Peta točka dnevnog reda je prijedlog Odluke o komunalnom redu. Na dokument koji je predstavljen lani u kolovozu stiglo je 635 primjedbi građana, od kojih su 83 i prihvaćene.
Tonći Blažević (HSLS) pitao je gradonačelnika je li pročitao prvi draft odluke o komunalnom redu.
- Ne tražim odgovor, ako je pročitao onda mi
nije jasno kako je dopustio da oonakav dokument ide u javnu raspravu. Ako nije onda smo ovdje u najavi jutros slušali „alternativne istine“.
Ovdje se radi o više odluka , o paketu koji sagledan u svojoj ukupnosti ipak pokazuje smjer u kojem bi trebali ići. Osnovni prigovor ja na previše nesuvislosti u svim odlukama, pogotovo u ovoj prvoj tj. Odluci o komunalnom redu. Pokušajmo sebe zamisliti u poziciji komunalnog redara koji bi trebao postupati po ovakvoj odluci?!
Nije dobro što prijedlog nije prošao barem dva filtera unutar gradske administracije pa tek onda išao u javnu raspravu. Moram kazati da smo se svi osramotili puštanjem prvog drafta u javnu raspravu.
Greške tipa. „materijal“; telefonske govornice“ ( ima li toga igdje u gradu?; ubacivanje u odluku rečenicu kojom se definira micanje jednog jedinog kioska ( zašto baš taj, zašto ne neki drugi, tko se tu kom zamjerio je prvo misao koja se nameće kad ovo čitamo); „ definiranje različitih pravila za isti prostor u različitim točkama Odluke ( vidi Marmontova); nejasnoće tipa kolika je površina dozvoljena za štekate na ostalim gradskim trgovima osim tri spomenuta ( Pjaca, Voćni ,,).U dijelovima se s lažem s kolegom Horvatom jer mi nemamo jasna pojašnjenja zašto nešto može, a zašto nešto nakon 40 godina ne može. Ispada stvarno da je Grad nekom majka, a nekom maćeha. Nažalost, nakon javne rasprave dokument nije u mnogom popravljen.
Potreba stupnjevanja sankcioniranja ponašanja koje nije u skladu s odlukom definiran je u odlukama koje slijede u današnjim raspravama ( štekati, reklamni sadržaj). Čitajući prijedloge građana, vijećnika, udruga , predstavnika onih koji žive od tih poslova mišljenja sam da bi gradska administracija još jednom trebala pročešljati sve ono što je predloženo jer dosta dobrih prijedloga nije implementirano. Također mislim da treba smanjiti raspon kazni i iste povećati. Odluke ovog tipa moraju biti jednoznačne i lako primjenjive. Koristim priliku da izrazim svoje apsolutno protivljenje prijedlogu da se reklamiranje na privatnoj površini naplaćuje i od strane Grada u iznosu od 20%. To ni Staljinu ne bi palo na um.
Također iz pojedinih odredbi u svim ovim odlukama stječe se dojam da uz već spomenutu „rekonkvistu“ počinjemo uvoditi ODRED ZA ĆUDOREĐE ili „splitsku inkviziciju“. Tako čitamo da će neka komisija odlučivao o moralu reklamnih sadržaja. Pa nismo u ranom srednjem vijeku nego u 21. stoljeću. Suludo je tražiti da se za svaku promjenu izgleda plakata traži novo odobrenje od Grada. Sami sebi izmišljamo posao i to ne može ispratiti niti 1000 činovnika. Čega se mi bojimo?! Grad ne može i ne smije biti STERILAN. Ovo je Dalmacija i na kraju, ono o čemu sam dosad više puta govorio - kazao je Blažević.
- Jezgra je tradicija grada, no tamo ne živi većina ljudi. Bilo bi dobro da se izdvoji u dvije odluke stara gradska jezgra, koja je zaslužila da bude posebno regulirana, a druga za ostatak grada. Kada bi ovakva odluka prošla sve pravne stručnjake, bila bi nam vraćena nazad. Dobro je da odluka otišla u prvo čitanje, ne znam tko je kriv da se to nije dogodilo ranije.
Donošenjem ovog akta donosimo sivu zonu i ovako napisana nema smisla. Konzervatori su po prijedlogu "jednakiji" od nas. I oni su generirali dio današnjeg kaosa u gradu. Donositi odluke na ovaj način je po meni poražavajuće. Išli smo u detalje, a izgubili smo bit. Treba donijeti odluku zbog odluke, a ne zbog kioska. Ovako ćemo napraviti još veći nered, još veću štetu.
Netko od štekata zarađuje kruh, gradski proračun se puni tim novcima. Mislim da se može pronaći granica između ugostiteljstva, arheoloških nalazišta. Znam da će netko htjeti više, netko manje... Cijena rada je sve veća, moramo uvoziti radnu snagu. Možda ugostitelji Gradu malo plaćaju, ali ukupno puno plaćaju. U Split nitko neće doći samo arheološkog spomenika ili samo zbog kafića - kazao je Igor Stanišić (HGS).
Branimir Urlić misli da je cijeli grad u problemu s komunalnom redu.
- U SGJ je najveći pritisak na javni prostor. Komunalni red bi trebao biti način kako smanjiti pritisak na staru jezgru, a razviti ostatak grada. Pod ostatak grada mislim da komunalni redari često ne postupaju po pravilniku.
Kotur je rekao da je najvažnije imati kriterije po kojima se radi, a sve je drugo "sekundarne prirode".
- Nije se radilo onako kako se ovakvi dokumenti trebaju raditi. Ovo je sistem "rukavina", ili kako kome odgovora. Od proteka zakonskog roka do danas se ove moglo izraditi da je bilo volje. Kada nema volje, nema ni kvalitetne odluke. Ovo nisu pregovori, ovdje je u pitanju javnu interes. Bez jasnih kriterija nema ni jasno definiranih javnih interesa - kazao je Goran Kotur.
Srđan Gjurković je predložio da sjednu zajedno ugostitelji, stanovnici stare gradske jezgre i zainteresirane udruge građana da se vidi što je sporno.
- Teško je ljudima oduzimati nešto, ako posebno dugo rade, a da se drugima na oduzme.
