Mjesec listopad tradicionalno je posvećen podizanju svijesti o raku dojke i promicanju važnosti ranog otkrivanja i prevencije ovog zdravstvenog problema.
S time u skladu, ovog mjeseca diljem Hrvatske održala su se događanja humanitarnog karaktera, a svima poznata je manifestacija kada se grad 'oboji' u ružičasto.
Dani ružičaste vrpce održali su se diljem Hrvatske, pa tako s istim žarom u srcu nisu zaobišli ni Split, a ni Sinj.
SPLIT U RUŽIČASTOM Humanitarna manifestacija privukla Splićane: Kupite kruh i donirajte!
Popričali smo s predsjednicom Kluba žena liječenih od raka dojke Sinj, Maricom Munivranom koja nam je ispričala svoju borbu protiv karcinoma, otkrila više od djelovanju kluba i podijelila korisne savjete na temelju svog iskustva.
Stigmatizacija još postoji
Da akcije koje se protežu tijekom listopada podižu svijest o borbi protiv karcinoma dojke, potvrdila nam je Marica.
„Činjenica je da se svijest o karcinomu dojke podiže, posebno među mlađom generacijom. Primjećujemo kako sve više mladih na Dane ružičaste vrpce prilazi štandu naše udruge u Sinju.
No, isto tako, suočavamo se s činjenicom da neki ljudi izbjegavaju približiti se ženama koje su oboljele, kao da je riječ o zaraznoj bolesti, ne znam je li tragično ili komično to“, priča nam Munivrana na samom početku.
Članicama Kluba ovaj mjesec je donio posebno iznenađenje. Naime, učenice iz Srednje strukovne škole Ban Jelačić u Sinju oduševile su ih prekrasnom gestom.
„Cure su nam pružile tretman masaže, čišćenja lica, manikure i slično. To je bilo tako ugodno iznenađenje, svi smo bili sretni, i mi i one. Bilo je prekrasno“, oduševljeno će Marica.
Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2020. zabilježeno je 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a u 2022. umrlo je 647 žena (stopa 32,4/100.000).
U sklopu Europa Donna, Kluba žena liječenih od raka dojke Sinj djeluje već 18 godina, a od početka udruge, šest njihovih članica je izgubilo borbu protiv karcinoma dojke.
„Usprkos stereotipima, istina je potpuno drugačija“
Sadašnja predsjednica pridružila se Klubu nakon procesa kemoterapije i operacije 2011. godine
„Usprkos stereotipima da se udruga bavi samo kukanjem i plakanjem, istina je potpuno drugačija. Ovdje žene razmjenjuju iskustva, pružaju podršku jedna drugoj, vježbaju i zajedno grade bolju budućnost. Druže se jednom tjedno, provodeći sat vremena u razgovoru, a drugi sat vježbaju specifične vježbe za sprječavanje limfnog edema, koji može nastati kao nuspojava operacije dojke.
Osim vježbi, u Klubu imamo i masaže i limfnu drenažu kako bi se ublažili problemi koji mogu nastati nakon operacije. Limfna drenaža posebno je važna jer nakon operacije često dolazi do oticanja ruke zbog uklanjanja limfnih čvorova“, opisuje nam predsjednica djelovanje Kluba te nadodaje da je emotivna i psihološka podrška iznimno važna, jer mnoge žena kada čuju dijagnozu smatraju to i krajem života.
„Iako mnoge žene početno doživljavaju dijagnozu karcinoma dojke kao kraj života, mnogima se kvaliteta života znatno poboljša. Tome osobno mogu svjedočiti. Sada koristim svaki dan maksimalno, kao da sam se vratila na tvorničke postavke i grčevito grabim svaki trenutak koji mi život pruža“, navodi naša sugovornica.
Iako će mnogi pomisliti kako je Klub rezerviran samo za žene, njihova vrata su otvorena i obiteljima oboljelih.
„Sa ženama Klubu pridružuju i muževi“
„Naša su vrata otvorena svima. Nedavno smo izgubili jednu članicu, ali smo u kontaktu s njenom kćerkom.
Imamo primjere gdje se suprug zajedno sa svojom ženom učlanio u našu udrugu, sudjeluje u svim našim akcijama i manifestacijama. Gospodin Branko Šego velika nam je podrška.
Također, i suprug naše članice koja je prije tri godine preminula, na svako naše druženje je dolazio s njom jer je bila slabije pokretna“, kazuje nam Marica te dodaje da svake godine, povodom Dana narcisa, odlaze na grobove preminulih članica i prijateljica kako bi ih odale počast i poklonile cvijeće.
Jedan od izazova s kojima se suočavaju je pristup zdravstvenoj skrbi.
„S jedne strane moramo biti sretni i zahvalni što imamo besplatnu zdravstveno skrb, imamo jako dobre onkologe, ali je činjenica da je liječnika sve manje, prostor ne prati sve veći broj pacijenata koji dolaze na onkologiju pa moramo ići privatno, a nemaju svi tu mogućnost.
Jača psihološka podrška
S druge strane, psihološku podršku treba pojačati jer nakon operacije doktori se fokusiraju na fizičko stanje, nitko vam ne daje odgovore vezane primjerice uz nadogradnje silikonske dojke, prednosti i mane. Patrijarhalno kažu glava ti je na ramenu, što te briga za ostalo.
Ali to je jako važno, jer se žena i nakon operacije želi i dalje osjećati ženstvenom. Želimo da nas se upute kako se ponašati sa stranim tijelom. A to je stavljeno u drugi plan. Važno se osjećati zadovoljno u svom tijelu, to je važno za mentalno zdravlje“, smatra predsjednica Kluba žena liječenih od raka dojke Sinj.
Važnost samopregleda
Marica Munivrana kroz sve te izazove posebno ističe važnost pregleda i šalje jasnu poruku.
„Stalno naglašavam mladim curama, bez obzira koliko godina imaju, nemojte se sramiti svoga tijela, samopregledavajte se. Ovdje su mnogi tradicionalno odgojeni i ta tema se stavlja pod tapet, kao nije prirodno pipati dojke. Ali to je važno, brinite se o svom tijelu, reagirajte na svaku promjenu pa makar se činila banalna. Samopregled nema veze s godinama jer nitko ne poznaje vaše tijelo bolje od vas samih“, poručuje.
Prema podacima HZJZ rak dojke više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu.
To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke.
Nacionalni program
Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina.
Kod žena ciljne skupine koje su se odazvale u Nacionalni program, većina slučajeva raka dojke, njih 51-60 %, dijagnosticirana je u lokaliziranom stadiju, kod 22-28 % žena bolest je bila regionalno proširena u trenutku dijagnoze, kod 1-2 % prilikom dijagnoze postojale su udaljene metastaze, dok kod 14-19 % stadij prilikom dijagnoze nije prijavljen.
U usporedbi s ženama ciljne skupine koje se nisu odazvale u Nacionalni program, a otkriven im je rak dojke, kod samo 38-51 % njih rak je dijagnosticiran u lokaliziranom stadiju, dok je kod 27-39 % otkriven kada je već bio regionalno proširen, a kod 4-9 % postojale su i udaljene metastaze, stoji na stranicama HZJZ-a.
[Crveno]Rak dojke zloćudna je bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve promijenjene stanice mogu potom dospjeti u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela.
Većina slučajeva dijagnosticira se kod starijih žena – čak preko 80 % novooboljelih pacijentica starije su od 50 godina. Ipak, od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, iako rjeđe, stoga je važno već od najranije mladosti započeti s redovitim pregledima grudi.
5 – 10 % svih karcinoma dojke nasljedni su, a najznačajniji rizični čimbenici koji povećavaju rizik nastanka raka dojke jesu:
- dob
- prva menstruacija prije 12. godine života
- menopauza nakon 50. godine života
- nerađanje ili rađanje poslije 30. godine života
- pojavnost raka dojke i/ili raka jajnika kod bližih srodnika
- prethodna bolest dojke
Mnoge epidemiološke studije pokazuju da postoji više poznatih rizičnih čimbenika koji su nedvojbeno povezani s nastankom raka dojke.
Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga u Hrvatskoj je u padu. Rak dojke također više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. Bilježimo pad mortaliteta za 25 % posljednjih 7 godina u RH.[KRAJ]
Ako imate između 50 i 69 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografski pregled u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, možete se obratiti na dolje navedene brojeve telefona županijskih zavoda za javno zdravstvo i dogovoriti besplatan mamografski pregled.
