Biljke za koje mislimo da samo uljepšavaju naše dvorište ponekad ga mogu učiniti i opasnim. Naime, puzavice, gusti ukrasni grmovi i visoke ukrasne trave stvaraju tamne i vlažne kutove koji mogu poslužiti kao idealno sklonište za razne životinje.
Zmije ne dolaze blizu ljudi zato što ih privlače ljudi, već zato što prate svoj plijen i traže prikladne uvjete za život. Kad oko staza i terasa posadite patuljaste smreke, razgranate hoste ili sličnu gustu vegetaciju, zapravo stvarate povoljne uvjete za glodavce i veće kukce koji dolaze u potrazi za hranom i sigurnim skloništem. Nakon njih dolaze zmije koje prate svoj izvor hrane, piše Nova.rs.
Budući da su hladnokrvne životinje, zmije vole mjesta s ujednačenom temperaturom. Debeli slojevi otpalog lišća i duboka sjena ispod grmlja pružaju im sklonište tijekom vrućih ljetnih mjeseci i štite ih od pregrijavanja. Ako im takav prostor istovremeno nudi hranu i sklonište, nemaju razloga da ga napuste.
Zmije prvenstveno traže sigurno sklonište, hlad tijekom vrućih dana, kao i stabilan izvor hrane. Najviše ih privlače glodavci i kukci koji se skrivaju ispod guste vegetacije, niskog grmlja, kamenja ili složenog drva.
Jedna od biljaka koja se najčešće spominje kao problematična je patuljasta borovica (Juniperus horizontalis), kao i razne vrste niskih ukrasnih četinjača koje se brzo šire po tlu.
Njihove guste grane lako stvaraju zaštićeni prostor blizu tla. Osim toga, bršljan koji se širi po zidovima i temeljima kuće može poslužiti i kao sklonište za manje životinje.
Iako neki preporučuju uklanjanje takvih biljaka iz dvorišta, stručnjaci predlažu jednostavne mjere održavanja. Potrebno je redovito kositi travu i uklanjati korov, orezivati gusto raslinje i spuštati grane grmlja kako ne bi dodirivale tlo, uklanjati hrpe drva, cigli i građevinskog otpada te održavati dvorište urednim, piše Jutarnji list.
Sadnja aromatičnih biljaka poput nevena, limunske trave ili lavande često se spominje kao prirodna zaštita, iako njihova učinkovitost u odbijanju zmija nije znanstveno potvrđena.
