Grad Hvar je zadnjih tjedana opet došao u fokus medija i domaće javnost. Prvo se dogodila svibanjska pobjeda nezavisnog kandidata Rikija Novaka, a potom je još jednom postala aktualna tema hvarskog turizma i tipa gostiju koji dolaze u ovaj turistički biser Dalmacije. Dok mještani i novoizabrani gradonačelnik žele dati do znanja nekim turistima da se ne mogu ponašati baš kako požele i da moraju poštivati povijest i tradiciju Hvara, grad i ovog ljeta bilježi rekordne turističke brojke, a partijaneri ne prestaju dolaziti na otok. O našem viđenju noćnog života u Hvaru pisali smo prije nekoliko dana, o čemu opširnije možete pročitati ovdje.
Za vrijeme boravka u Hvaru posjetili smo njegovu povijesnu jezgru, užvali u ljepoti i čistoći njegovih šetnica i Rive. Posjetili smo samostan benediktinki u Hvaru koji postoji od 1664. godine, a koji je posebno poznat po svojoj čipki rađenoj od agave. U smiraj dana popeli smo se na Foticu, tvrđavu smještenu nad sjevernim, starim dijelom Hvara. Pogled na grad Hvar, Paklene otoke, Vis i pučinu jednostavno – nema cijene. Dobro to znaju i turisti koje smo zatekli tamo, koji su u tišini i romantici uživali u trenutku kojega samo ova lokacija može pružiti.
Stoljeće i pol organiziranog turizma u Hvaru
Kada pričamo o turističkoj ponudi Hvara, onda se ovaj grad ima s čim pohvaliti. Sljedeće godine Hvar će obilježiti stoljeće i pol organiziranog bavljenja turizmom, što znači da se ova djelatnost na otoku ukorijenila prije nego li drugdje na našim otocima ili obali. Zanimljivo, prve oblike organiziranog turizma pokrenula je – meteorologija! Tijekom prve polovice 19. stoljeća meteorološka mjerenja nastojala su se povezati s vegetacijom određenog područja, osobito u funkciji razvoja turizma, odnosno lječilišnog turizma. U tomu je prednjačio prvi hvarski meteorološki motritelj, Grgur Bučić. Sve počelo osnutkom meteorološke postaje daleke 1858. godine u bivšem samostanu sv. Venerande, gdje je smještena i danas. Bila je to jedna od prvih meteorološka postaja u jugoistočnoj Europi, a svakako je s najdužim kontinuiranim meteorološkim mjerenjima u Hrvatskoj. Njezin je utemeljitelj i dugogodišnji motritelj (do 1899.) bio upravo glasoviti hrvatski prirodoslovac Grgur Bučić. Zanimljivo, bio je poštanski činovnik, ali je Hvar najviše zadužio po pitanju meteorologije i turizma.
Slanje podataka s Hvara budi zanimanje Europljana za našim najsunčanijim otokom, pa se 1868. godine osniva Higijeničko društvo, prvo turističko društvo u Europi.
Hvar, dakle, sljedeće godine slavi 160. obljetnicu početka meteoroloških mjerenja i 150 godina organiziranog turizma u gradu. Već mjesecima traju razgovori i dogovori predstavnika Hvara i državnih tijela oko velike proslave 2018. godine koja se planira obilježavati tijekom cijele godine! Idealan je to povod za razgovor s predstavnikom Turističke zajednice Grada Hvara, g. Georgesom Bujom.
Georges Buj (desno)Kojom bi ocjenom ocijenili hvarski turizam u zadnjih godinu dana?
– Definitivno jedna solidna četvorka u rastu prema petici. Imamo se čime pohvaliti jer se već 150 godina bavimo ovim poslom. Međutim, vrlo je teško pratiti današnje trendove promocije koji se mijenjaju iz godine u godinu, kao što je recimo Facebook kojemu se moramo prilagođavati. Smatram da Hvar ide u dobrom pravcu, dobili smo nove ljude i puše novi vjetar koji će ovu dosadašnju ponudu uobličiti i upakirati u kvalitetan proizvod. Želimo se i dalje baviti i ljetnim i odmorišnim turizmom gdje su uključeni i mladi, ali oni koji stvarno žele upoznati Hvar, koji će poštovati ovu destinaciju i ljude u njoj, te je prihvatiti i prilagoditi joj se.
Gastronomija, prirodne ljepote…
Imamo gastronomsku ponudu u koju se ulaže puno truda, našu tradicionalnu, otočku hranu s “touchem” modernog, a imamo i onaj dio koji je Bogom dan, kao što je pozadina otoka Hvara koji obiluje prirodnim ljepotama, lavandina polja, uvale, crvene stijene, a i najviši vrh otoka Hvara kojeg posebno vole romantičari. Jednim dijelom smo to osjetili danas kad smo bili na Tvrđavi. Puno mladih ljudi se okupilo na zalazak sunca, sjedili su i uživali bez riječi i prepustili se osjećajima. To je razlog zašto se bavimo turizmom- radi emocije koju pokušavamo pružiti gostu. Velika je čast kada posjetitelj iz Hvara ode s emocijom koja će mu se urezati u sjećanje i potaknuti ga da se vrati u Hvar. Smatram da smo uspjeli nastaviti i ono što su prije 150 godina započeli. prikupiti informaciju o destinaciji, stvoriti kvalitetan proizvod, izaći na tržište sa informacijom o proizvodu- to je ono što su tada zamislili, a što i danas radimo.
Puše novi vjetar iz Hvara, novi gradonačelnik koji se puno trudi da unese određene korekcije i da u što kraćem roku to realizira. Svi stojimo iza njega i smatram da imamo dobar tim i dobre “aseve u rukavu” koji će donijeti pozitivni rezultat u pravcu jednom dugoročnog i održivog turizmu.
Novi gradonačelnik ima iskustva u turizmu, točnije u privatnom sektoru, bio je uključen i u gradske turističke odbore. Prvi medijski istupi idu u smjeru da će se malo više regulirati taj, nazovimo ga, zabavni dio turizma. Smatrate li da bi takva nagla promjena mogla štetno djelovati na turizam općenito?
– Svaka nagla promjena je bolna, međutim pristup novog gradonačelnika neće biti nagao. Mi ćemo prilagoditi ono što već imamo i to staviti u određene okvire. Sama percepcija Hvara je izazvana medijskim nastupima onih koji nisu bili baš prijateljski nastrojeni Hvaru. Mogao se steći dojam da se ovdje može raditi što hoće. Kada netko dođe na destinaciju on se treba prilagoditi onome što mu je ponuđeno, a ako ga se ne upozori o tome, nego se ponaša kako je načuo u nekim medijima, onda to može postati dugoročni problem. Međutim do sada smo već upozorili nekoliko ljudi, a upozorenja su išla i od strane gradonačelnika, gradskih redara i nas domaćina i možemo reći da su to turisti dobro prihvatili. To nije nagli preokret, nećemo ih preodgajati turiste, nego samo im pokazati kako im može biti drukčije i bolje.
Ove godine, svugdje u Dalmaciji se bilježe dobre turističke brojke, jeste li upoznati s posjećenosti Hvara? Možete li kratko komentirati nacionalnu strukturu gostiju?
– Nastavlja se lanjski trend, na prvom mjestu su i dalje Britanci, a na drugom i trećem se mijenjaju Nijemci i Amerikanci, iza njih Skandinavci i naši vjerni gosti- Talijani koji su zbog vlastite krize pali na peto mjesto. Dolazi feragosto pa se nadamo boljem odazivu. Ima gostiju i s istočnih tržišta, oni najčešće dolaze upoznati naše kulturne i povijesne znamenitosti, ali se nažalost većinom zadržavaju samo jedan dan.
Ono što mi trenutno pokušavamo je povećati ponudu grada na predsezonu i postsezonu. Planiramo se orijentirati na sportska događanja u ova dva dijela, a postojeću ponudu u špici sezonu, kao što su plaže, sunce i more, obogatiti kvalitetnom gastronomijom, kulturnim i ostalim događanjima. Moramo se svi zajedno prilagođavati, educirati goste o našoj tradiciji i običajima, ali i nas same, jer ono nudimo određuje krajnji rezultat našeg rada.
Što imate ponuditi turistu koji dođe na Hvar i koji nije zainteresiran isključivo za party i zabavu?
– To ovisi o dobu godine. Na početku sezone, kada gost nema uvjete za kupanje, ima mogućnost bavljenja aktivnim turizmom, kao što su penjanje, kajaking, pa do biciklizma. Imamo 480 km biciklističkih staza na području otoka, a na području grada Hvara imamo 126 km pješačkih staza. Imamo kulturo-povijesne znamenitosti u staroj gradskoj jezgri, o kojima naši gradski vodiči svakodnevno govore znatiželjnim gostima. Jednako tako turisti imaju i mogućnost iznajmljivanja nekog prijevoznog sredstva s ciljem da sami istraže otok, a mogu se javiti i nekoj specijaliziranoj agenciji, te s džipom upoznati pozadinu otoka i uz put posjetiti neku od nagrađivanih vinarija. Vezano za sunce i more im se nudi raznovrsna ponuda, kao što su izleti i iznajmljivanje sredstava, a na kraju dana im obogatimo ponudu raznim kulturnim manifestacijama.
Imate i ponudu dućana u kojima se mogu kupiti autohtoni domaći proizvodi, potiče li grad takvu vrstu prodaje?
– Koliko od samog grada dolazi poticaj ne znam, definitivno da, ako se radi na prostoru koji se nalazi na javnim površinama. Pazi se da lokalni ljudi koji imaju autohtone, tradicionalne proizvode dođu do izražaja. Išlo se puno naprijed sa autentičnom ponudom, ljudi su održali tradicionalne zanate kao što je recimo, filigranski zanat– uparivanje dva materijala kao što je autohtoni koralj koji se vadi između Paklenjaka i Visa sa srebrom koji čini krasan dizajnerski proizvod i suvenir s Hvara. Imamo razne suvenire ručne izrade koji predstavljaju Hvar svojim dizajnom. Tu je i samostan Benediktinki s poznatom hvarskom čipkom, jedinstveni rad koji časne sestre izrađuju mukotrpnim radom. Ulažu puno truda, a svaki rad je jedan novi dizajn, tako da krajnji proizvod obiluje kako vizualnom, tako i spiritualnom vrijednošću. Također, može se pronaći i mnoštvo ručno izrađenog nakita, ali i slastica koje se prave po tradicionalnoj recepturi. Sve je to ponuda Hvara koja daje gostu uvid u naš svakodnevni život i tradiciju koju smo uspjeli zadržati od naših starih.
Koliki su trenutni smještajni kapaciteti na Hvaru?
– Imamo 12 hotela s 2100 ležaja, a u privatnom smještaju 900 iznajmljivača s 6000 ležaja. Oni su, naravno, stup smještaja u Hvaru. Također moramo ubrojati i oko 200 ležajeva u hostelima, 900 kamp mjesta, te 180 vezova u Aci marini. Sve skupa posjedujemo 10.000 ležajeva u Hvaru.
Bliži se obljetnica 150 godina turizma u Hvaru, već sljedeće godine sprema se velika fešta, možete li sada izdvojiti neke točke koje će obilježiti okruglu brojku?
– Slavit će se cijele godine. Naime, dobili smo pokroviteljstvo predsjednice RH za sva događanja tijekom cijele godine, ali mi ćemo službeno započeti 15.svibnja kada i je obljetnica osnivanja Higijeničkog društva. Tog dana planiramo razna centralna događanja, koncerte, razne skupove i panel rasprave. Tijekom cijele godine ćemo imati razna nova događanja , a radi se i na tome da sva događanja koja su vezana uz turizam održe u Hvaru. Neovisno o tome jesu li to godišnji skupovi raznih udruženja, putničkih agencija ili dodjele oznaka turističkih otočnih proizvoda. Također, sve postojeće manifestacije koje se održavaju svake godine, moramo podići na novu razinu, dostojne obljetnici.
Također je želja Hvarana, u gdje ćemo uložiti velike napore, da Hvar bude domaćin danima hrvatskog turizma sljedeće godine.
