Pomorski fakultet u Splitu u suradnji sa Sekcijom za vodni promet Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizirao je okrugli stol pod nazivom Linijski obalni pomorski promet u Republici Hrvatskoj – novi pravni okvir i primjena zelenih tehnologija. Povod za organiziranje okruglog stola bilo je stupanje na snagu novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu u veljači 2022. godine i potreba uvođenja zelenih tehnologija u pomorske prijevoze. Naime, novi Zakon donesen je zbog usklađivanja s propisima Europske unije te unaprjeđenja zakonodavnog okvira i postojeće prakse u linijskom obalnom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj, ali i zbog poticanja uvođenja novogradnji u obalni linijski pomorski promet, kao i brodova s pogonom na alternativna goriva i izvore energije.
Na okruglom stolu izlagali su: Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet, Ivona Anić Miklec, predsjednica Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski pomorski promet iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, mr. sc. Ajka Ševerdija, prokuristica Rapske plovidbe d.d. te doc. dr. sc. Predrag Čudina, direktor Classis d.o.o. Moderator okruglog stola bio je izv. prof. dr. sc. Nikola Mandić s Pomorskog fakulteta u Splitu.
Izlaganja na okruglom stolu odnosila su se na djelokrug rada Agencije za obalni linijski pomorski promet, novine u pravnoj regulativi linijskog obalnog pomorskog prometa i potrebe implementacije prava Europske unije, konkurentnost domaćih brodara nakon otvaranja tržišta za brodare iz Europskog gospodarskog prostora te na putničke brodove koji kao pogon koriste električnu energiju.
Na početku okruglog stola, prisutne je u ime Pomorskog fakulteta u Splitu pozdravio dekan prof. dr. sc. Pero Vidan te u svom obraćanju istaknuo aktualnost teme okruglog stola te spremnost Pomorskog fakulteta u Splitu da bude središte pomorske znanosti i struke i promotor novih tehnologija u pomorstvu.
Paula Vidović govorila je o djelatnosti Agencije te poseban naglasak stavila na promjene u djelokrugu rada Agencije u kontekstu novina u obalnom linijskom pomorskom prometu u Republici Hrvatskoj.
Ivona Anić Miklec objasnila je proces implementacije pravne regulative Europske unije te posebno istaknula problem stavljanja pojedinaca u povlašteni položaj (u obliku potpora) budući da se nalaže jednakost na tržištu Europske unije (mogućnost uključivanja brodara iz država Europskog gospodarskog prostora u linijski obalni pomorski promet u Republici Hrvatskoj).
Mr. sc. Ajka Ševerdija u svom izlaganju prikazala je viđenje hrvatskih brodara u odnosu na odredbe novog Zakona i mogućnosti uključivanja stranih brodara na tržište, kao i zabrinutost za održivost domaćih brodara uz nepredviđene uvjete na tržištu (rat i cijene goriva).
Doc. dr. sc. Predrag Čudina predstavio je mogućnosti uvođenja alternativnih goriva i kao najbolju opciju istaknuo električnu propulziju. U tom smislu, objasnio je prednosti električne propulzije na konkretnim primjerima koji su lako usporedivi s pogonima klasičnih brodova koji vrše linijsku obalnu pomorsku plovidbu u Republici Hrvatskoj. Od pet ponuđenih opcija električnih brodova, detaljno je prikazao jedan koji je odabran za izvedbu i trenutno je u fazi potražnje brodogradilišta koji će ga izgraditi.
U zaključnim razmatranjima, istaknuta je važnost adekvatne infrastrukture na kopnu, koja treba podržavati električne brodove, ali i nužnost da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prilikom izrade podzakonskih propisa, koji se trebaju donijeti temeljem novog Zakona, uvaži stajališta brodara te maksimalan značaj da brodovima na zeleni pogon u odnosu na tradicionalna pogonska goriva.
U tom smislu, potrebno je u kriterijima za odabir brodara jasno dati prioritet zelenim pogonskim tehnologijama čime bi se dala prednost brodovima koji nemaju ispušne plinove (ili imaju znatno smanjenu emisiju) budući da Europska unija zahtjeva do 2050. godine nultu emisiju ispušnih plinova u brodarstvu.
Na kraju je zaključeno da se samo u sinergiji znanstvenika, brodara, luka (lučkih kapetanija i lučkih uprava) te resornog ministarstva mogu donijeti kvalitetna i održiva rješenja u obalnom linijskom pomorskom prometu.
