Hrvatska je femicid odnosno ubojstvo žena - implementirala u kazneni zakon i uvela drastično kažnjavanje muškaraca, partnera koji su na bilo koji način povezani s ubojstvom žena u užoj ili široj obiteljskoj zajednici. Ni jedna članica EU-a nije priznala femicid kao posebnu kategoriju zločina, za razliku od latinoameričkih država na čelu s Meksikom. Nažalost uvođenje femicida nije smanjilo stopu ubojstava žena u toj državi. O femicidu, ali i ostalim novinama u Kaznenom zakonu za HRT razgovarali su odvjetnici Veljko Miljević i Branko Šerić.
- Ono što se u medijima zadnjih godina iznosilo, bilo je za očekivati. Ja sam dao definiciju kaznene politike, da to nije ono što se se događa u Lepoglavi, već da je to sveukupnost mjera određene zajednice, države, radi suzbijanja kriminaliteta, rekao je Veljko Miljević, odvjetnik.
- Najvažniji je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji gdje se lome koplja, gdje je izvorište problema i uvođenje kaznenog djela femicida. Da je to sklizak teren dovoljno je pogledati Ustav Republike Hrvatske, mi u članku 14. imamo stavku da su svi ljudi pred zakonom jednaki, a još važnije je u članku 26 jednakost pred zakonom, dodaje Miljević.
Šerić naglašava kako se htjelo postići da se žena zaštiti nakon dugog zlostavljanja od članova svoje obitelji, prvenstveno muža.
- Teško je predvidjeti bilo koje ubojstvo, nitko nikada nije najavio da će nekoga ubiti, pogotovo unutar četiri zida, objašnjava odvjetnik Branko Šerić.
- Mi smo do sada imali teško ubojstvo bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao, imamo 8 vrsta kvalificiranog ubojstva, imate jednu širu klauzulu iz niskih pobuda koja je puno pokrivala, nastavlja Miljević.
Žene rijetko zlouporabljuju ovaj zakon u svoju korist
U periodu od 2020. do 2023. doneseno je 11 pravomoćnih presuda, piše HRT.
- Ministarstvo pravosuđa iznijelo je da je u zadnje 4 godine zabilježeno 11 pravomoćnih presuda, je li to alarmantan podatak da uz kazneno djelo teškog ubojstva, članak 111. točke 3, teško ubojstvo bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao, prem izvješću od 2018. do 2022. uočen silazan trend ubojstva žena, kaže Miljević.
- Na početku suđenja, imamo dvije osobe, žrtvu i počinitelja. Imao dokaz za postojanje ubojstva i najvjerojatnije i u trenutku optuženja. U toku postupka, utvrđuju se okolnosti kako je došlo do ubojstva, ili kvalifikatorni moment ili otegotne okolnosti, opisuje Šerić.
Kada je izrečena zabrana prilaska, nije moguće provjeriti drži li se osoba koja je izvršila nasilje propisane distance.
- To se vrlo rijetko događa. Teško da se žena usudi da prijavi partnera bez ikakvog povoda i zato imamo Zakon o zaštiti partnera od nasilja u obitelji. Nemoguće je kontrolirati koliko se tko približava, jedino da se kontrolira nanogvicama, zaključuje Šerić.