[V]eć devetu godinu zaredom održava se manifestacija "Splitski cvit". Pokrenula ju je udruga Naš kvart s Milenom Mratinić na čelu, a svake godine javnosti predstavi žene koje su svojim trudom i zalaganjem učinile puno za svoju okolinu.
Ove godine nominirano je devet latica "Splitskog cvita", a prva među njima je profesorica engleskog i francuskog jezika Miranda Barac.
Tko je Miranda Barac?
"Profesorica sam engleskog i francuskog jezika, radim u Obrtničkoj školi u Splitu gdje predajem engleski jezik, a istovremeno sam dugogodišnji član Hrvatsko-francuske udruge u Marmontovoj u kojoj, kroz tečajeve francuskog jezika i međunarodne ispite francuskog jezika koji se organiziraju u suradnji s ministarstvom obrazovanja Republike Francuske i razne druge aktivnosti, doprinosim jačanju hrvatsko-francuskog prijateljstva, promičem francuski jezik i kulturu. Francuskog jezika više u školama nema, a kako ga nisam htjela zapostaviti, aktivna sam u toj udruzi.
Inače sam u prosvjeti 24 godine, a osim u Splitu, radila sam jedno kratko vrijeme u Puli i Rovinju, dvije godine u Kanadi. Usavršavala sam se koliko god sam mogla, imala sam prilike preko Veleposlanstva Francuske usavršavati se u Dijonu, Vichyju, Parizu. Kasnije sam kroz Erasmus+ program bila u Portugalu gdje sam završila tečaj za koordinatora međunarodnih projekata i nakon toga sam svojoj školi donijela tri međunarodna projekta, svaki u trajanju od dvije godine.
Držim predavanja, radionice, organiziram izložbe, događanja na međunarodnoj razini, pišem stručne članke. Od strane ministarstva sam imenovana za članicu stručne radne skupine za engleski jezik, dvije godine zaredom sam imenovana u povjerenstvo za izbor udžbenika, također sam dugogodišnja ocjenjivačica državne mature iz engleskog jezika. Snimam video lekcije za nastavu na daljinu (e-nastava), što organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, promovirana sam u zvanje mentora. U školskoj godini 2019./2020. sam dobila priznanje jer sam izabrana među najbolje odgojno-obrazovne djelatnike u Hrvatskoj."
Zanimalo nas je i je li je iznenadila ova nominacija.
"Stvarno me iznenadila zato što samo radim svoj posao. Ne bih željela djelovati preskromno, ali ne znam čime sam to posebno zaslužila. Stvarno mi je čast biti u društvu ovih divnih žena koje su nominirane zajedno sa mnom. Izuzetna mi je čast, ponosna sam na to. Iznenađena sam i zahvaljujem se onima koji su me predložili."
Dugo godina je u prosvjeti, ima li razlike između djece nekad i sad?
"Mladost je uvijek ista, nema velike razlike. Ove nove generacije su malo zahtjevnije u smislu da su digitalno vještije, obrazovanije, ali što se tiče drugih stvari, više-manje je isto. Možda su zahtjevniji jer smo se mi prije više igrali vani na otvorenom, bili više u društvenim igrama, više se družili. Oni su danas više po mobitelima, laptopima, više su u virtualnom svijetu. Koliko je to dobro, koliko nije?! U svemu treba biti umjeren."
Je li zbog dostupnosti tehnologije, bolje i znanje engleskog jezika kod učenika?
"Kako ne?! Ja primjećujem kod djece koja svake godine dolaze znatno poboljšanje engleskog jezika. Njima su danas pristupačni mediji, oni igraju igrice na engleskom jeziku, engleski je nešto što ih svakodnevno prati i to je uključeno u njihov život, iako i danas ima onih koji dođu s lošim predznanjem, ne mogu isključiti ni takve đake, ali trudim se pokazati im koliko im je engleski bitan. Vi bez engleskog jezika ne možete skoro pa ništa, jednostavno ste hendikepirani, niti imate informacije, niti ste upućeni u neke stvari u koje bi mogli biti upućeni da znate jezik. Isto kao i informatika. Danas tko je informatički nepismen taj je na neki način stvarno ograničen."
Koliko danas djeca manje čitaju knjige?
"Mislim da čitaju manje, a ono što čitaju - čitaju preko interneta. Snalaze se na razne načine. To je jedna online generacija koja je više u digitalnom svijetu, mislim da nažalost manje čitaju i mislim da knjigu ništa ne može zamijeniti."
Usporedba našeg obrazovnog sustava s onima vani?
"U Kanadi sam dvije godine predavala francuski jezik i to mi je bilo zaista dragocjeno iskustvo jer sam upoznala taj kanadski obrazovni sustav, koji je odličan i koji me najviše podsjeća na ovaj skandinavski. Prošla sam zaista dosta europskih škola. Od ovih malo jačih, razvijenijih zemalja, od svih škola i sustava koje sam imala prilike posjetiti najviše me se dojmio švedski sustav i to je zaista nešto posebno jer je sve orijentirano na učenika, on je u centru obrazovnog sustava.
Svaki učenik ima svoj ured, dobiju laptop, kad završe školovanje, mogu otkupiti taj laptop ako žele. Udžbenici su im svi digitalni, ako koji i nije, to sve škola financira. Imaju besplatni ručak i doručak. Sve je podređeno njima, a naglasak nije isključivo na znanju već i na vještinama i sposobnostima. Što se tiče nastavnika, rasterećeni su administracije, glavna zadaća im je educirati aktivnog samopuzdanog građanina, s ugrađenim demokratskim vrijednostima, koji će aktivno sudjelovati u procesu učenja i znati preuzeti odgovornost, kako za sebe tako i za druge. Shvatili su, da bi to dobili, da škola mora biti jedno ugodno mjesto za učenje, koje ulijeva povjerenje, metode poučavanja moraju biti raznovrsne. Škola provodi internacionalizaciju, naglasak je na tome. Atmosfera u školi je opuštena.
Naravno da se ne možmo uspoređivati s njihovim materijalnim uvjetima koji su na visokoj razni, ali moram reći da se sama nastava, što se tiče engleskog jezika ne razlikuje puno od naše. Koristimo iste metode podučavanja, što mi je bilo ugodno saznati, i iste oblike rada. Naši učenici su se odlično snalazili u prezentacijama tamo, iako smo mi strukovna škola, a oni su svi bili gimnazijski program. Stvarno sam ponosna na svoje učenike.
Kod njih je naglasak na formativnom vrednovanju. Oni svake godine imaju u proljeće i vanjsko vrednovanje iz švedskog, engleskog i matematike, kao što je naša državna matura. Oni to imaju svake godine."
Trenutno su srednje škole na online nastavi, koliko đaci na taj način gube?
"Nastavu 'face to face' ništa ne može zamijeniti, ali silom prilika je takva situacija. Moram priznati da sam ponosna na sve svoje kolege, kako smo se brzo snašli i organizirali. Morate znati digitalne alate, ja sam recimo bila dosta upućena, ne mogu reći da sam neznalica, ali sam isto potrošila vremena i vremena da bih naučila što više digitalnih alata da bih im sve učinila što zanimljivijim. Snimala sam lekcije, radila kvizove... da ih nekako motiviram. Isto tako su se i kolege trudili.
Online nastava je nužno zlo, ali neki učenici procvjetaju u online nastavi. Nekima je stvarno odgovarala ova nastava, neki se možda u učionici neće prvi javiti, ovako su pokazali više zanimanja, uključili se. Ja bih rekla da je odrađena odlično, kad se uzme sve u obzir.
Online nastava se ne može usporediti s pravom nastavom, ali ja prakticiram nastavu u realnom vremenu tako da učenici moraju biti prisutni i sudjelovati, jedina razlika je što smo zajedno virtualno."
Bi li kad otišla iz Hrvatske? Živjeti negdje drugdje?
"Imala sam priliku, mogla sam ostati u Kanadi. Nisam nikad požalila što sam se vratila. Ima puno prednosti živjeti vani, ali život ovdje isto ima svojih prednosti. Mladima bih uvijek poručila - ako možete, ostanite ovdje, ali nastojte učiniti ovu zemlju što ljepšom možete sebi za život. Nigdje nije kao kod kuće, ali nažalost odlaze nam mladi sve više i više. Nadam se da će se to promijeniti."
Kako provodi slobodno vrijeme?
"S obitelji, prijateljima, volim biti sa dragim veselim ljudima. Volim se smijati, volim šetati, nekad i samo gledati sunce i more na horizontu, napuniti baterije na suncu, nekad i šutjeti. Šetam, volim čitati, družiti se s ljudima. Kad ste u prosvjeti, nemate osmosatno radno vrijeme, nego posao nosite kući. Nekad imate malo slobodnog vremena, onda pripreme i sve ostalo obavljate u noćnim satima kad svi u obitelji spavaju, kad imate mira. Često se radi i vikendom. Još kad radite ove projekte, to je sve dodatno, izvan onih 40 sati tako da je vrlo često moje slobodno vrijeme ispunjeno vanškolskim aktivnostima, ali to volim, to me ispunjava i čini sretnom tako da se ne žalim.
Živite taj posao, ne osjetite kad ga radite, kad ga živite. Jednostavo se isprepleće i radno vrijeme i slobodno vrijeme, to kolidira jedno s drugim. Ja volim to što radim, ne znam bih li mogla raditi neki drugi posao. Kad bih morala vjerojatno bih, ali unatoč problemima u školstvu, uvjetima u kojima radimo, volim svoj posao. Znate ono kad dođete u učionicu i sretni ste, to vas ispunjava, onda znate da je to to. I nastojite da i vaši učenici budu sretni, da se dobro osjećaju s vama u učionici, kad osjetite to - znate da ste napravili dobar posao. Ne bih nikome preporučila da ide u prosvjetu, a da stvarno ne voli taj posao jer je to onda stvarno kontraproduktivno."