Nova odluka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojom se od 1. srpnja ove godine bolnicama sredstva za pružene zdravstvene usluge isplaćuje 90 posto avansno, a 10 posto po izvršenju, digla je na noge cijeli zdravstveni sustav.
Ravnatelji bolnica smatraju da odluka prijeti dodatnim financijskim urušavanjem zdravstvenog sustava. Iako model s plaćanjem po izvršenju načelno podržavaju, njegova primjena u ovakvim uvjetima poslovanja, bez prethodne najave i bez dogovora s bolnicama, dovest će, kažu, do niza lančanih reakcija.
"Ova odluka dovest će do povećanja nepodmirenih obveza bolnica prema dobavljačima, dodatnog gomilanja dugova, potrebe za novim sanacijama, koje dugoročno ne rješavaju problem pravne nesigurnosti, s obzirom na kršenje postojećih ugovora", navode ravnatelji okupljeni oko Udruge poslodavaca u zdravstvu.
HUBOL: Pacijenti su na udaru
Zbog HZZO-ovog novog modela financiranja, ozbiljnu zabrinutost izražava i HUBOL. Napominju kako su bolnicama smanjeni mjesečni financijski limiti, a to znači da će mnoge bolnice ostaju bez sredstava za osnovno funkcioniranje. "Nisu bolnice te koje su "u dugovima" nego je sustav planiran s nerealno niskim troškovima. Najveće žrtve ovih odluka bit će pacijenti", poručuju iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika.
HUBOL zagovara temeljitu reformu, koja obuhvaća plaćanje prema stvarno pruženim uslugama, realne cijene dijagnostike i liječenja, transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim sredstvima.
"Ako bolnicama uskraćujete novac za rad, uskraćujete pacijentima liječenje. Pozivamo HZZO, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo financija na hitan dijalog sa strukom i zdravstvenim ustanovama. Zdravlje nije trošak. Zdravlje je temelj sigurnosti društva", poručuje predsjednica HUBOL-a, dr. Ivana Šmit.
Hrstić poziva na odgovornost
Ministarstvo zdravstva za Danas.hr napominje da je odluka Upravnog vijeća HZZO-a o ugovaranju prema modelu 90/10 vraćanje na postavke ugovaranja iz 2019. godine. No, također dodaju da pozdravljaju angažman Udruge ravnatelja koji su se okupili s ciljem rasprave o financijskoj održivosti bolničkog sustava.
To potvrđuje, poručuje ministrica Irena Hrstić, da im je cilj isti, a to je odgovornost, financijska stabilnost i kvaliteta zdravstvene usluge, na svim razinama. Ministrica naglašava da se u HZZO-ovoj odluci radi o modelu ugovaranja osnovnog limita, a bolnice imaju prihode iz proračuna i po drugim osnovama.
"Stoga je neprihvatljivo stvarati dojam u medijskom prostoru da će bolnice biti u poteškoćama radi isplata plaća. Ministarstvo zdravstva komunicira sa svakom bolničkom ustanovom zasebno i ponovno ističemo kako je cilj jasan - precizno identificirati stvarne uzroke financijske nestabilnosti te naći ciljana rješenja. Pritom naglašavamo, nijedna bolnica neće ostati bez sredstava potrebnih za normalan rad ili pak za plaće, no očekujemo veću odgovornost u upravljanju bolničkim proračunima", poručuju iz ureda ministrice Hrstić.
Model financiranja nije održiv
Udruga poslodavca u zdravstvu za Danas.hr napominje da dug zdravstva nije novost, a stvara se godinama zbog neadekvatnih limita i preniske cijene zdravstvenih usluga koje HZZO plaća bolnicama.
"Od 2000. do 2025. godine provedeno je više od 4,5 milijardi eura sanacija. Takav model nije održiv i mora se mijenjati. Bolnicama je potrebno osigurati financijski održiv poslovni model i promijeniti odnos s HZZO-om - iz jednostranog u partnerski. Bolnice moraju sudjelovati u formiranju cijene svojih usluga te imati odgovarajuće alate za upravljanje i potpunu odgovornost za rezultate poslovanja, u realnim financijskim okvirima poslovanja", pojašnjavaju.
Iz Udruge vjeruju da će s resornim Ministarstvom doći do rješenja, a puno očekuju od ministrice Irene Hrstić s kojim bi se trebali sastati ovih dana. "Imamo kvalitetnu i otvorenu komunikaciju s ministricom zdravstva koja kao dugogodišnja i uspješna ravnateljica, dobro poznaje sustav. Vjerujemo da će, u okviru realnih okolnosti i dostupnih sredstava, s resornim ministarstvom biti pronađeno rješenje koje će omogućiti stabilno i odgovorno upravljanje bolničkim sustavom", poručuju.
Bolnice grcaju u dugovima
Prema podacima koje nam je ustupila Udruga poslodavaca u zdravstvu, u prvih pet mjeseci ove godine samo je sedam bolnica poslovalo pozitivno. Ukupni prihodi bolnica iznosili su 1.519.404.362 eura, a ukupni rashodi 1.728.675.513 eura.
U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine, iako su prihodi bolnica veći za 15 posto, rashodi za 10 posto, bolnice su ostvarile gubitak od 209 milijuna eura, a prosječno mjesečno stvaraju 42 milijuna eura novog duga.
Ukupne obveze na dan 31. svibnja 2025. iznose 2.153.088.661 eura, a dospjele obveze za isto razdoblje 640.098.775 eura.
Dugovi prema veledrogerijama
Ukupni dug bolnica prema veledrogerijama zaključno s 31. prosinca 2024. iznosio je 511.729.000 eura, a na dan 30. lipnja ove godine 635.330.000 eura. U sustav je uplaćeno dodatnih 74,5 milijuna eura u lipnju 2025. godine. Ukupan dug pao je tek za 32,6 milijuna eura, a samo u lipnju nastalo je 41,9 milijuna novog duga.
Podaci o dugovima veledrogerija prikupljeni su od strane Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Inače, rokovi plaćanja kliničkih bolnica kreću se u rasponu od 180 do 240 dana, a općih bolnica 180 do 290 dana.
