Uragani su najopasnije meteorloške pojave na svijetu. Nastaju u tropskim područjima, a ovih dana pratimo nekoliko opasnih tropskih sustava, od kojih je najopasniji uragan Irma koji danas pustoši Kubu, već sutra ujutro će se naći na jugu Floride, gdje će početi svoj smrtonosni hod.
SAD je najvikao na uragane, a ove pojave u Europi su iznimno rijetki.
Očekuje se da će djelom uragani-djelom vantropske hibridne oluje poput uragana Sandy iz 2012. biti sve veća prijetnja za zapadnu Europu do kraja stoljeća zbog globalnog zatopljenja, rekao je tim znanstvenika na čelu s Reindert J. Haarsma iz Kraljevskog nizozemskog meteorološkog zavoda. U članku pod nazivom “Više uragana će pogađati zapadnu Europu zbog globalnog zatopljenja“, objavljenom u časopisu Geophysical Research Letters, znanstvenici opisuju rezultate dobivene klimatskim modelom visoke rezolucije a koji se temelji na numeričkom prognostičkom modelu Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), piše Crometeo.
Model predviđa da će se mjesta nastanka atlantskih uragana pomaknuti oko 700 km prema istoku, kako će se oceani zagrijavati ovo stoljeće. Uragani koji nastaju dalje prema istoku mogu provesti više vremena nad toplim tropskim vodama prije skretanja sjeverno i sjeveroistočno prema Europi, pri čemu rastu mogućnosti da će te oluje imati vjetrove orkanske brzine prilikom dolaska u Europu. Većina tih oluja neće više biti tropski uragani do dolaska nad Europu već vantropske oluje. Međutim, kao što se vidjelo s uraganom Sandy 2012., i takve hibridne oluje mogu biti vrlo opasne.
Model predviđa da će broj oluja uraganske jakosti u periodu od kolovoza do listopada nad Norveškom, u Sjevernom moru i biskajskom zaljevu porasti s 2 na 13 tijekom 21. stoljeća, pri čemu će gotovo sve buduće zapadnoeuropske oluje uraganske snage potjecati od bivših uragana ili tropskih oluja. Istraživači su zaključili da će “tropske ciklone povećati vjerojatnost današnjih ekstremnih događaja na Sjevernom moru i biskajskom zaljevu za 5 odnosno 25 puta s dalekosežnim posljedicama za obalnu sigurnost.”
Povijest europskih uragana
Samo jednom od početka točne evidencije 1851. je stvarni uragan s punim tropskim karakteristikama pogodio Europu. To se dogodilo 16. rujna 1961. kada je uragan 1. kategorije Debbie pogodio sjeverozapadnu Irsku. Udari vjetra su dosegli 170 km/h, 11 osoba je poginulo, a 50 ih je bilo ozlijeđeno u oluji. Jedini druga tropska ciklona koja je pogodila Europu od 1851. bio je uragan Vince koji je pogodio južnu Španjolsku kao tropske depresije 11. listopada 2005. Povijesni dokumenti također sugeriraju da je Španjolsku uragan pogodio 29. listopada 1842.
Povijest britanskih ex-uragana
Uragani koji se pretvore u snažne vantropske oluje pogađaju britansko otočje u prosjeku nekoliko puta u desetljeću pa je tako Britaniju u poljednjih 20 godina pogodilo barem 8 oluja koje su ranije bile uragani ili tropske oluje. Posljednja od njih je 2011. bila oluja koja je prije dolaska nad britansko kopno bila uragan Katia. Ex-Katia je 12. rujna 2011. pogodila sjevernu Škotsku sa stalnim vjetrovima od oko 100 km/h. Jedna osoba je poginula a došlo je i do brojnih nestanka električne energije u cijeloj Britaniji. Najrazornija od svih oluja koje su pogodile Britaniju je bila vantropska oluja Lili koja je pogodila Irsku 28. listopada 1996. te izazvala ukupnu štetu od 420 milijuna dolara. Udari vjetrova su iznosili do 148 km/h, a oluja je izazvala i olujni uspor od 1,2 metra u rijeci Temzi.
Uragani u Mediteranu: Medicane
Mediteran je iskusio nekoliko hibridnih subtropskih oluja u posljednjim desetljećima, ali nikada puni tropski uragan. Ali, prema studiji iz 2007. koja je izrađena na Sveučilištu Castilla-La Mancha u Toledu u Španjolskoj, neki od devet korištenih klimatskih modela sugeriraju nastanak uragana tijekom rujna na Mediteranu do kraja stoljeća uslijed porasta temperature mora na 30°C. Međutim ukoliko nastanu takve oluje bi relativno kratko trajale zbog 3 razloga:
1) Mediteran je prilično sjeverno i podložan je snažnom smicanju vjetra zbog visinskih struja,
2) Mora su plitka te imaju relativno niski sadržaj topline. Ne postoji snažna topla morska struja poput golfske,
3) Mediteran ima mnogo velikih otoka i poluotoka zbog čega se povećava vjerojatnost slabljenja uslijed nailaska oluja na kopno.
Izvantropski sustavi koji mogu nastati u Sredozemlju popularno nose naziv "medicane".
U Dalmaciji je zadnjih nekoliko desetljeća zabilježeno nekoliko oluja koje su imale obilježja izvantropskog sutava.
