Hrvatska bi do 2032. godine trebala postati zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave. Pritom je važno da se u digitalne procese aktivno uključe sve razine Vlade, vlast i građani.
To predviđa digitalna strategija 2032. godine, koja je u petak izglasana u Hrvatskom saboru. O samoj strategiji za HTV-ov Studio 4 govorio je državni tajnik zadužen za digitalizacije, Bernard Gršić.
- Imamo četiri strateška cilja koja govore o tome da želimo imati digitalizirano gospodarstvo, javnu upravu i dostupan široko pojasni internet u svim dijelovima Hrvatske, rekao je Gršić. Istaknuo je važnost vještina građana u digitalizaciji.
Strategija se radila godinu dana. Sudjelovalo je više od 140 sudionika iz područja akademske zajednice, civilnog sektora i javne uprave.
Važno je mjeriti uspješnost samog rada i napretka.
- Zato smo se odlučili koristiti digitalni indeks, odnosno indeks digitalizacije i gospodarstva kojega Europska komisija provodi svake godine, rekao je Gršić.
Indeksom se želi pratiti napredak, ali i vidjeti gdje se trenutačno države nalaze. U usporedbi s drugim zemljama, Hrvatska još uvijek ne napreduje brzo.
- Tu bih istaknuo bolje rezultate Hrvatske, a to je rast digitalnih vještina građana, koji su se pomaknuli sa 16. na deveto mjesto, kazao je Gršić.
Hrvatska se u digitalizaciji gospodarstva nalazi u prosjeku Europske unije
- Naravno da to može bolje i da se može digitalizirati srednje poduzetništvo kako smo zacrtali u Strategiji, da se stvore centri za inovacije i usluge za digitalno poslovanje, izjavio je Gršić.
IT sektor u Hrvatskoj se razvija, a pohvalno je i da raste izvoz IT usluga. Kroz BDP, IT industrija sudjeluje oko 4,5 posto, dodaje Gršić. Strategijom je zacrtano da za deset godina ta brojka bude na 13 posto.
- Želimo modernizirati mrežu državnih tijela, komunikaciju, radimo novu državnu informacijsku infrastrukturu koja će na jedinstvenoj platformi omogućavati državnim tijelima da obavljaju bolje usluge, izjavio je Gršić.
Za građene se želi napraviti kontakt centar gdje će moći preko bilo kojeg komunikacijskog kanala stupiti u kontakt da bi dobili informaciju koja im je potrebna. Sve ove usluge, dodaje Gršić, želimo prenijeti u mobilne platforme.
Više je od milijun korisnika usluge e-građanin, a brojka korištenja svakodnevno raste. Najčešće se koristi e-dnevnik, e-porezna, zdravstvene usluge i mirovinsko osiguranje.