Javna rasprava oko cijena u Sloveniji i Hrvatskoj ne jenjava. Građani su usporedbama cijena u trgovinama zaključili da je po pitanju mnogih proizvoda Slovenija jeftinija od Hrvatske. Službeni statistički podaci pokazuju sličnu stvar, da su cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj prosječno tek neznatno manje nego u Sloveniji, unatoč velikoj razlici u plaćama.
Sve je postalo vidljivije nakon uvođenja eura. Do 1. siječnja ove godine se razlika u cijenama mogla "sakriti" iza različitih valuta i preračunavanja, ali to više nije moguće. Građani u Hrvatskoj su neugodno iznenađeni i revoltirani činjenicom da plaćaju gotovo iste cijene (često veće) od građana Slovenije unatoč tome što imaju puno manje plaće.
Iako je teško jednoznačno odgovoriti na pitanje zašto je to tako, jedan od razloga su zasigurno porezi i ostali troškovi poslovanja koja nameće država. Neki od njih su indirektni pa je građanima nevidljiv način na koji se prebacuju u konačne cijene.
Oni poput PDV-a su direktni i lako vidljivi jer se na svakom računu iskazuje udio tog poreza u konačnoj cijeni. Hrvatska je prema minimalno jednom kriteriju najoporezivanija država EU i druga najoporezivanija u Europi, piše Index.
Kupovanje u Hrvatskoj je najviše oporezivano u EU
Prilično je poznato, ili bi bar trebalo biti, da Hrvatska ima drugu najveću stopu PDV-a u EU. PDV od 25 posto znači da se na konačnu cijenu koju naplati trgovac mora dodati još četvrtina tog iznosa, što je čisto plaćanje državi i ide direktno u opći državni proračun.
Porezni sustav većine država je kompliciran i teško je odrediti koja zemlja ima najveće poreze. Većina zemalja uz opću stopu PDV-a ima još jednu ili dvije umanjenje stope. Zbog toga je tako teško raditi usporedbe iako je jasno da PDV ima direktan utjecaj na konačnu cijenu koji kupac mora platiti.
Trgovac prvo odredi svoju cijenu, na nju se nadogradi davanje državi, i to je konačna cijena koju plaća kupac. Dodatna komplikacija su trošarine, manje vidljiv porez od PDV-a, ali s podjednakim utjecajem na cijenu. I one se prebacuju na kupca, ali manje vidljivo.
Da bi se objedinili svi porezi i odgovorilo na pitanje koja zemlja je najviše porezno opterećena, stoga je potrebno sagledati udio poreza u godišnjem bruto društvenom proizvodu (BDP). On mjeri monetarnu vrijednost svih proizvoda i usluga proizvedenih u jednoj zemlji tijekom godine.