Obilježava se Hrvatski dan moždanog udara. Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kada, bilo gdje te predstavlja hitno stanje koje je vodeći uzrok tjelesne onesposobljenosti i drugi uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski dan moždanog udara obilježava se i ove godine na već dobro nam poznati datum – 21. lipnja.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4 950 osoba, odnosno 8,7 % svih umrlih. Od toga je 2 120 umrlih muškarca (7,5 % od svih umrlih muškaraca) i 2 830 umrlih žena (9,8 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.
Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 251,4/100 000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311,09/100 000), a s najnižom Lihtenštajn (36,29/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129,22/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Prevencija moždanog udara
Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.
Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:
Hipertenzija (visoki krvni tlak) – više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.
Tjelovježba – oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.
Prehrana – modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.
Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!
Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.
Pušenje – više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjit će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.
Alkohol – više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
Kolesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.
Dijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.
Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.
Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.
Izazovi liječenja moždanog udara
Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju moždanog udara i nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo.
Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote! Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se utjecati znatno prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.
Pristup zdravstvenoj skrbi izazov je kojem se potrebno posvetiti iz više aspekata. Financijske barijere sprječavaju otkrivanje i tretiranje rizičnih faktora, ali i sam pristup specijalističkoj skrbi kod moždanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije moždanog udara znatno smanjuje pojedinačne i opće troškove moždanog udara.
Rehabilitacija i kvaliteta života nakon moždanog udara izrazito je važan problem čije rješavanje znatno pomaže ekonomskom, socijalnom i psihološkom stanju pacijenta. Rehabilitacija započinje u bolnici što je prije moguće nakon moždanog udara. To može poboljšati funkciju i pomoći preživjelom da zadobije što veću neovisnost tijekom vremena. Mnogim preživjelima treba kontinuirano liječenje kako bi se riješili tjelesnih i ostalih posljedica moždanog udara te sačuvali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.
Posljedice moždanog udara
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
Ograničite konzumaciju alkohola.
Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
