Tzv. "Balvan revolucija", koja je u srpnju 1990. označila početak otvorene agresije na Hrvatsku, stvorila je nužnost ustrojavanja lojalnih policijskih postrojbi koje će štititi ustavni poredak i sigurnost mlade države. U tom povijesnom trenutku, na današnji dan 1990. godine, u splitskom škveru osnovan je II. policijski bataljun rezervnog sastava MUP-a, poznat kao "Škverski bataljun".
Bataljun je bio sastavljen većinom od radnika Brodograđevne industrije Split .Prvim zapovjednikom imenovan je pukovnik Stipe Bilokapić, a zamjenik mu je bio pukovnik Josip Tešija. Zapovjednici satnija bili su Frane Juras, Nenad Tomić i Miljenko Ursić, dok je za vezu s MUP-om bio zadužen Milan Kuzmanić. Formacijski, postrojba je brojala 340 pripadnika.
Bataljun je od siječnja do svibnja 1991. imao presudnu ulogu u obrani Splita, Solina i Kaštela. Čuvao je vitalne objekte, kontrolirao prometnice i barikade te osiguravao splitsku ratnu luku Lora, ali i vojarne "Visoka" i "Lora", sprječavajući izlazak tadašnje JNA na ulice Splita. Posebno se pamti 6. svibnja 1991., kada su radnici škvera, uz osiguranje "Škverskog bataljuna", poveli tisuće Splićana u povijesni prosvjed pred Banovinu – sjedište tadašnje komande VPO-a.
Danas je točno 35 godina od osnivanja tzv. „škverskog bataljuna“
U sklopu godišnjice organizirano je polaganje cvijeća i paljenje svijeća na spomen-obilježje u Parku hrvatskih mučenika u Brodosplitu, kako bi se prisjetili dana ponosa i slave te odali počast svima onima koji danas nisu među nama, a život su položili za Domovinu.
Obilježavanje je počelo točno u 11 sati ispred upravne zgrade Brodosplita, kod ploče “Škverskom bataljunu”, odakle su delegacije mimohodom krenule na spomen-obilježje u “Park hrvatskih mučenika”, a polaganju cvijeća i paljenju svijeća nazočili su branitelji, uzvanici i brojni zaposlenici i umirovljenici Brodosplita.
"Škver je inače imao jako veliku ulogu u ta vremena, kako prije rata u gospodarskom smislu, tako početkom obrambenog rata u Hrvatskoj. Dionik sam toga jer sam i ja iz škverskog bataljuna ponikao, poslije smo postali dio 114. brigade čiji sam član bio cijeli rat. Škver je nukleus otpora iz više segmenata. Uoči sv. Duje 6. svibnja kada je Kijevo bilo okupirano, škverani su se digli i poveli građane Splita na prosvjed ispred Banovine. Poslije toga, na današnji dan prije 35 godina formiran je škverski bataljun, od kojeg su poslije mnoge jedinici stvorene. Škver je bio moćna snaga, zato moram ja, a i svi oni koji se osjećaju škveranima, biti ovdje i odati počast svim poginulima za koje ćemo zapaliti svijeće, položiti cvijeće i reći im jedno veliko hvala", kazao nam je ovom prigodom župan Blaženko Boban.
"Baš s ovog mjesta je krenuo spontani, snagom srca organizirani otpor neprijatelju RH. Nakon toga je uslijedila brutalna agresija. Prethodno su bili ti famozni balvani i uslijedio je nekoliko mjeseci kasnije stvarni rat, ubijanje, rušenje, paljenje i sve ostalo što nam je poznato. Treba reći još nekoliko stvari, a to je sljedeće - te '90. godine ovo poduzeće je zapošljavalo otprilike deset tisuća ljudi, od toga osam tisuća muškaraca, a njih 340 se prijavilo za taj odlazak u rat, u II. policijski bataljon. Sada glasi pitanje - koliko je radnika ostalo u splitskom škveru od tih 340 dragovoljaca koji su bili spremni poginuti za RH. To je dijagnostika i to treba shvatiti krajnje ozbiljno. Koliko smo mi u ovih 35 godina na neki način izgubili tlo pod nogama u ekonomskom, gospodarskom, političkom, moralnom, ljudskom i svakom drugom obliku. Lako je prigodničarski govoriti o ovim prigodničarskim obljetnicama, a da se ne spomenu neke bitne stvari kojih moramo biti svjesni, moramo ih reći upravo političarima da je vrijeme da počnu razmišljati o mladima, o zapošljavanju i da Hrvatska konačno krene - odavno je to zaslužila", kaže Mario Tomasović, član predsjedništva Udruge veterana Brodosplit.
"Obilježavamo 35. godišnjicu osnutka II. policijskog bataljuna u splitskom škveru kada smo formirali naš škverski bataljun. Činjenica je da je tada u škver ulazilo osam tisuća ljudi, a da je nas 340 potpisalo lojalnost domovini. Nastojimo dok smo živi obilježavati tu godišnjicu radi mlađih generacija, a današnjicu koja je puna podjela na sve strane pokušat ćemo livelavat koliko možemo. Poručujemo našim suborcima da smo svi jednaki - i oni koji su došli '90., '92. ili '95. - svi smo zajednički stvorili državu, ne moramo se dijeliti na borbene i neborbene, svak je dao svoj obol za ovo što danas uživamo, našu slobodnu, neovisnu, lijepu državu Hrvatsku", poručio je Goran Kosor, predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata Brodosplit.
