa u grad. Donositi odluke na ovaj način je po meni poražavajuće. Išli smo u detalje, a izgubili smo bit. Treba donijeti odluku zbog odluke, a ne zbog kioska. Ovako ćemo napraviti još veći nered, još veću štetu.

Netko od štekata zarađuje kruh, gradski proračun se puni tim novcima. Mislim da se može pronaći granica između ugostiteljstva, arheoloških nalazišta. Znam da će netko htjeti više, netko manje… Cijena rada je sve veća, moramo uvoziti radnu snagu. Možda ugostitelji Gradu malo plaćaju, ali ukupno puno plaćaju. U Split nitko neće doći samo arheološkog spomenika ili samo zbog kafića – kazao je Igor Stanišić (HGS).

Branimir Urlić misli da je cijeli grad u problemu s komunalnom redu.

– U SGJ je najveći pritisak na javni prostor. Komunalni red bi trebao biti način kako smanjiti pritisak na staru jezgru, a razviti ostatak grada. Pod ostatak grada mislim da komunalni redari često ne postupaju po pravilniku.

Kotur je rekao da je najvažnije imati kriterije po kojima se radi, a sve je drugo “sekundarne prirode”.

– Nije se radilo onako kako se ovakvi dokumenti trebaju raditi. Ovo je sistem “rukavina“, ili kako kome odgovora. Od proteka zakonskog roka do danas se ove moglo izraditi da je bilo volje. Kada nema volje, nema ni kvalitetne odluke. Ovo nisu pregovori, ovdje je u pitanju javnu interes. Bez jasnih kriterija nema ni jasno definiranih javnih interesa – kazao je Goran Kotur.

Srđan Gjurković je predložio da sjednu zajedno ugostitelji, stanovnici stare gradske jezgre i zainteresirane udruge građana da se vidi što je sporno.

– Teško je ljudima oduzimati nešto, ako posebno dugo rade, a da se drugima na oduzme.

12:15 – Peta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o komunalnom redu.

Na dokument koji je predstavljen lani u kolovozu stiglo je 635 primjedbi građana, od kojih su 83 i prihvaćene.

Dokument predviđa stroža plavila za komercijalnu djelatnost u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini Splita.  Prema prijedlogu površina štekata u toj zoni ne smije biti veća od 50 posto površine lokala u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost. Štekati mogu zauzimati tek 30 posto površine trgova. Predviđaju se i ograničenja za postavljanje bankomata.

Četrdesetak pojedinaca i organizacija potpisalo je zahtjev da se s dnevnog reda sjednice Vijeća skine točka o odluci o uličnim umjetnicima na javnim površinama Splita, kako bi se vratila na doradu i kako bi se slobodne umjetnike uključilo u izradu nove odluke.

Vijećnici moraju donijeti odluku o visini turističke naknade za kruzere, prema kojoj bi se vez naplaćivao tek pola od maksimalne pristojbe. Predlaže se da najniža cijena bude tisuću kuna, a da maksimalna 20 tisuća kuna.

Joško Markić (SDP) rekao je da javno dobro i javni interes uvijek moraju biti na prvom mjestu.

Odluka o komunalnom redu je temelj koji treba jamčiti zaustavljanje pogoršanja, a zatim i poboljšanje kvalitete života stanovnika našeg grada, a pogotovo onih koji žive u staroj gradskoj jezgri. Ona treba biti i temelj održivog razvoja splitskog turizma sa svim pratećim sadržajima. Istodobno, ona treba jamčiti dostojnu zaštitu i valorizaciju svjetske spomeničke baštine na koju možemo biti ponosni. Gospodarske, ugostiteljske i poduzetničke aktivnosti su bitne, ali dolaze nakon toga. Pri tome je važno istaknuti da nam naši poduzetnici nisu niti neprijatelji niti suparnici. Naravno, nismo ni mi koji želimo višu razinu reda i kontrole neprijatelji njima, iako se to ima dojam kad se čitaju komentari iz javne rasprave ili u tisku. Dogovor i suživot svih zainteresiranih se mora postići, ali javno dobro i javni interes uvijek mora biti na prvom mjestu. I to u svim aspektima djelovanja gradske uprave. A on se najučinkovitije čuva i brani inzistiranjem na redu te transparentnim i pravednim pravilima koja vrijede za sve jednako. Jednakijih ne smije biti. Osobe koje provode takvu politiku mnogi ne vole niti će voljeti, ali će ih zasigurno poštovati.

Smatram potrebnim razjašnjenja sljedećih odredbi iz prijedloga Odluke o komunalnom redu i nadam se da će se o mogućnostima korekcije razmisliti do sljedeće sjednice:

– Za Voćni trg, Pjacu i Prokurative je predviđena odredba o potrebi očuvanja 70% slobodnog prostora. Zašto se nije prihvatila konzervatorska smjernica da 50% površine ostalih trgova poput Mihovilove širine, Poljane Grgura Ninskog, Carrarine poljane i Grabovčeve širine mora biti slobodno za prolaz? Ima li naznaka pogodovanja nekome u ovome?

– U čl. 7 st. 2 piše da Gradonačelnik može odobriti vješanje predmeta u pojedinim ulicama za potrebe promoviranja ulica uz stručna mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela, gradskog kotara Grad, Turističke zajednice Grada Splita i po potrebi drugih gradskih tijela. Međutim, ne uvjetuje se da ta mišljenja budu pozitivna. Mišljenja sam da tek temeljem pozitivnih mišljenja stručnih službi nešto može biti odobreno. Davanje mišljenja samo zbog mišljenja je kontraproduktivno za sve strane uključene u taj proces.

– U čl. 12 st. 7 piše da iznimno površina štekata može biti veća od 50 % površine poslovnog prostora u prizemlju objekta/zgrade u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost ako ne postoji drugih susjednih zainteresiranih ugostiteljskih poslovnih prostora u prizemlju objekta/zgrade. Mišljenja sam da nuđenje iznimki za dosta odredbi ove Odluke otvara mogućnost zaobilaženja propisa te to treba izbjegavati.

– U čl. 13 navodi se da je zabranjeno postavljanje bankomata i sl. uređaja/naprava bez suglasnosti nadležnog Konzervatorskog odjela. Zašto se uz njihovu suglasnost ne traži istodobno i potreba suglasnosti nadležnih gradskih službi kao upravnih institucija grada?

– U Čl. 14 st 1. se spominju i gabaritima opisuju rashladne vitrine. One su već ranije naznačene i definirane u sklopu čl. 12 st 5. – Koja je svrha ovog ponavljanja? Zašto je rashladna vitrina uopće i dozvoljena, a nije u skladu s konzervatorskim smjernicama? Mišljenja sam da parcijalno i proizvoljno prihvaćanje ili odbacivanje konzervatorskih smjernica umanjuje vjerodostojnost i kredibilitet onoga tko izrađuje ovaj važni dokument.

– U dokumentu se navodi da se odobrenja za djelatnosti izdaju i prema propisima o osiguranju pristupačnosti Osobama s invaliditetom (čl. 8). Iako su neke odredbe navedene upravo u cilju zaštite OSI, mišljenja sam da je u Komunalnom redu potrebno na više mjesta, u vidu pozitivne diskriminacije, istaknuti OSI.

– Zašto su definirane površine štandova samo u staroj gradskoj jezgri, a ne i u ostalim dijelovima grada? Red i jasna pravila su potrebna na cijelom teritoriju Grada.

– Zašto je u dokumentu potrebno pojedinačno isticati kiosk kod sjeveroistočne kule Palače kojeg treba ukloniti? „Točkaste“ odredbe u općim dokumentima ne bi trebale biti.

– Je li, a ako jest, zašto je dozvoljeno postavljanje štekata kod Jupiterovog hrama?

Zaključno, stava sam da treba konkretnije precizirati sustav kontrole, odrediti kazne i nadležnosti za prekršitelje. Pri tome je iznimno bitno predvidjeti mogućnost kojom bi se ponavljajuće prekršitelje moglo kazniti kaznama koje su višestruko više te im suspendirati ili oduzeti odobrenje za obavljanje djelatnosti.

Jakov Prkić rekao je da bi se komunalni red trebao odnositi na cijeli grad, a ne samo na staru gradsku jezgru.

– Ova koalicija je preuzela vlast u lipnju 2017. godine. Danas je siječanj 2020.
Odluku o komunalnom redu čekamo već 30 mjeseci. Zašto? Jesu li i dalje građani robovi trgovačke koalicije? Tko tu ne želi red?
U ljeto 2018. godine, sada već prije godinu i po dana, smo potakli održavanje tematske sjednice o komunalnom neredu u gradu na kojoj smo iznijeli 26 konkretnih prijedloga i smjernica. Da su ti prijedlozi tada bili prihvaćeni ne bi imali dva ljeta nereda po gradu. Te prijedloge smo iznijeli tijekom javne rasprave o ovom novom nacrtu i dodali neke nove. Od 39 primjedbi, samo ih je 9 prihvaćeno.

I sada, kad konačno ovaj najiščekivaniji gradski akt dolazi na gradsko vijeće, nakon 600-tina primjedbi pristiglih u javnoj raspravi.

Dokument je prije svega nepismen i tehnički s puno gramatičkih i pravopisnih grešaka te ga svakako treba poslati na lekturu. Dolazi nam samo na prvo čitanje i tko zna koliko će još čitanja trebati prije nego ga dobijemo za usvajanje.

Međutim, primarni problem svih akata koje gradsko vijeće usvaja i donosi je što se na kraju ti akti i odluke ne provode. To nam je glavna primjedba bila i kad smo sazivali tematsku sjednicu prije godinu i po dana.

Iz stanja na terenu, i tada i sada, jasno je da se rijetki pridržavaju i trenutne Odluke o komunalnom redu. Tu trenutnu odluku ne možete niti naći na stranicama grada. Logično bi bilo vrišti s naslovne stranice ili da je možete naći barem u dijelu gdje se nalaze dokumenti odjela Komunale, ako ne na naslovnoj stranici, ali Odluke jednostavno nema nigdje.
Komunalni redari i dalje izlaze na teren samo po prijavi umjesto da sami redovito kontroliraju svoje područje i kažnjavaju prekršitelje. Kazne su trenutno preniske te ne destimuliraju počinitelje u ponovnom kršenju komunalnog reda. I u novom prijedlogu nema nekog napretka po tom pitanju.

Osim znatnijih financijskih davanja za kršenje Odluke o komunalnom redu trebalo bi svakako uvesti i stupnjevano kažnjavanje, koje u tri koraka može dovesti do gubitka dozvole za korištenje javnih površina ili prometovanje u staroj gradskoj jezgri.
Zašto zona B nema posebnu zaštitu kad je po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnog dobra za sve UNESCO spomenike obavezna buffer zona sa sustavom zaštite. Treba zatražiti konzervatorske smjernice od Konzervatorskog odjela za buffer zonu. Što je općenito s planom upravljanja Starom gradskom jezgrom?

Ovo su samo neke od primjedbi.

Zbog svega navedenog, tijekom ove rasprave i poslije nje, stranka Pametno će uložiti preko 30 primjedbi na ovaj nacrt odluke. Nadamo se da ćete ih razmotriti i usvojiti te da ćemo cijeli dokument s pripadajućim Odlukama usvojiti što prije. A onda se nadamo da ćete tu Odluku konačno i provoditi. Cilj nam je imati uređen i uredan grad, primarno za stanovnike grada, a onda za sve naše goste i turiste, pravila jednaka za sve i na kraju komunalne redare koji aktivno provode i kontroliraju komunalni red. Jeste li to u stanju osigurati?

Ovo su neke primjedbe na nove Odluke o komunalnom redu

U konzervatorskim smjernicama je određeno 50% slobodnog prostora na trgovima. U novoj Odluci o komunalnom redu nema tog ograničenja. Dozvoljena je upotrebe pojačivača zvuka na javnim površinama u SGJ. Problem sa zvučnikom je taj što ovakav način poslovanja doziva drugačiji turizam u Split (pijane ture, tehno party). Odluka odobrava postavljanje rashladnih uređaja na Rivu iako je zabranjeno smjernicama. Zašto su na rivi dozvoljeni hladnjaci kad ih konzervatori brane? Dosad zabranjeni solarni kolektori, klime, satelitske antene, se legaliziraju itd.

– Odluka je puna grešaka i u nekim segmentima ste dobro uočili, izgleda gotovo kao osoban obračun – odgovorio Igor Stanišić.

Saša Horvat pitao je oko rashladnih vitrine mislio na njega i podsjetio na dobiveni sudski spor sa Slobodnom Dalmacijom na tu temu.

– Mislim da im nije mjesto tamo. Prodajite sladoled na ulazu, unutar, ali ne vani – odgovorio je Prkić.

– Da bi uopće mogli razgovarati o Komunalnom redu, prije prihvaćanja, moramo osigurate uvjete za njegovo provođenje. Tko će ovako kontrolirati red? Komunalni redari rade do 24 sata. Još jučer smo trebali još ljudi. Radno vrijeme mora biti najmanje do 3 sata, odnosno treba se uvesti treća smjena.

Donesen je prijedlog odluke “na mišiće”, a to je zato da ovaj prijedlog pišu političari. Imamo pionire ugostiteljstva u ovom gradu, npr. sladoled Ispod ure već je prisutan više od 40 godina. Ukidaju se samo štekati u kojima se služi hrana.

U Splitu dnevno imamo 30 tisuća ljudi koji nešto moraju jesti, a kada im dodamo one okolo grada imamo 45 tisuća gladnih gostiju. Je li nam cilj otvaranje novih trgovina brze prehrane. I u Veneciji su štekati u uskim ulicama, reklame su na svakom kantunu.

Pođimo od godišnje koncesije i korištenje kareta. Oderali smo ih, plaćaju 10 tisuća kuna godišnje. Ukidamo reklame, tiramole, a nikada ne nudimo zamjensko rješenje. 2006. smo očistili tisuće reklama, i od tada počinje odumiranje stare gradske jezgre.

Imamo medijske članke koji pokreću javnu histeriju (pročitao nekoliko članaka različitih medija).

Turizam prema mojim spoznajama ima od 60 do 65 posto u BDP-u, ako to izgubimo, izgubili smo sve – rekao je Horvat.

Puljak se složila s Horvat u dijelu u kojem se treba upitati je li se ovakvom odlukom ugrožava rad nekih poduzetnika.

– Ova odluka ne smije biti usmjerena prema privatnim poduzetnicima, građanima. Odluka treba biti ugodna za življenje svojim građanima. Nije nam potrebna jezgra duhova. Želimo da tu žive ljudi, da tu imaju usluge koje imaju u drugim dijelovima grada.

Na kraju krajeva, kada donesemo neku odluku, najveća je koma da ono što donesemo, da se to ne provodi. Kada bi bilo jakog provođenja sankcija, svi se držali Odluke. Možda nam Venecija i Dubrovnik ne moraju biti uzori u svemu. Ajmo na njihovim greškama naučiti i nešto primijeniti ovdje – replicirala je Puljak.

– Ne slažem se da turisti nemaju gdje jesti. Mislim da nećemo moći otvarati nove štekate. Ili ćemo imati veći broj restorana izvan jezgre ili ćemo smanjiti broj gostiju u jezgri. Micati frižidere se ne mora odmah nego se može ponuditi neko vrijeme prilagodbe, primjerice od 30 godine.

U pravu ste za obrte, treba ih potpomagati da opstanu – rekao je Jakov Prkić.

11:40Ante Zoričić govorio je o škverskoj ambulanti i namjeri da se ista prenamjeni u prostorije udruge Anđeli u kojoj bi se odvijale terapije za članove.

Inače, vijećnici su uoči početka sjednice dobili prijedlog pisma namjere koji možete pročitati ovdje:

pismo_namjere
Davanje podrške na pismo namjere upućeno Brodosplitu d.d., a vezano za pitanje mirnog rješenja spora na nekretnini tzv. škverska ambulanta

Zoričić je kratko kronologiju “slučaja”.

– 12. mjesec 2016. Grad Split održao je javni natječaj za prostor veličine 1 337 m2 i izabrani su najbolji ponuđači, među njima i udruga Anđeli.

Na 400 m2 trebao se otvoriti rehabilitacijski centar za djecu i mlade sa najtežim oštećenjima

19.04.2017.služba za gospodarenje gradskom imovinom pokreće pred sudom prijedlog za pokretanje ispravnog postupka radi provedbe upisa vlasnišva nekretnine

25.07.2018. godine Brodosplit pokreće parnični postupak protiv Grada Splita tvreći da je prostor njihov

16. rujna 2019. gradonačelnik me imenuje koordinatorom za realizaciju projekta izgradnje rehabilitacijskog centra za djecu i mlade s najtežim oštećenjima

16. srpnja održan je prvi sastanak predstavnika Grada Splita, predstavnika Brodosplita i udruge Anđeli

Ispred Grada Splita i udruge Anđeli bili su; pročelnik Ivan Leko, gospodin Ivica Pavić i ja a ispred Anđela gospođe Dijana Aničić i Anka Đikić

Brodosplit je zastupala njihova pravna služba i odvjetnički ured kojeg su angažirali u parnici protiv grada Splita

– Početak i kraj sastanka bili su u potpunosti drugačiji.. u tonu, stavu i terminima koji su na početku bili striktno pravnički, a kasnije su postali topliji, da ne kažem, ljudskiji

– Nisu znali da je namjena prostora otvaranje rehabilitacijskog centra za djecu i mlade sa najtežim oštećenjima

– Od trenutka kada su saznali bili su jako susretljivi i za pregovarače Brodosplita mogu reći samo riječi hvale

– PRIJEDLOG; da nam kažu postojili nešto u čemu im Grad Split može izići u susret što je u skladu sa zakonom i o čemu

– ZAKLJUČAK, da će oni našu ponudu razmotriti i izvijestiti nas

22.11. Održan drugi sastanak; Igor Stanišić, Ivan leko, Mirna Veža, Jadranska Vukorepa, Dijana Aničić, Tatjana Vukman i ja.

Ako ovo ne riješimo na ovaj način, idemo na drugu lokaciju. To će onda trajati i trajati, izgradnja na zemljištu. Ako Brodosplit ovo prepusti Gradu Splitu, udruga Anđeli odmah kreće s milijunskim projektima prema EU. Ovo je strašan posao koji možemo kratkoročno odraditi. Sve mogućnosti se otvaraju ako Brodosplit odustane od tužbe – rekao je Zoričić.

– Strah me je da ne bi ovdje bianco nešto donijeli, što se sutra može koristiti u nekom sporu. Kada ne znamo što oni konkretno žele u Putu Supavla, ali ako ostane bivša škverska ambulanta u gabaritima, kako bi ih ugrožavala. Osim ako oni nemaju nekih drugih planova. Bojim se da tu ima upitnika. Što se tiče samo podrške, dapače, mi želimo da udruga Anđeli tamo dobije svoje prostore.

Dati obećanje ili odluku da se neće dogoditi bilo što bi smetalo njih, meni izgleda čudno – kazao je Prkić.

– Ako je Split u posjedu škverske ambulante, što mu priječi da je obnovi? Ovaj dokument mi nije jasan – dodao je Urlić.

Blažević je kazao da Grad ima dvostruke kriterije.

– Ulaz Grada koji je bio planiran u vlastiti posjed na terene NK Mosor je zaustavljen. Te terene netko koristi bez pravne osobe. Predsjedniče Vijeća, rekli ste da sporazum s g. Kneževićem nikada nije konzumiran, nekome je grad majka nekome maćeha – doda je Blažević.

– Kako je dobivana škverska ambulanta, postoji li krivac da grad nije uknjižen na te površine? Mora postojati ime i prezime, tko je kriv. Tko 15 godina nije upisao škversku ambulantu? – pitao je Urlić.

– Tendencije su da idemo samo u smjeru turizma, a treba gledati i kako pomoći gospodarstvenicima. Udruga Anđeli je pitanje socijale i hvale je vrijedno. Služba za imovinu u prošlosti nije uvijek štitila interese Grada. Treba naći najbolje rješenje za udrugu Anđeli, mi ćemo to podržati i ne treba dizati tenzije prema bilo kojem subjektu koji zapošljava ljude. Ne treba prozivati – rekao je Ante Čikotić.

– Kakvu će odluku donijeti Gradsko vijeće? Hoće li biti suglasna s ovim pismom? Imam dojam da je u jednom trenutku kazano da Grad povuče tužbu ili da Grad prepusti vlasništvo Brodosplitu – kazao je Joško Markić.

Marijana Puljak poručila je Zoričiću da nije stvar u tome da se nekom ne želi pomoći, nego da se žele sačuvati interesi Grada.

– Brodosplit ne traži išta od Grada, ne traži podršku izmjenama GUP-a. Ako je tako, čemu traži ovo pismo? U ova 2-3 lista papira spominje se taj projekt.

Srđan Gjurković rekao je da misli da ovakvo pisme namjere nema pravne reperkusije.

Prkića najviše smeta zadnja rečenica u pismu.

– Da nje nema, rado bih za ovakvo pismo digao ruku – kazao je.

Ante Zoričić rekao da je da Brodosplit ne želi da ovakav objekt ne koči njihove planove ako prođe novi GUP.

– Ponudili su izgradnju većeg objekta o svom trošku i to ne može biti poštenije. Što će se tamo graditi? Ne znam niti me zanima. Gradonačelnik je izbalansirao zadnju rečenicu “Ako dođe do promjene prostorno-pravne dokumentacije po ranije dogovorenoj proceduri”, mislim da vam nema tu što biti nejasno. Hoćemo li njihovu fleksibilnosti dovesti do krajnjih granica? Želim zahvaliti pregovaračima Brodosplita i velikoj fleksibilnosti koju su pokazali u ovom slučaju. Zahvaljujem i g. Leki također, ako se ovo dogodi, nitko sretniji od mene – rekao je Zoričić.

Riječ je uzeo gradonačelnik:

– Upravo smo htjeli prisnažiti važni odnos između Brodosplita i Grada Splita kao važnih partnera gospodarstva grada. Potpora može dati važan ton suradnje između važnost poslodavca i Grada Splita. Kada su tu udruga Anđeli i potrebiti, nema prepreka, i ovakav pravac mora ići naprijed.

G. Zoričić je svim jasno objasnio da ovdje nema pozadine, želi se ostvariti dobar cilj od kojeg će koristi imati najpotrebitiji. Ovo pismo će dobiti na težini ako ćemo ga potpisati i g. Stanišić i ja. Ako ga Gradsko vijeće ne podrži, potpisat ću ga sam. Pozivam vijećnike da podrže ovakav tekst.

– Koliko god postoje ograde od određenih opasnosti, toliko su te iste opasnosti prisutne – rekao je Kotur.

Protiv je bio Branimir Urlić, a 7 je bilo suzdržanih. Prijedlog je prihvaćen većinom, za su glasovali vladajući i dio oporbe.

9:55Tonći Blažević (HSLS):

– Nakon uvođenja novog režima prometa kroz gradsku luku u svrhu smanjenja nesnosnih gužvi kojima smo svi bili svjedoci, građani su se obraćali JGP Promet sa svojim razmišljanjima i prijedlozima za moguća dodatna poboljšanja.

Citiram prijedlog:

“Već nekoliko mjeseci u gradu vrijedi nova regulacija prometa kroz trajektnu luku, što je izazvalo da i vaše linije bez potrebe prolaze tim pravcem. Sve to nama putnicima produžuje voznju do odredišta, vaši autobusi stvaraju gužvu i bez potrebe troše gorivo.

Sve linije koje idu pravac istok, nakon stanice ‘kod općine” preusmjeriti u Vukovarsku, pa preko ulice Slobode (pored Koteksa i Gradske knjižnice) neka dođu na redovnu trasu . U povratnom smjeru može se koristiti postojeća trasa”

Na isto je odgovoreno  19.11.2019.g.

“Preusmjeravanje određenog broja linija na Vukovarsku ulicu  se može realizirati nakon  premještanja autobusnog stajališta na početku Vukovarske ulice na “staro” autobusno stajalište (neposredno iza križanja ulice Domovinskog rata i  Vukovarske ulice u smjeru istoka).”

S obzirom da je spomenuta autobusna stanica sada ponovo  aktivna molim da se gradska administracija i JGP Promet izjasne zbog čega nisu postupili po vlastitom prijedlogu?

Glavni zadatak svake gradske administracije je biti „na usluzi“ stanovnicima. Jedan od vidova jest i potpuna otvorenost prema javnosti. Danas imamo cijeli set točaka koji su na dnevni red došle nakon javnih rasprava. Predlažem slijedeće radi što veće transparentnosti Grada:

  1. Obavijest vijećnicima  kada se neko pitanje/prijedlog/studija stavi na javno savjetovanje na stranicama Grada
  2. Obavijest medijima prilikom objave javnog savjetovanja
  3. Uvesti mogućnost  „pretplate“ na obavijesti o javnim savjetovanjima. Za moguće zainteresirane ustanove, firme, fakultete, udruge, građane..

Savjetovanje po pitanju kruzera bilo je u blagdansko i predblagdansko vrijeme (što nužno ne mora biti problem) i zorni je pokazatelj da je prošlo „ispod radara“.

Slažete li se s ovim prijedlozima i hoćete li dati nalog da se isto implementira – pitao je Blažević.

– Želimo da se rad Gradskog vijeća još bolje prati nego do sada, a detaljniji odgovor na Vaše pitanje uputit ćemo vam pisanim putem – rekao je gradonačelnik.

Filip Odrljin (HDZ) pitao je što se napravilo po pitanju vrtića. Mate Omazić govorio je o planiranim obnovama i proširenjima postojećih vrtića.

Nenad Uvodić (Pametno) je pitao:

– Nakon što je Državni inspektorat uputio Županijskom državnom odvjetništvu prijavu o sječi nedoznačenih stabala unutar Park šume Marjan, nije navedeno kolika je financijska šteta izazvana takvim postupanjem ovlaštenih osoba Grada Splita.
Nakon sječe gradonačelnik Opara u izjavi za medije navodi da je uklonjeno 38.000 stabala, što predstavlja nešto više od 13.000 m3 drvene mase.

Sam glavni koordinator radne skupine za Marjan Nenad Ružić dostavio je gradskim vijećnicima na tematskoj sjednici o Marjanu, pisane materijale iz kojih je vidljivo fakturianje oko 13.000 m3 drvene mase, ali umjesto planiranih 38.000 stabala, posječeno je 43.000, odnosno 5.000 stabala više nego je gradonačelnik ranije izjavio. Ukupan trošak sječe plaćen je oko 3,8 mil. kn.

Nalaz Državnog inspektorata je ustvrdio da je od ukupno 13.200 m3 drvene mase uklonjene s Marjana – za samo 5.500 m3 postoji dokumentacija, dok za preostalu količinu od 7.700 m3 ne postoji.

Ukupan trošak sanacije potkrijepljene dokumentacijom, prema našem izračunu je 1,6 mil. kn s PDV-om.
Što je s razlikom i zbog čega je plaćeno 2,15 mil. kn više proračunskog, javnog novca?

Napravili smo analizi po kojoj je to Matimi plaćeno, po vjerodostojnoj dokumentaciji razlika je 2,15 milijuna kuna.

Na koji način će ova gradska uprava objasniti da preko je preko 2 milijuna utrošila na nešto za što nema dokumentacije – pitao je Uvodić.

Pročelnik za društvene djelatnosti, Mate Omazić je odgovorio.

– Podatak koji ste preskočili, jedni pokazatelj je ukupna količina drvne mase, samo prema tome se može ravnati. Tu su i stabla i krošnje. Temeljen toga smo platili radove – odgovorio je Omazić.

– Uporno preskače činjenica da smo imali preko 13 tisuća kubika, za samo 5 tisuća kuna postoji vjerodostojna dokumentacija. G. Ružić je naveo da ima 43 tisuće posječenih stabala. Podržao bih kolegicu Baterelo jer se ni meni ne odgovara na pitanja, a molio bih da se to radi. U travnju sam pitao zašto je grad platio Kopilicu za 6 milijuna kuna, kad je grad mogao besplatno dobiti zemljište. sada imamo 10 milijuna kuna javnog novca, bez da imamo potvrdu da je to sve u redu. Izgleda da osim potkornjaka na Marjanu, takvo stanje imamo i u gradskoj upravi – dodao je Uvodić.

Branimir Urlić (Pametno):

– Grad Split je na svojim web stranicama 22. 01. 2019. raspisao Poziv za dostavu ponuda za uslugu televizijskog prijenosa sjednica Gradskog vijeća.

U okviru poziva nije precizirano kakav tip prijenosa se traži i koliki doseg gledateljstva se traži iz prijašnjih ili sličnih aktivnosti te je samo precizirano da mora imati You Tube kanal što pretpostavlja da ga može pokrenuti svatko bez ikakvog iskustva.

Dosadašnji prijenos sjednica Vijeća koji su plaćale oporbene stranke imao je cijenu od 2000 kn (bez PDV) po sjednici dok je u pozivu predviđena cijena od 17000 kn (bez PDV).

Tko je odredio cijenu u pozivu i zašto je toliko narasla uzimajući u obzir da se traže i lošiji uvjeti prijenosa od dosadašnje prakse?

– U proračunu smo se izborili da se 200 tisuća kuna uputi za prijenose gradskog vijeća. Vidjet ćemo kakve su ponude došle, gledat će se najpovoljnija ponuda. Signal će moći preuzeti i portali. Predlažem radno tijelo koje će pregledati sve ponude – odgovorio je Igor Stanišić (HGS).

Joško Markić (SDP):

– Gradonačelnik je krajem svibnja 2019. donio Odluku o odabiru tvrtke Građevno Zec za poslove rušenja derutnih i napuštenih objekata na trasi Put iza Nove bolnice. Vrijednost radova je skoro 1.9 milijun Kuna. Rješavanje ovog problema je bitno zbog nastavka gradnji pristupnih cesta KBC-u i olakšanja pristupa vozila Hitne medicinske pomoći splitskoj ginekologiji i onkologiji.

Na sjednici Gradskog vijeća održanoj 19. lipnja 2019. donesen je Zaključak kojim se u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna 2019. odobrava rušenje tih objekata. Cijeli posao je trebao biti završen do kraja rujna 2019., ali još nije niti započeo.

Je li ovo još jedan primjer lošeg planiranja i realizacije ili ima neki drugi razlog odgode?

Pročelnik Službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima Jurica Vojnović je odgovorio:

– Izvođač je u sklopu ugovora morao napraviti projekt čišćenja i rušenja preostalih objekata, uklanjanje i odvoz materijale i čišćenje površine. Jedan od susjeda čiji objekt nije otkupljen predstavlja višegodišnji problem imovinsko-pravnih odnosa na toj trasi. Pročitao je javnu nabavu i općinskom sudu u Splitu podnio je zahtjev privremene mjere na nekretnini, a to znači zabrana radova. Zbog toga smo odlučili ne ulaziti u rizik. Sudski postupak još traje, bile su dvije rasprave, napravljeno je sudsko vještačenja. Ako odluka bude povoljna, krećemo s radovima potpuno spremni.

Marijana Puljak (Pametno) pitala je vazano uz građevinskim otpad.

– Svjesni smo situacije da grad Split trenutno nema određenu lokaciju za zbrinjavanje građevinskog otpada. Znamo i da je u tijeku postupak oko pripreme lokacije u kavi tvrtke Cemex u Kaštelima koji bi trebao završiti u roku godine dana.
Kako se život ne može zaustaviti, nastavlja se izgradnja, renovacije stanova i slični radovi koji generiraju građevinski otpad. Taj otpad vrlo često završava na ulici pa imamo mini deponije po cijelom gradu o kojima smo više puta upozoravali i na sjednicama gradskog vijeća, a bilo je napisa i po medijima. Znamo da Čistoća svako malo čisti te mini deponije, no to nije dovoljno dobro rješenje.

Građanima nije jasno gdje i kako s građevinskim otpadom. Nema jasnih uputa ni od Grada niti se na web stranicama Čistoće može naći ikakva uputa što raditi s građevinskim otpadom. Građani se sve češće obraćaju i nama s upitima kako zbrinuti takav otpad pa smo se i kao stranka angažirali da istražimo tko trenutno ima koncesiju za odvoženje takvog otpada ne bi li im pomogli savjetom.

Kako bi provjerili podatke do kojih smo došli, molim i Vas kao nadležne za gospodarenje otpadom u našem gradu da nam jasno napišete koji je točno postupak i proces za zbrinjavanje građevinskog otpada.

Zamišljena situacija koju treba pojasniti:

Želim renovirati stan, rušiti zidove, dizati pločice s podova. Kako zbrinuti takav otpad? Koga treba nazvati? Tko je ovlašten za odvoz i gdje se takav otpad trenutno zbrinjava? Kolika je cijena takvog odvoza?

Tu uputu treba jasno objaviti na svim mogućim stranicama i Grada i Čistoće i objaviti u medijima kao uputu građanima, a zatim komunalni redari moraju biti aktivni i sankcionirati one koji se uputa ne pridržavaju.

– Napisat ćemo pisani odgovor. Svaki građanin koji renovira stan ili apartman, po zakonu je dužna o vlastitom trošku zbrinuti takav otpad. Na području grada nema prostor za prihvat građevinskog otpada, ali ima na području županije. Grad ima ugovor s privatnom firmom koja ima takav prostor za odvoz građevinskog otpada s ilegalnih deponija. Najispravnije je rješenje je da građani ugovore odvoz smeća i te će se pravne osobe lakše snaći. Prijevoz građevinskog otpada ne iziskuje dozvolu. Problem će se riješiti izgradnjom prihvatilišta u Dalmacija cementu. – odgovorio je pročelnik Damir Ordulj.

Ante Jukić (HDZ) postavio je pitanje o Prometu.

– Nabavljena su 34 nova autobusa, a ove godine nabavit će se i nove. Sustav eTicketinga koji se implementira vrijedan je 24 milijuna kuna. Koje nas novosti očekuju u implementaciji novog sustava, kada će sve novosti zaživjeti u praksi?

Odgovorio je Krešimir Budiša.

– Objavljeno je prethodno savjetovanje. Trajanje projekta je 12 do 15 mjeseci od ugovaranja. U sustavu nas očekuje digitalizacija i normalan rad Prometa. Svaki vozač će imati svoje računalo, imat će imati nekoliko validacijskih sustava unutar samog autobusa. Gubimo stare karte koje idu u povijesti, pogotovo pokazne karte. Imat ćemo 100 tisuća pametnih karata. Plaćanje će biti omogućeno putem interneta, a onda i putem mobitela pa kartice neće biti potrebno. Brojat će se broj putnika, u smisli broja prodanih karata i validacije.

Na 15 stanica, na 2 kolodvora, pratit će se položaj autobusa. Kada se uspostavi sustav pametne semaforizacija, omogućit će se brža protočnost javnog gradskog prijevoza. To je prvi korak s povezivanja s drugim firmama. Intencija je korištenje jedne aplikacije za korištenje usluga više gradskih firmi.

Ante Čikotić (MOST) pitao je vezano uz sustav gospodarenja otpadom u Splitu.

– Europa daje do 85 posto bespovratnih sredstava za bio otpad. To je grijeh propusta ako to ne napravimo. To je prilika kakva se ne propušta, a Čistoća je nositelj takvog projekta. Županija je većinski vlasnik Lećevice. Kamioni koji će ići 50 km u svakom smjeru su ogroman trošak. Trošak moramo smanjiti na način da se otpad u Splitu, Solinu, Dugopolju, Podstrani riješi, to je oko 35 posto smeća! Moramo uspostaviti sustav od vrata do vrata.

– Imamo prijelazno razdoblje, i ovo nije problem samo Splita, nego regije, države i drugih država. Što je veći grad, teže je rješavati probleme. Kao gradska uprava ispunjavamo obveze u mjeri u kojoj sada možemo.

Slažem se, sustav ne čine samo gradska uprava i tvrtke, nego svaki građanin. Ako neki građanin preko ramena baci otpad, to je problem za sve. Pokrenuli smo edukacije, informiranja, kako bismo što manje prljali vlastiti okoliš i ugrožavali naše zdravlje. To što smrdi proizvodimo mi i naši gosti. Postoje smjernice i program gospodarenja otpadom. Vaše sugestije su dobre. Naš najveći objekt u sustavu gospodarenja otpadom je Karepovac. Drugi objekti se više ili manje pripremaju za realizaciju. Ne možemo biti zadovoljni sadašnjim stanje, i nadam se da ćemo uskoro imati dobre rezultate. Bio otpad je velik problem, u sortirnici se taj otpad izdvoji kako bi se mogao ponovno uporabiti.

Radi se na tome, svatko mora dati svoj doprinos. Ako itko od vijećnika ima bilo kakav prijedlog ili sugestiju na temu gospodarenja otpada, naša vrata su otvorena  – odgovorio je dogradonačelnik Nino Vela.

Ante Zoričić (Popravi grad) pitao je u svezi hospicija.

– Dolaze mi pohvale i od novinara i od javnosti zbog hospicija. No mislim da ih ni približno ne zaslužujem, jer ne želim uzimati zasluge za nešto što mi ne pripada. Kolike su zasluge sestara Matošić koje su dale donaciju? Kako izmjeriti ulogu katoličke udruge Lovret koja je izgradila 700 kvadrata ili sadašnje vodstvo udruge koje svakodnevno kuhaju obroke. Rotary je donirao preko milijun kuna. Aleksandra Kuzmanić je morala odraditi svu dokumentaciju.

– Rok izvedbe je 12 mjeseci – rekla je dogradonačelnica Jelena Hrgović.

Goran Kotur (SDP) pitao je kako napreduje Strategija razvoja Splita?

– U velikoj je radnoj fazi, neki od vas su pozvani na radne skupine koje organizira splitsko Sveučilište, a studija bi trebala biti gotovo da kraja godine – odgovorila je Jelena Hrgović.

Josip Markotić (MOST) pitao je oko obnove postojećih sprava za vježbanje na Benama.

– Nisu uništene nego istrošene od korištenja. Neugodno mi je kao gradskom vijećniku slušati komentare ljudi koji tamo treniraju.

Također, pitanje rasvjete na tom dijelu Bena. Ako nisu u funkciji teniski terenu, ljudi odlaze jer se boje. Može li se to što prije riješiti.

Odgovorio je gradonačelnik koji je rekao da će ista pitanja postaviti JU Park-šumi Marjan.

9:10  Jakov Prkić dao je prijedlog odluke o uličnim zabavljačima na javnim površinama grada Splita.

– Na temelju članka 44. Statuta Grada Splita i članka 15. Poslovnika Gradskoga vijeća, predlažem da se
Prijedlog odluke o uličnim zabavljačima na javnim površinama grada Splita na 31. sjednici Gradskoga vijeća Grada Splita iznese na prvo čitanje – kazali su Jakov Prkić i Joško Markić.

– Pustimo ovo danas u preliminarnu raspravu, a o tome ćemo odlučiti na sljedećoj sjednici. – kazao je gradonačenik, prihvativši prijedloge Markića i Prkića.

Ane Zoričić zatražio da se na dnevni red da se uvrsti davanje pdorške pismu namjere oko mirnog rješavanja spora oko škverske ambulante. Pametno je kazalo da je za raspravu o ovoj točki, ali da potšo nisu dostavljeni materijali, to bude točka sljedeće sjednice. Prijedlog je prihvaćen.

Gradsko vijeće prvi put će danas prihvatiti tehniku prvog čitanja, što znači da se ne glasa za donošenje odluke.

Novi dnevni red je prihvaćen jednoglasno.