Istraživanje Jadranskog mora planetarno poznatog istraživača mora i podmorja Jacquesa Coustea obavijeno je kontroverzama i u nekim dijelovima velom tajne. Njegov brod, na kojem osobno u Jadranu nije ni bio, istraživao je radijaciju u našem moru, a dobivene podatke i snimke naši istraživači unatoč nastojanjima, do danas nisu dobili, piše Morski.hr.
Biografski film o legendarnom francuskom oceanografu i istraživaču podmorja Jacquesu Cousteau „Odisej“ francuskog redatelja Jérômea Sallea i 40 godina od posjeta Cousteaua Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, bio je povod razgovora s dr. Antom Žuljevićem s Instituta.
Jacquesu Cousteau je održao novinarsku konferenciju 13. studenog 1977. godine u Institutu, pri čemu je i njegov istraživački brod Calypso boravio u našim vodama. No upitno je koliko je sam Cousteau sudjelovao u istraživanju, kaže Žuljević za Morski.hr.
Cousteau nije bio među posadom.
-Kolege koji su sudjelovali u istraživanju svjedočili su kako tih tjedan dana koliko je istraživački brod boravio tu na Jadranu, Cousteau nije bio među posadom. Dosta toga je kontradiktarno oko njegovog angažmana pri istraživanju, jer je on došao zrakoplovom i bio samo dva dana, ali ne i na brodu. Također Hrvat koji je sudjelovao u istraživanju potvrdio je kako je Cousteau ronio kod Mljeta i tamo je vidio najveća naselja crvenog koralja koja je igdje vidio u Sredozemnom moru. Ako nije bio na Calypsu, kada je on to ronio? Očito je da je on bio i prije na Jadranu. Navodno mu je tadašnja vojska zabranjivala istraživanja, ali pouzdanih informacija do danas nismo našli, pa je sve to do danas obavijeno velom tajne. – kaže dr. Žuljević.
Bilo je moderno istraživati radijaciju.
-Brod Calypso je istraživao zagađenje Jadrana, a istraživanje je vodio Institut ‘Centre Scientifique de Monaco’. To je bio dio šireg projekta istraživanja stupnja zagađenosti Mediterana i Crnog mora. Tada je bilo ‘moderno’ istraživati stupanj radijacije u moru i zagađenosti deterdžentima i teškim metalima, pa su to, prema pisanju novina iz tog vremena, radili i u Jadranu. Međutim, osobno sam bio u muzeju u Monacu i nisam uspio dobiti nikakve podatke. Komplesno je pitanje količine zagađenja Jadrana, posebno od tog vremena do danas. Nekad su prioriteti istraživanja bili jedni, a danas se gleda veliki spektar toksičnih spojeva i elemenata, stupanj onečišćenja organskim tvarima. Jedno od najvećih zagađenja Jadrana je biološko onečišćenje stranim vrstama. Tu su još i onečišćenje bukom i svjetlom, dakle spektar problema koje se tada nisu smatrale bitnima. – otkriva dr. Žuljević.
U 40 godina promijenilo se puno toga.
-Ipak, što se tiče našeg dijela Jadranskog mora, možemo potvrditi kako je u dosta dobrm stanju, osim oko užeg dijela većih urbanih centara. Tu su, međutim, neki drugi problemi i to oni globalni koji utječu na ukupne promjene biosfere, koje su zasigurno drastičnije od vremena kad je Cousteau bio tu. Zato bi nam bilo jako bitno da ukoliko postoje snimke iz tog vremena, dođemo do njih i vidimo, pa usporedimo kakvo je stanje nekad bilo u odnosu na danas. Ono što mogu sa sigrnošću ustvrditi da se ekološki sustav drastično mijenja na gore, da smo prelovili komercijalne vrste, zbog utjecaja stranih vrsta i globalnih klimatskih promjena, stvari se mijenjaju, ali na žalost ne u našu korist – zaključio je dr. Žuljević.
Film o legendarnom istraživaču bit će prikazan u 35 hrvatskih kina, a premijerno 7. studenog u 20 sati u Kinoteci Zlatna vrata u Splitu.
